Konferencija posvećena poticanju razvoja talenta i stvaralaštva u modernoj glazbi, Glazbeni Skup 2024, odvija se u subotu i nedjelju, 2. i 3. studenog, a okuplja glazbenike, tekstopisce, producente i ostale stručnjake iz industrije kako bi razmjenom znanja i iskustava otvorili nove prilike za kreativnost i inovacije. Program počinje u subotu na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku nizom panel diskusija i predavanjem, a nastavlja se navečer u Lazaretima glazbenim programom. Drugog dana, u Centru za djecu, mlade i obitelj na rasporedu je radionica audio produkcije koja uključuje neke od sudionika konferencije, a koristit će se Ableton live za demonstraciju praktičnog rada u studiju. Detaljan program pronađite na linku eventa i na stranica AVAL udruge koja skup i organizira.

Završili ste magistrat zvukovnih umjetnosti na University of Arts London, diplomirani ste pedagog, vlasnik glazbene etikete Laus Music, preko 20 godina gradili ste, uspješnu, karijeru u Londonu koji je oduvijek u pop glazbi prednjačio u novim, uzbudljivim stvarima i trendovima.

Čitavo vrijeme života u Londonu sam se vraćao doma, a kako su godine prolazile sve mi se više vrzmala ideja o povratku. Daleko od toga da sam star, ali kad čovjek pređe 50 godina već počinje razmišljati o tome gdje i kako želi provesti ostatak života. Koliko god sam se profesionalno uklopio, u drugom gradu si ipak uvijek stranac. Reći ću vam i da se nigdje nisam osjećao sigurno kao u svome gradu, a možda mi je najviše nedostajao duh ovog grada. Postao sam i otac, a Dubrovnik je izvrsna sredina za djecu. Život ovdje ima puno prednosti, jedino što su nam cijene gotovo iste kao i u Londonu (smijeh).

Ideja za Glazbeni skup rodila se kao prirodni nastavak radionica audio-vizualne produkcije koje posljednjih godina organizirate u gradu. Kakva su iskustva? Postoji li interes naših sugrađana i za što najviše?

Još prije deset godina priredio sam predavanje u dvorani Visia i to u suradnji s Dubrovačkom biskupijom. Tema je bila audio produkcija i suvremene metode skladanja bazirane na korištenju tehnologije. U Visiji je bilo blizu stotinu ljudi te me je taj interes malo zatekao i ugodno iznenadio. Nakon toga sam povremeno održavao predavanja, ali ne u Dubrovniku, pa sam se po povratku u grad, bilo je to prije pandemije koronavirusa, odlučio znanje i iskustvo prenositi dalje. Već 2021. održao sam četiri uzastopna tjedna predavanja i radionice u Centru za mlade što je prošlo dobro. Prošle godine u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture i uz pomoć gradskog pročelnika Dživa Brčića održao sam radionicu audio produkcije u Abletonu i odaziv je bio izvanredan, preko 40 prijava, a dvadesetak ljudi je završilo program. Ove godine smo imali DJ radionicu, također deset tjedana, odaziv opet iznenađujuće visok. Desetak ljudi su završili program i svoj su rad predstavili na DJ Showcase eventu u Lazaretima. To su ljudi, barem dio njih, koji se nikada nisu susreli s DJ opremom, kontrolerima ili deckovima pa su uspješno odradili svoje nastupe. Upravo smo završili još jednu radionicu rada u Abletonu i odaziv je isto bio izvrstan. Polaznike najviše zanima kako početi raditi svoju glazbu u tom popularnom i globalno raširenom programu, ali i kako je završiti, kada znati da je posao gotov, te u konačnici kako svoju glazbu plasirati na tržište i među publiku da je ljudi čuju.

Glazbena konferencija Glazbeni skup već je u svom drugom izdanju i nosi slogan „Kreativnost bez granica, glazba bez prepreka“. Kome je ona namijenjena?

Namijenjena je prvenstveno domaćim ljudima koji se žele baviti glazbom, a nemaju to gdje u gradu naučiti. Namijenjena je u jednakoj mjeri svima koji se bave glazbom, profesionalcima i svekolikoj zainteresiranoj javnosti. Međutim, moja želja i da ovaj skup preraste u godišnje okupljanje koje će iz godine u godinu privlačiti profesionalce i ljude iz glazbene industrije ne samo iz Hrvatske i susjednih država, nego i iz Europe i svijeta. Smatram da za to postoje predispozicije, odabrali smo odličan termin van turističke sezone, razvija se koncept cjelogodišnjeg turizma i mislim da je to smjer u kojem treba ići.

Što biste u kratkim crtama izdvojili kao naglaske bogatog ovogodišnjeg programa Glazbenog skupa?

