Preuzimanjem vlasti u Gradu, odmah na početku se susreo s brojnim pitanjima kao što su ona koja se tiču Grabovice, pročistača ili žičare, kao i s problemom turističkih gužvi u Gradu. O tim i još mnogim drugim temama, kao i o budućim projektima, otvoreno je govorio u velikom intervjuu za Dubrovački dnevnik.

Razgovarala: Ivona Butjer

-Prošlo je 80 dana otkako ste stupili na dužnost gradonačelnika Grada Dubrovnika, kad je upriličena primopredaja vlasti. Već ste vršili rukovodeće funkcije, no nije isto voditi jedan grad poput Dubrovnika i ACI marinu Dubrovnik. S kojim ste se izazovima susreli po dolasku na čelno mjesto Grada, što se za vas promijenilo, kako ste se snašli u novoj ulozi?

I jedna, i druga dužnost su iznimno odgovorne. Bitno je razumjeti kako biti gradonačelnik Grada Dubrovnika nije jedna 'slavna' uloga nego je riječ o ulozi zaposlenika Grada Dubrovnika odnosno zaposlenika koji je dobio mandat od četiri godine da riješi određene probleme u Gradu i primjeni sve ono o čemu smo komunicirali u predizbornoj kampanji.

Od prvog dana smo krenuli raditi. Za mene je možda olakšavajuća činjenica bila ta što sam dvije godine obnašao dužnost predsjednika Gradskog vijeća pa sam bio dobro upoznat s načinom na koji gradska uprava funkcionira, kako izgleda proračun, na koji način se rješavaju određeni problemi, tako da sam odmah znao što treba raditi i na koji način treba započeti posao.

Moram naglasiti kako smo s prvih 80 dana rada zadovoljni. Naravno, pred nama su brojni izazovi i brojne prepreke. Mogu iskreno reći kako smo se susreli s činjenicom apsolutnih problema u komunalnim društvima u vlasništvu Grada Dubrovnika koja se sada nalaze u velikim minusima koje je potrebno sanirati. Također, istovremeno imamo brojne projekte koji su loše započeli, a pitanje je na koji način ćemo ih dovršiti te činjenicu kako u Gradu nismo zatekli niti jedan projekt za koji je dokumentacija spremna na način da s njim možemo započeti u skoro vrijeme.

Kao što vidite, ne pričamo previše po medijima o tome jer smatramo kako smo već izvijestili javnost o određenim projektima, a stalno vaditi 'kosture iz ormara' nema smisla. Orijentirali smo se prema budućnosti i želimo raditi na projektima koji su dobri za ovaj Grad. Ne želimo se baviti prošlošću.

-No upravo ste se dotaknuli loše situacije u komunalnim društvima, premda su ona poslovne godine redovno završavala u plusu. Njihovo poslovanje jest bilo u plusu.

Pitanje je na koji su oni način godinu završavali u plusu. Tvrtka Vodovod je već penalizirana od strane Hrvatskih voda u iznosu većem od 11 milijuna kuna. Procijenjeni minus Vodovoda u ovom trenutku je između 17 i 18 milijuna kuna. Radi se o značajnim iznosima. Činjenica je kako novac koji smo trebali dobiti od Hrvatskih voda za projekt Gornjih sela nismo dobili u 100-postotnom iznosu. Činjenica je kako novac koji smo trebali dobiti za projekt Štikovica-Vrbica-Lozica također nismo dobili u 100-postotnom iznosu. Navedeno nismo dobili ni za projekt Palata. Jasno je kako se kod svih navedenih projekata radilo o jednom te istom razlogu, a to je netransparentna javna nabava, zbog čega je tvrtka Vodovod i penalizirana.

Sa sličnim problemima se susrećemo i u Sanitatu. Iznos za projekt koji je trebao koštati oko dva i pol milijuna kuna, što je cijena izgradnje dvorane u Sanitatu, se popelo preko pet milijuna kuna. Također, tvrtka Sanitat koja je komunalno društvo ne bi se smjela baviti komercijalnim djelatnostima, ali oni su odlučili ugraditi toteme po cijelom Gradu i zato sada imamo problem i oko toga. Oni se ne smiju baviti tom djelatnošću, a investirali su se značajni novci. Sve se radilo onako kako ne treba.

Da ne govorimo o tvrtki Libertas Dubrovnik, projektu uređenja dvorane koji je rascjepkan na više manjih nabava, a što nije odrađeno sukladno jednom, jedinstvenom projektu; da se cijelo rješenje preseljenja Libertasa sagledalo kao jedno. Nadalje, uzimani su kratkoročni krediti s visokim kamatnim stopama, a sve se to moglo efikasno riješiti s jednim većim kreditom , sa znatno manjim kamatnim stopama i na taj način sačuvati određeni dio novca.

Dakle, apsolutno loše se gospodarilo javnim novcem i to je sada jasno. Na koji način ćemo postupati po ovim pitanjima u budućnosti tek ćemo vidjeti, no mi smo podvukli crtu i znamo gdje smo.

SLUČAJ OKO PROČISTAČA MOŽE ZAVRŠITI NA SUDU, ALI GRADILIŠTE NE MORA MIROVATI

-Po pitanju Vodovoda ipak se najviše govori o projektu izgradnje pročistača pitke vode. Prije otprilike pet dana ste kazali kako ćete, ako se radnici ne vrate na gradilišta u roku od sedam dana, raskinuti ugovor. Imate li neke informacije s terena, kakva je situacija?

Tvrtka Suez je u ovom trenutku preuzela gradilište. Oni su ga, prema mojim informacijama, zaštitili i sada su u procesu rješavanja odnosa s podizvođačem, tvrtkom Skladgradnja. To je jedan odnos koji nas ne bi trebao previše interesirati, no mi smo se odlučili na interveniranje arbitrirajući između i jedne i druge tvrtke kako bi se nastavili radovi na pročistaču. Činjenica je kako su radovi stali prije 10-ak dana i kako su oni imali brojne probleme. Projekt je izveden samo do 14 posto, a trebao je biti dovršen do 30. lipnja. Dakle, nije napravljeno gotovo ništa.

Dali smo jasan rok Suezu; ako se radnici do srijede ne vrate na gradilište, mi ćemo biti primorani raskinuti ugovor i nakon toga krenuti u novu javnu nabavu i implementaciju nekog novog uređaja za pročišćavanje vode. U trenutku kad su radovi izvedeni u tako niskoj fazi, mi to možemo napraviti. Nema tu nikakvih prepreka, a Grad ne može biti talac Sueza i Skladgradnje. Suez se u Gradu Dubrovniku pokazao kao tvrtka koja jest međunarodnog karaktera, ali prema gradu i građanima se pokazala vrlo neozbiljna. Nama je ova situacija neprihvatljiva u kojoj oni potpuno odbijaju svoju odgovornost, premda su radovi trebali završiti 30. lipnja.

-Kazali ste kako je rok za vraćanje na gradilište do srijede, danas je utorak... 

Onda idemo u raskid ugovora, nema više rasprave.

-Međutim, došlo je do probijanja rokova. Kazna za to je plaćanje penala. Što ako izvođač plati penale i bude htio nastaviti s projektom?

Penale ćemo svakako naplatiti u iznosu od pet milijuna kuna, ali ćemo i krenuti u proces raskida ugovora, s obzirom kako nisu ispoštovali ugovorne odnose, a oni su jasno definirani. Dakle, imamo svako pravo naplatiti i penale i raskinuti ugovor.

-Može li se dogoditi da cijeli slučaj završi na sudu, da spor potraje dvije, tri godine, a za to vrijeme gradilište mora mirovati?

Ne mora gradilište mirovati dotad, a slučaj može završiti na sudu. Arbitražni sud je ugovoreni sud. Prema našim pravnim stručnjacima, uvjereni smo kako jako dobro stojimo. Činjenica je kako provedbu koju su trebali dostaviti, nisu dostavili. Iz nekog razloga se pravdaju kako su doveli cijeli uređaj s filterima u Dubrovnik te kako moraju plaćati najam prostora. Nitko im nije dao nalog da moraju dovesti uređaj prije implementacije, no oni su to tada napravili, očito iz potrebe političke kampanje gospodina Valentina Dujmovića, a sada moraju plaćati najam. No, to nije naš problem.

PAMETNIJE ĆE SE UPRAVLJATI PILAMA

-Još jedna tema o kojoj se posebno priča posljednjih godina, a posebno otkako ste došli na čelo Grada, su gužve. Sam početak vašeg mandata je obilježila najava kako ćete broj kruzerskih gostiju probati smanjiti na četiri tisuće dnevno, koliko bi ih smjelo biti odjednom unutar zidina. Kako to mislite postići?

Istina je, susreli smo se s velikim gužvama. Istovremeno, susreli smo se s najboljom turističkom sezonom, ne samo u Gradu Dubrovniku, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Kad u Gradu Dubrovniku imate preko 25 tisuća stacionarnih gostiju, a ujedno imate i nekoliko tisuća gostiju s kruzera na dnevnoj razini četvrtkom, petkom i subotom, tad se događaju velike gužve na ulazu u Grad. No, moram reći kako smo jednom dobrom koordinacijom žurnih službi uspjeli smanjiti taj veliki pritisak na Grad u ključnim danima turističke sezone. Zabilježili smo tek tri blokade na ulazu u Grad s Pila ove sezone, a u Gradu je znao biti iznimno velik broj gostiju. Ono što je najvažnije jest to što mi kao Grad ne možemo dozvoliti više od osam tisuća ljudi u povijesnoj jezgri i sam taj broj je velik, kad se u obzir uzmu sve javne površine, ali i činjenica kako u Gradu imamo veliki broj restorana, suvenirnica i ostalog.