U subotu imamo tri panela i jedno predavanje. Prvi panel nosi naziv „Ostati Inspiriran“ i bavi se pitanjem mentalnog zdravlja umjetnika, kreativaca, poglavito glazbenika, odgovorima na pitanja kako ostati motiviran, kako kontrolirati svoj ego, kako se nositi sa stresom koji pred nas postavljaju očekivanja i slično. To su iznimno važne teme o kojima se ne govori puno, a trebalo bi. Nastavljamo s panelom o izazovima s kojima se suočavaju glazbenici koji nisu blizu velikih centara, u našem slučaju Zagreba. Dolaze nam profesionalci iz HDS/ZAMPa-a, Dancing Beara/Warner Music, redom Đelo Jusić Jr., Silvija Varga, a tu će biti još Nano Vlašić, Žarko Dragojević i ja. Uslijedit će predavanje profesora Mateja Dimlića, dugogodišnjeg voditelja prve, svjetski poznate magistarske katedre Audio produkcije na Sveučilištu Westminster u Londonu, danas u mirovini, a što svakako izdvajam kao priliku koju ne bi trebao propustiti nitko tko se bavi glazbenim stvaralaštvom. Njegovi diplomanti uključuju dobitnike BAFTA-e (The British Academy Film Awards), Grammyja i Oscara. Profesor Dimnić sudjelovat će i na posljednjem panelu čija se tema nastavlja na onu prethodnog panela, a bavi se samostalnom, tzv. DIY produkcijom i promocijom iz udaljenih sredina. Pridružit će mu se još Orhan Maslo iz Centra Pavarotti u Mostaru, poznat i kao nekadašnji, dugogodišnji član grupe Dubioza Kolektiv, glazbenik i producent iz Dubrovnika Ivica Simatović i moja malenkost. Navečer imamo showcase u Lazaretima, nastupit će DJ-evi i glazbenici, bit će svirke, bit će dosta raznoliko, od hip hopa, popa i rocka do housea. Bit će zanimljivo i pozivam sugrađane da dođu. U nedjelju se selimo na Kantafig u Centar za mlade s jednim zanimljivom konceptom nastupa i radionice.

Koliko su glazbenici u Dubrovniku u nepovoljnijoj poziciji kada dolaze i rade iz manjih, udaljenih sredina? Čak dva panela se dotiču te teme.

To je tema koja mi je predložena i odmah sam je prihvatio jer je stvarna, životna. Koliko smo daleko najbolje opisuje svakodnevna situacija koja nam pokazuje da je let za Rim često jeftiniji od leta za Zagreb. Većina mojih prijatelja iz Dubrovnika koji se profesionalno bave glazbom žive i rade u Zagrebu. Ovdje nažalost ne postoji potrebna infrastruktura za tu profesiju. Ali je neosporno da može biti bolje. Mislim da tu prvenstveno nadležne institucije iz sektora kulture moraju odraditi posao, a pritom mislim da ljude, posebno mlade kreativce treba poticati da pišu, da snimaju originalnu glazbu. Treba ih angažirati na javnim događanjima. Kritično nedostaje glazbeni studio kakav je prije imao Radio Dubrovnik i možda bi trebalo razmišljati u tom smjeru, da se osnuje jedan takav studio. To bi sigurno polučilo pozitivne pomake. Nije samo Linđo naš identitet, čine ga i Trubaduri, Crna Udovica, u konačnici danas i Silente i brojni drugi. Scena u Dubrovniku bi mogla cvjetati, a ovako su ljudi prilično obeshrabreni.

Čini se da nekako nedostaje među glazbenicima povezivanja, kao da nema neke vidljive scene?

Stvaranje je prilično usamljen posao. Zato radimo na povezivanju. Za ljude kojima je muzika život otvaramo raspravu o važnim temama. Glazba nije samo „trla baba lan“. Puno je važnija i dublja nego što ljudi možda na prvu shvaćaju. Davno sam kao glazbenik odsvirao nekoliko koncerata sa Zdravkom Čolićem. Bilo je to 2000. godine. I jednom prilikom sam ga pitao što je za njega glazba. Odgovorio mi je da je to posao alkemičara. Nešto slično reći će i Rick Rubin, glasoviti producent rocka i hip-hopa.

Smatram da nam je općenito potrebno više empatije, osjećaja za ljude oko sebe. Nemojmo se zavaravati s društvenim mrežama i ultra ispoliranim imidžima, i da svim moramo biti neke ogromne face, jer to je sve fake i nije preslika stvarnog života. Malo su ljudi previše pošli u taj „fejknes“, otuđeni smo. Treba slijediti prave vrijednosti, ljubav i empatiju, otvarati se  prema istomišljenicima, ali i prihvatiti spoznaju da smo svi drugačiji. Mislim da je bolje da rastemo zajedno, nego da se natječemo.

Za kraj što novo spremate na Laus Music?

Ukratko, spremam jednu reformu, jer dok se spremam za 25. obljetnicu labela uviđam da je došlo vrijeme za novi koncept Manje me zanima „mašinska“ glazba, a sve više koncept fuzije, čovjek kroz godine se sve biše okreće prirodi, pa valjda i ja. Bit će iznenađenja, ali sve u svoje vrijeme.