Što se tiče gostiju s kružnih putovanja, oni su nam bitni i njih se ne želimo odreći. Međutim, smatramo kako iskustvo koje ti gosti imaju za vrijeme svog kratkom odmora u Gradu nije na onoj razini koju bi im Grad Dubrovnik trebao pružiti. U trenutku kad MSC ili Costa borave u Dubrovniku, oni obično borave od 6.00 do 13.00 sati, kada i nastaju najveće gužve. Ti gosti u nekoliko sati pokušavaju pregledati Grad, popiti kavu, posjetiti neki muzej, obići određenu znamenitost i tu se stvaraju gužve. Stoga smo komunicirali s cruise kompanijama, kako direktno tako i indirektno preko Lučke uprave. Jednim dijelom u 2018., a u potpunosti u 2019. godini, cilj nam je smanjiti broj kruzerskih gostiju koji bi odjednom bili unutar zidina na 4 tisuće. To je i njima u interesu. Kako smo im objasnili u dopisu, navedeno bi povećalo iskustvo i pozitivni doživljaj Grada u budućnosti.

Osim gostiju s kružnih putovanja, imamo hotelske goste i goste iz drugih vrsta smještaja koji spavaju u Gradu Dubrovniku. Također, na sve to, imamo i dnevne izletnike koje ćemo u budućnosti kontrolirati putem procesa 'Respect the City'. Dakle, uvest ćemo implementaciju sustava gdje će se moći 'bukirati' plato Pile i zaustavljanje autobusa na Pilama u određenim terminima. Na taj način će agencije u idućoj godini moći rezervirati svoj termin u kojem dolaze na Pile. Ako to ne naprave, neće moći doći na Pile nego će goste iskrcati u Gružu, a onda će oni doći do Grada javnim prijevozom. To je način na koji možemo smanjiti  i kontrolirati broj ljudi koji ulazi u povijesnu jezgru, a istovremeno da nikome ne ograničimo pravo na dolazak u Grad.

-Spomenuli ste projekt 'Respect the City', možete li reći nešto više o tome?

Gledajući cijeli situaciju u Gradu, pa i po pitanju toga kako su pojedini gradovi, među kojima i Dubrovnik, uveli kazne za goste koji se nedolično odijevaju ili ponašaju u povijesnoj jezgri, zaključili smo kako taj sustav treba okrenuti u drugom smjeru. Ne prvenstveno kažnjavati, nego podići svijest o tome gdje gosti dolaze.

Uvijek će biti ljudi koji će kršiti pravila Grada i takve treba sankcionirati. No, uvjeren sam kako mi, putem svojih komunikacijskih kanala, Turističke zajednice grada Dubrovnika, sajmova, možemo promovirati navedeni projekt, primjerice o načinu odijevanja pri ulasku u povijesnu jezgru. Nekima smeta ta terminologija, ali ona je uistinu ispravna. Naime, činjenica je kako je naša povijesna jezgra živi muzej. To je mjesto koje je samo po sebi muzej, gdje god da pogledamo vidimo znamenitosti, ali s druge strane tu živi 1 500 ljudi. Na taj način se treba ponašati; biti dolično odjeven, znati kako se ponašati.  Sve to treba biti iskomunicirano s gostima prije njihovog dolaska. Oni moraju znati gdje dolaze.

Drugi dio projekta, kao što sam već spomenuo, odnosi se na upravljanje platoom Pile. U okviru tog projekta smo uključili smanjenje gostiju s kružnih putovanja. Kad projekt u potpunosti zaživi, a ja vjerujem kako hoće do 2019. godine, onda ćemo reći kako smo uistinu postigli ono što je važno, a to je održivi turizam.

Ova 2017. godina jest godina održivog turizma, ali nije nimalo dobro kad vam međunarodni mediji navode deset svjetskih gradova koje treba izbjegavati zbog turističkih gužvi i tu uvrste Dubrovnik. To nije nešto što Dubrovnik želi niti što treba. Mene je zapala ta nezahvalna uloga prema kojoj te stvari trebam svesti na minimum i pružiti kvalitetu. Inače, već dvije godine zaredom, stalno govorim kako potpuno krivo mjerimo uspjeh u turizmu. On se ne mjeri brojem noćenja i dolazaka nego kvalitetom. To znači uspjeh u turizmu. U poratnom stanju se uspjeh mjerio u broju noćenja i dolazaka, ali to je prošlo. Ta karma koju smo godinama promovirali nas je sustigla i nije lijepo kad čitate ugledne međunarodne medije koji Dubrovnik ističu kao jednu od 10 destinacija koje treba izbjegavati u 2018. godini. Zato smo izašli u javnost s vrlo striktnim odrednicama oko smanjenja broja gostiju u povijesnoj jezgri kako bismo pružili bolju i kvalitetniju uslugu jer to brojni drugi gradovi koji se suočavaju s istim problemima nisu napravili. Smatramo kako smo navrijeme to iskomunicirali, prenijeli su svi međunarodni mediji i vjerujem kako nas gosti neće izbjegavati.

-Da se još malo vratimo na gužve. Kao što ste rekli, nije bilo puno blokada na ulazu u Grad s Pila, međutim, jedna se dogodila u večernjim satima, kada je došlo oko 2 tisuće kruzerskih gostiju u Dubrovnik. Razlog gužve, prema tome, nisu mogli biti kruzerski gosti. Očito je problem što su svi pohrlili na Pile. Na drugim ulazima u Grad nisu zabilježene gužve. Postoji li ideja kojom bi se gosti preusmjeravali na druge ulaze u Grad?

Kroz naš projekt upravljanja platoom Pile, iskomunicirali smo mogućnost da se dio gostiju preusmjerava na Ploče. To smo radili ove sezone i poprilično dobro je funkcioniralo. Međutim, tu noć je jedan kruzer neplanirano uplovio zbog nevremena u Grčkoj i onda su nastali problemi. U noćnim satima imamo velik pritisak na povijesnu jezgru jer dolaze svi stacionarni gosti, kako iz Grada, tako i iz Župe dubrovačke, Konavala, Dubrovačkog primorja. Svi su oni već naučili da tijekom dana ne dolaze u Grad jer su velike gužve na Stradunu te da je večer idealan termin. Kad se u tom trenutku izađu stacionarni gosti kojih u Gradu ima preko 25 tisuća, plus gosti s područja Županije i uz sve to dva kruzera, jasno je kako to ne možemo izdržati. Upravo to nam se dogodilo tu večer. Mimo svih planova, došao je brod kojega je Lučka uprava morala primiti, prema Zakonu o pomorskom dobru. Mi smo ga primili, dogodilo se to što se dogodilo. Nismo bili zadovoljni kako su naše žurne službe reagirale. Jesmo reagirali oko 21.00 sat, a do 21.40 sati sve se raščistilo. Ipak, nismo bili dovoljno spremni i nismo imali informaciju od Lučke uprave Dubrovnik da drugi kruzer dolazi. Da smo imali tu informaciju, onda bismo navrijeme reagirali.

Brojni sugrađani i posjetitelji smatraju kako nije dobro što smo na Pilama postavili konop koji osigurava bolju protočnost. No, to je nužno zlo. Ni mi se ne slažemo kako je to najbolje rješenje, ali taj konop pomaže u trenutcima velike gužve i onda je puno lakša komunikacija. Nadam se kako je ovo zadnja godina u kojoj bilježimo takve gužve na ulasku u Grad s Pila i nadam se kako ćemo to izbjeći u potpunosti.

-Kako ste došli do brojke od 4 tisuće gostiju? Jeste li komunicirali s nekim iz nadležnog Ministarstva, hoće li biti napravljena određena studija?

Do te brojke se došlo projekcijom koliko kruzera istovremeno možemo primiti. Kada dva kruzera vežemo u Gruž, to je veći broj od 4 tisuće gostiju, s obzirom na njihove kapacitete. No, činjenica je kako s kruzera nikada ne izađu svi gosti, a jedan dio njih ide u druge izletničke destinacije. Taj broj smo zaokružili na procijenjeni broj koliko gostiju s dva kruzera uistinu pođe u Grad. Zato smo donijeli odluku o dva kruzera istovremeno, odnosno 4 tisuće gostiju.

No, i ta se priča treba promatrati na jedan drugačiji način. Imamo MSC i Costu koji u pravilu borave vrlo kratko, u 13.00 sati oni odlaze. S druge strane, postoje i kruzeri koji u Dubrovniku stoje do 22.00 sati. Ti gosti ne izlaze svi odjednom i onda je manji pritisak na Grad.

Komunikacijom s resornim Ministarstvom i s nadležnim službama zaključili smo kako je to broj gostiju koji možemo prihvatiti i podnijeti i kako ne treba ići u maksimalnu restrikciju na jedan kruzer. Bilo je vremena kad su nam kruzeri bili iznimno važni i dočekivali smo ih s folklorom, limenom glazbom i kad nam je bilo teško, oni su nam bili važni. Ne možemo i nećemo ih se odreći u potpunosti, ali ćemo smanjiti broj istovremenih ticanja. S druge strane, imamo druge dane poput ponedjeljka, utorka, srijede, nedjelje koji su slobodni. Dali smo im dovoljno vremena za prilagodbu.

LUKŠIĆU KONCESIJA NA 30 GODINA

-Još jedno vrlo bitno pitanje za Grad je i pitanje žičare. Krajem lipnja ste, nakon sastanka s gospodinom Davorom Lukšićem, kazali kako ćete riješiti problem koji postoji s Excelsa nekretninama. Gdje je zapelo? Grad još uvijek nije uprihodovao ni lipe od žičare.

Daleko smo odmakli u našim pregovorima. Izvijestio sam sve klubove vijećnika o svim svojim aktivnostima i svemu o čemu sam razgovarao s gospodinom Lukšićem. Došli smo do zaključka kako su oni spremni u potpunosti platiti sve protekle periode, od prvog dana otkako je žičara počela poslovati do danas. Ono što je problem jest duljina koncesije. Gradsko vijeće je smanjilo rok za koncesiju s 50 na 10 godina, a iznos koncesije je 15 posto. Prema logici Excelsa nekretnina, ako smo smanjili rok koncesije, trebali bismo smanjiti i koncesijsku naknadu. Naravno, nama je to neprihvatljivo, ali sam komunicirao s klubovima vijećnika i odlučili smo se za varijantu dogovora da im se ponudi drugi razumni rok trajanja koncesije na period od 30 godina koji bi bio prihvatljiv svima. Sada čekam njihov konkretan odgovor. Ako on ne dođe u narednom periodu, mi smo spremni zaštititi gradsku imovinu. Već smo poduzeli sve radnje vezane uz to pitanje i uz onemogućavanje izvođenje operacija Excelsa nekretnina, do potpisivanja ugovora s Gradom. Dovoljno smo čekali, ponudili smo konkretna rješenja, sad čekamo i konkretne odgovore. Nakon što oni dođu odnosno ne dođu, mi ćemo znati zaštititi našu imovinu.

-Osim o žičari, dosta se govori i o pitanju Grabovice. Postoje sugestije od strane Ministarstva, od strane Županije, postoji i odluka Gradskog vijeća. Od 1. svibnja se trebalo odvoziti smeće. Jesen je pred nama, snažniji pljuskovi, postoji mogućnost da se prljavština s Grabovice slije u Omblu. Kako mislite riješiti taj problem?

Na narednoj sjednici Gradskog vijeća naći će se žurna točka vezana uz Grabovicu. Više godina se smeće odlaže na Grabovici gdje nije dozvoljeno odlaganje otpada i sada treba sanirati područje. Istovremeno, imamo dozvolu za korištenje Grabovice do kraja 2018. godine i u tom periodu ćemo raditi na sanaciji i zbrinjavanju otpada. Raskinuli smo javnu nabavu vezanu uz odvoz otpada koju je raspisala bivša gradska uprava zajedno s Čistoćom jer nam je Agencija za zaštitu okoliša rekla kako je ta javna nabava netransparentna i kako oni sukladno tome ne mogu biti dio tog procesa odnosno ne mogu je sufinancirati.

Činjenica je kako Grabovicu moramo zatvoriti i to nam je važno. Činjenica je i kako je moramo sanirati i to je još jedan od problema koji su nas dočekali. Riješit ćemo navedeno, međutim ništa ne može biti gotovo dok se ne izgradi Centar za gospodarenje otpadom.

Nadalje, na godišnjoj razini ćemo izdvajati oko 20 milijuna kuna godišnje za odvoz otpada iz Grada Dubrovnika. Istovremeno, ne možemo penalizirati građane oko toga jer oni nisu krivi zbog navedene situacije. Zato sada tražimo modele prema kojima ćemo financijski zatvoriti tu konstrukciju jer nas to čeka u sljedećoj godini. Dakle, odvoz otpada, pretovarna zona. Sav otpad ćemo prekrcavati na dnevnoj razini i odvoziti u neku drugu destinaciju koja bude odabrana. Žalosno, ali istinito, došli smo do kraja, ne samo mi, nego i susjedne općine. Svi ćemo morati odvoziti otpad u neku drugu destinaciju.

BIT ĆE NOVIH UPRAVNIH ODJELA, ALI NE I ZAPOŠLJAVANJA

-Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća naći će se i točka koja se tiče reorganizacije gradske uprave. Kazali ste kako će tom prilikom biti otvoreni i novi upravni odjeli. Je li to podrazumijeva i nova zapošljavanja? U Gradu trenutno radi oko 220 zaposlenika. Jesu li potrebna nova zapošljavanja i hoće li ih biti?

Nova zapošljavanja nisu potrebna i, sukladno svim mojim predizbornim aktivnostima i obećanjima, s desetak ljudi ću doći u gradsku upravu, a s istim brojem njih ću iz nje i otići. Na takav način komuniciramo i ponašamo se cijelo vrijeme.

Otvaramo dva nova upravna odjela, no to ne znači nova zapošljavanja nego reorganizaciju gradske uprave odnosno preraspodjelu ljudi iz odjela u odjel. Imamo velik broj zaposlenih i to je istina. Jesu li oni zaposleni na pravim pozicijama i jesu li to adekvatni ljudi koji su nam trebali, to su pitanja za neka dulja promišljanja, no ono što je nama potrebno jest to da je gradska uprava brza, učinkovita i efikasna. Stoga otvaramo dva upravna odjela u odnosu na jedan koji je dosad postojao, a koji je bio zadužen za infrastrukturu, stanogradnju i ostalo. Dakle, jedan odjel dijelimo na dva. Upravni odjel za promet će se isključivo baviti prometom. Brinut će o prometu, upravljat će tekućim saniranjem prometnica, održavanjem prometnica, a istovremeno će biti nadležan Sanitatu i Libertasu, dakle kontrolirat će njihovo poslovanje, a pod sobom će imati i prometno redarstvo. Dakle, prometno redarstvo dižemo na jednu višu razinu. Također, taj odjel će biti zadužen i za taksi, što je bilo pod Upravnim odjelom za turizam, poduzetništvo i more.

Drugi novi upravni odjel, koji nastaje iz bivšeg, je Odjel za izgradnju i upravljanje projektima. Mislim kako je to najvažniji Upravni odjel u Gradu jer sve što se zove projektom će ići kroz njega. Dosad takva praksa nije bila nego je svaki upravni odjel vodio svoje projekte. Primjerice, Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo je vodio sve projekte koji se tiču izgradnje škola, vrtića, domova umirovljenika. Vidimo kako je to vođeno i jednostavno takvo rješenje nije bilo dobro. Također, Upravni odjel za kulturu i baštinu je vodio izgradnju svojih projekata i mi smo to smatrali lošim. Stoga smo se odlučili da jedan upravni odjel vodi brigu o projektima. Dakle, impute dobiva od resornih upravnih odjela. Primjerice, UO za obrazovanje će reći kako u svojim planovima žele uvesti jednosmjensku nastavu u sve osnovne škole. Treba isprojektirati O.Š. Mokošica. Treba biti toliko učenika, toliko odijeljena, toliko razreda. Dobiju projektni zadatak od strane UO za obrazovanje i onda UO za izgradnju i upravljanje projektima raspisuje natječaj, izrađuje projekt i vodi projekt do građevinske dozvole. Kad dođe do građevinske dozvole, isti taj UO prepušta da Odsjek za javnu nabavu, što je također novost i koji će biti pod UO za poslove gradonačelnika, provede javnu nabavu. Kad se ona dovrši, izabere se izvođač i cijela stvar se vraća na UO za izgradnju i upravljanje projektima koji vodi projekt do kraja. Kad se škola izgradi, prepušta se UO za obrazovanje i cijeli ciklus je zaokružen i jasan.

Također, osniva se i novi Upravni odjel za EU fondove i regionalnu i međunarodnu suradnju. To je UO koji neće biti troškovni odjel zato što je njegov cilj isključivo privlačenje sredstava iz EU fondova. Uvjeren sam kako na godišnjoj razini možemo privući između 30 i 70 milijuna kuna. Taj UO bi nam trebao osigurati dodatna sredstva kako ne bismo morali trošiti proračunska sredstva na izgradnju škola, vrtića, domova umirovljenika, kulturnih ustanova.

Ono što će nam sigurno trebati u narednom periodu jest više inženjera građevine i arhitekture te ćemo sigurno raspisati natječaj. Nebitno je tko iz koje stranke dolazi, tko je u kojoj stranci bio aktivan. U ovih 80 dana svog djelovanja sam pokazao kako se nisam time bavio. Ni u uredu gradonačelnika, ni u ostalim odjelima ne brojimo krvna zrnca što neki priželjkuju da radimo.

'ZA DOM SPREMNI' NA ULAZU U MOKOŠICU NE BI TREBAO VRIJEĐATI NIKOGA

-Dosta prašine se podiglo oko murala na ulazu u Mokošicu, posebno oko HOS-ovog murala. HOS jest, između ostalih, branio i obranio Grad 6. prosinca. Međutim, na ulazu u jedno ogromno naselje danas stoji natpis koji je bio službeni pozdrav nekadašnje NDH. S druge strane, Mokošica sve više postaje jedno naselje gdje se iznajmljuju apartmani. Smatrate li kako se jedan posjetitelj, recimo jedan Židov, čija je obitelj stradala od strane tog režima može osjećati ugodno kad uđe u Mokošicu i vidi taj natpis?

Prije svega moram reći kako sam ja stanovnik Mokošice i mene ni po čemu ne smetaju ti murali. S druge strane, amblem HOS-a je kao takav priznat i od Ministarstva uprave još 2001. godine, za vrijeme Račanove vlade kada je službeno registriran. Mene osobno navedeni amblem uopće ne smeta i ne mislim kako bi bilo kojeg našeg posjetitelja trebao smetati i podsjećati na Drugi svjetski rat. Drugi svjetski rat je bio Drugi svjetski rat, Domovinski rat je bio Domovinski rat. U Domovinskom ratu su postrojbe HOS-a 6. prosinca 1991. godine branile naš Grad i nalazile su se u središnjem dijelu tvrđave Imperijal. I to je ono što je važno! Ne možemo se sada sakrivati od činjenice kako je to tako bilo i kako je to povijesna istina. Kome god smetalo i kome god bilo drago, to je povijesna istina.

Što se tiče Drugog svjetskog rata, a to stalno ističem, pozdrav 'Za dom spremni' je bio inkriminirajući pozdrav, bio je nešto čega smo se mi kao narod odrekli i moramo se konstantno odricati jer on nije donio ništa dobro. Ja ga osuđujem iz doba Drugog svjetskog rata. No, postrojbe HOS-a su bile u Gradu Dubrovniku, nosile su službenu oznaku Hrvatskih oružanih snaga i s pozdravom 'Za dom spremni' su kao takve branile Grad. Bez obzira na vjeru, naciju, taj pozdrav ne bi nikome trebao smetati s obzirom na to kako se radi o postrojbi koja je branila naš Grad. Vraćanje na Drugi svjetski rat je nepotrebno polemiziranje onih koji nemaju o čemu pričati pa onda pričaju o tome. Drugi svjetski rat je davno završio, on je poprilično razdijelio hrvatski narod, puno ljudi je patilo za vrijeme tog rata. Imamo velika suočavanja s prošlošću i sa zločinima komunizma koji se rijetko spominju, ali ih se treba sjetiti.

No, hrvatski narod treba gledati u budućnost. Iza nas je nešto na što svi mi možemo i moramo biti ponosni, a to je jedinstvo iz 1991. godine, kad se nismo dijelili na sinove ustaša, domobrana i partizana, nego kad smo isključivo razmišljali o obrani naših domova koji su bili napadnuti. Mi nismo izvršili agresiju nad nikim, agresija je izvršena nad nama i nemojmo se sramiti onih koji su branili naš Grad i našu Republiku. Priznajmo to svima onima koji su to radili i ostavimo se Drugog svjetskog rata jer naš najsvetiji i najčasniji obrambeni rat je bio Domovinski rat i kao takvog ga moramo poštovati.

DO KRAJA MANDATA RIJEŠENA JEDNOSMJENSKA NASTAVA I KANALIZACIJA NA OTOCIMA

-Idemo sada na malo vedrije teme. Kad ste došli na čelo Grada, kazali ste kako je projekt Doma umirovljenika jedan od prioritetnih projekata. Dokle se došlo s tom pričom i koji projekti očekuju Dubrovčane do kraja godine?

Gledajući izvješća rada bivše gradske uprave, svima se činilo kako za projekt izgradnje Doma umirovljenika treba samo raspisati natječaj. Međutim, sve je na kraju ispalo pogrešno, najblaže rečeno. Grad Dubrovnik je naručio i platio dokumentaciju prije četiri godine, a koja je obuhvaćala sve razine projekta, do krajnje razine izvedbenog projekta prema kojemu se trebala raspisati javna nabava. Međutim, kad smo ušli u tu projektnu dokumentaciju, moja zamjenica Orlanda Tokić me izvijestila kako Grad ne posjeduje izvedbeni projekt. Zatražili smo ga i dobili parcijalno, dakle u određenim segmentima i navedeni gospodin je kazao kako je, što se njega tiče, projekt završio te kako je on prije četiri godine dostavio svu potrebnu dokumentaciju te kako se Grad mogao žaliti u slučaju nezadovoljstva. Očito nikoga nije bilo previše briga niti je itko imao intenciju raditi taj dom.

Sada radimo na taj dokumentaciji izvedbenog projekta. Cilj nam je bio do rujna raspisati javnu nabavu. To je nemoguće zato što ne posjedujemo dokumentaciju. Da stvar bude gora, projektant nas je izvijestio kako se sam projekt radio bez ispitivanja temelja Doma umirovljenika u Gružu. Dakle, u pitanje dolazi cijela statika projekta. Stoga sada radimo reviziju cijelog projekta i radimo novi izvedbeni projekt kako bi se započelo s investicijom. Vjerujem kako ćemo investiciju započeti u prvoj polovici sljedeće godine.

Druga investicija koju smo stavili sebi za cilj je početak nadogradnje vrtića Palčica. Javnu nabavu ćemo započeti krajem ove godine i onda bismo sa samom investicijom krenuli u sljedećoj godini.

Treći projekt je područna škola Montovjerna kako bismo uveli jednosmjensku nastavu. Još uvijek smo u fazi ishođenja dozvole, nakon čega ćemo, u roku od mjesec dana, krenuti u raspisivanje javne nabave. Očekujemo početak radova u ožujku 2018. godine. Prema našim planovima, 2018. godinu bismo započeli s tri velika kapitalna projekta. 

Osim toga, u Solitudu smo označili jednu potencijalnu lokaciju i sada imamo izmjenu DPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika po tom pitanju. Dakle, u Solitudu imamo gradsku zemlju, a do nje se nalazi zemlja Vrtlara. Tu zemlju želimo objediniti u jednu česticu te izgraditi vrtić sa 140 mjesta. Zona Solituda je velika, tamo postoji veliko stambeno naselje i pored tog vrtića želimo izgraditi jedno dječje igralište. Praksa bivše gradske uprave je bila takva da se iznajmljuju prostori koji su bili neadekvatni.

Mi želimo graditi vrtiće. Dakle, prvi će biti taj u Solitudu. On će otprilike biti gotov za dvije godine. U 2018. godini krenut ćemo na projektiranje, traženje građevinske dozvole i dovođenje cijelog tog procesa do kraja kako bismo krenuli s gradnjom.

Iste godine krećemo i u projektiranje doma umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik u sklopu kojeg smo predvidjeli dnevni centar za umirovljenike; one koji ne žele boraviti u Domu, ali bi na dnevnoj bazi dolazili tamo kako bi se družili, objedovali, večerali. Takvo što je uistinu potrebno Gradu, a s istim se slažu i umirovljenici koji su nam to isticali.

Također, u 2018. godini krećemo i s projektiranjem nadogradnje O.Š. Mokošica. Tamo također imamo probleme sa statikom, ali vjerujem kako ćemo ih riješiti i kako neće biti potrebno graditi novi objekt pored postojećeg nego kako ćemo moći ići u nadogradnju postojeće škole kako bi se uvela jednosmjenska nastava i  u tom dijelu.

Na ovoj sjednici Gradskog vijeća nalazi se i ugovor s Biskupijom prema kojem se Gradu prepušta zgrada u Ulici Ilije Sarake. U 2018. godini bi Grad projektirao i pripremio sve za 2019. godinu, kad bi krenulo uređenje prostora za uvođenje jednosmjenske nastave u tu osnovnu školu.

Cilj je da, do kraja ovog mandata, sve osnovne škole pređu na jednosmjensku nastavu. Također, vjerujem kako ćemo u istom periodu postići pune pedagoške standarde tako da će i sve predškolske ustanove raditi u adekvatnim uvjetima, onako kako to i zaslužuju. To je nešto što smo obećali i uvjeren sam kako ćemo navedeno i napraviti.

Jedan od investicijskih ciklusa koji želimo pokrenuti je i kanalizacija na otocima. Vodovod na otocima je riješen, ali pitanje kanalizacije je veliki problem. Sada se u zahtjevu za građevinsku dozvolu na Uredu za izdavanje prostorno – planske dokumentacije nalaze zahtjevi Vodovoda koji su revidirani, prilagođeni i spremni za izdavanje građevinske dozvole na svim Elafitskim otocima. Cilj nam je u naredne četiri godine riješiti pitanje kanalizacije na navedenim otocima. Njih smatramo biserom Grada i to možemo i moramo napraviti.

POŠTUJEM  I VLAHUŠIĆA  I SVE SVOJE PRETHODNIKE

-Jeste li se nakon izbora čuli ili susreli s Androm Vlahušićem i u kakvim ste odnosima danas?

S gosparom Vlahušićem sam i prije izbora bio u korektnim odnosima, kao i danas. S njim sam se nakon izbora čuo jednom prilikom. Također, vidjeli smo se kad je bio koncert klapa na Stradunu i to je to. Osobno ne spominjem previše sve ono što se događalo prije nego što sam došao na mjesto gradonačelnika. To nije moj način rada, orijentiran sam na budućnost, a o eventualnim problemima s kojima se susrećem izvijestim građane nikad ne napadajući nekoga. Svatko je u svom životnom vijeku imao priliku pokazati sve ono što zna. Nijedan gradonačelnik zasigurno nije želio ništa loše ovom gradu te je mislio i radio onako kako je mislio da je najbolje za grad. Netko je to znao bolje, netko lošije. Povijest će suditi o svima nama. Biti gradonačelnik Grada Dubrovnika je časna dužnost i moramo poštovati sve one koji su tu bili prije nas.

Poštujem i gospodina Vlahušića, i sve moje prethodnike, smatram kako su oni željeli najbolje za grad. Jesu li u tome uspjeli, pokazat će povijest, a ja se okrećem budućnosti i svom mandatu od četiri godine. Dat ću sve najbolje od sebe da napravim nešto što mislim kako je dobro za Grad.

-Vlahušić se nije mogao naći u izbornoj utrci zbog zakona koji je izglasan u Saboru, rušio se i proračun. Međutim, uskoro se očekuju izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi prema kojima se gradonačelnik više neće moći rušiti putem proračuna. Što mislite o tom potezu?

Gospodin Vlahušić se u izbornoj utrci nije našao radi pravomoćne presude zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, a ne radi tog zakona. Što se tiče izmjene Zakona, osobno smatram kako treba postojati balans između Gradskog vijeća i gradonačelnika te kako gradonačelnici ne bi smjeli imati apsolutne ovlasti. Mora postojati sinergija između gradonačelnika i Vijeća. Nacrt zakona nisam vidio i ne mogu ga komentirati. Znam kako Vlada želi izbjeći da se gradonačelnici ruše svaku godinu na proračunu, ali osobno smatram kako se mora ostaviti prostor tome da gradonačelnik mora podnositi izvješće GV-u i da GV mora, u određenim trenutcima, moći odlučiti kako gradonačelnik ne uživa povjerenje. I gradski vijećnici i gradonačelnik zajedno izlaze na izbore, o njima odlučuju birači imenima i prezimenima te mislim kako ne možemo zanemariti iznimno važnu ulogu GV-a u cijeloj priči.