NOVA VELIKA AFERA POTRESA GRAD Evo kako je lijepo mogao izgledati terminal u Gružu, a gradit će se sterilna zgrada (FOTO)

Nedavno, točnije 28. lipnja, izabrano je najbolje arhitektonsko rješenje za gradnju terminala za kruzere u Gružu. To je rad austrijskog arhitekta Alfreda Michaela Schludera, koji je odmah podigao puno prašine. Naime, dio arhitekata koji je sudjelovao na natječaju smatra da je rad Schludera gotovo identičan s idejnim rješenjem koje je izradio Konzorcij tvrtki Kamgrad i Bouygues Batiment International u rujnu 2015. godine, a koje je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo na portalu, 11. ožujka 2016. godine, dakle 40 dana prije početka Natječaja kao dio Elaborata zaštite okoliša za Novi terminal za kruzere i trgovački centar u Dubrovniku (čitavo priopćenje arhitekata možete pročitati ovdje). Arhitekti s kojima smo razgovarali tvrde da je najvjerojatnije čitav natječaj namješten.

-Ima više indicija da je sve unaprijed dogovoreno – reklo nam je više arhitekata koji su sudjelovali na natječaju, a koji su željeli ostati anonimni – Prvo, ocjenjivački sud odluku je donio jako brzo što je gotovo nemoguće u tako kratkom vremenu s dvadeset kompleksnih radova koji su pristigli na natječaju.

Rok za predaju radova bio je 21. lipnja u 13 sati, a već navečer 28. lipnja Slobodna Dalmacija na svome portalu je objavila da je odlučeno koji je pobjednički rad. Zanimljivo, to je onaj poznati tjedan koji ima čak dva nacionalna praznika plus nedjelja, što znači da je Ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom arhitektom Brankom Kinclom za samo četiri dana donio odluku koja će zauvijek promijeniti arhitektonsko-urbanistički izgled luke Gruž. Kincla smo pitali kako je moguće da je pobijedio rad, koji je gotovo isti onome koji je postojao otprije raspisivanja natječaja, te smo ga pitali da prokomentira tvrdnje arhitekata koji su sudjelovali na natječaju, da je vjerojatno namješten.

-Vaša pitanja ne omogućavaju mi odgovore kojima bi cjelovito obuhvatio problematiku natječaja u našoj sredini uključujući arhitektonske i urbanističke natječaje. Uvjeravam Vas da je područje natječaja bremenito klijentelizmom, povezivanjem u interesne grupe, ujecajem politike, managementa različitih razina itd. Analiza temeljena na argumentima koje najšire zadiru u sva područja stručnog i društveno-političkog djelovanja, pri čemu i arhitekti snose dio svoje odgovornosti, dala bi odgovore na sva pitanja vezana za ovaj i niz drugih sličnih natječaja i izbora nagrađenih autora/radova. U tom smislu trebalo bi argumentirano razgovarati i o ovom natječaju - kazao je Kincl za Dubrovački dnevnik.

Nadalje, arhitekti s kojima smo pričali kažu nam da je stanoviti Emanuel Bakić na društvenim mrežama još u prosincu prošle godine pisao o novom terminalu u Gružu pri tom postavljajući sliku projekta koji je gotovo identičan pobjedničkom od pola godine kasnije.

Emanuel Bakić u prosincu prošle godine na društvenim mrežama je objavio projekt terminala u Gružu koji je gotovo isti kao pobjednički od pola godine kasnije. Najveća razlika je u zelenilu na krovu

Zaista, osim što je dodano zelenilo na krovu, projekt je gotovo isti kao prvonagrađeni. 

Pobjednički rad

Ne samo da je sumnjiva objava projekta terminala u Gružu Bakića, kratak rok u kojemu je proglašen pobjednik, te velika sličnost s idejnim rješenjem Elaborata zaštite okoliša, nego je zanimljivo i da je dio članova Ocjenjivačkog suda prvonagrađeni rad ocijenio „neambicioznom građevinom“. Ocjenjivački sud, osim predsjednika Branka Kincla, djelovao je u sastavu: gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, Jean-Pierre Enjolras, Iva Gredelj, prof. dr. Gulsun Saglamer, prof. Nikola Popić, i Dražen Pejković.

Popić, Pejković i Vanda Ivanković Kontić (zamjenjivala Vlahušića), naime, smatraju da je kod prvonagrađenog rada izostala osnovna arhitektonska zamisao na temelju koje se je trebalo razvijati oblikovanje građevina.

-Izborom ovog rada, Dubrovnik će na važnom mjestu prvog susreta s gradom gostiju koji dolaze morem, dobiti neambicioznu građevinu. Tlocrtno ona predstavlja sterilnu shemu, tri spojena kontejnera. Neuspjelo koketiranje s „domaćim kamenom“ u oblikovanju pročelja, konstruktivno neodrživo postavljenim u horizontalnim potezima, trebali bi, po autoru, podsjećati na neki način „na gradske zidine i njihov identitet“. Ovaj površni rad, suprotno mišljenju autora, ako ne doživi bitne promjene, Dubrovniku će donijeti neuspjelu, nedovoljno artikuliranu građevinu, nedostojnu ovog grada – zaključak je Popića, Pejkovića i Ivanković Kontić.

Kincl nam u svom e-mailu međutim nije odgovorio smatra li zaista prvonagrađeni rad najboljim, pogotovo kada se vide ostali radovi. Zanimljiva je poveznica Kincla s investitorima terminala Gruž, točnije francuskom tvrtkom Bouygues, koja je skupa s turskom tvrtkom Global Ports Holdingom suosnivač tvrtke Dubrovnik International Cruise Port Investment, koja je od države dobila koncesiju u Gružu, te mogućnost gradnje terminala i drugih pratećih sadržaja. Naime, tvrtka Bouygues već je u Hrvatskoj gradila Istarski ipsilon, ali i zagrebački aerodrom koji se gradi(o) prema arhitektonskom rješenju upravo Branka Kincla i njegovih partnera među kojima je i bivši ministar Jure Radić. Glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor u broju od 2. lipnja, radio je intervju s regionalnim direktorom Bouyguesa Victorom Stefanescuom u kojemu ga je pitao zašto su odustali od gradnje podruma zagrebačkog aerodroma, te su na taj način, sugerira Kapor, lijepo uštedjeli? Stefanescu odgovara da je projekt modificiran tako da funkcionira na najbolji mogući način, te da nije projekt mijenjala francuska tvrtka, nego arhitekti, jer da jedino oni po zakonu smiju mijenjati projekt. Jadran Kapor, međutim, kaže Stefanescuu da su arhitekti možda morali mijenjati projekt pod nečijim utjecajem, a Stefanescu odgovara da arhitekti nisu shvatili da bi izmjene projekta bile na njegovu korist, da do tih izmjena nikad ne bi došlo. Zanimljivo da su na osnovni ugovor oko zagrebačkog aerodroma dodana čak 44 aneksa ugovora.

Vratimo se mi na terminal u Gružu i njegovu estetiku. Autor teksta nema veze s arhitekturom, ali ipak može dati estetski sud. Primjerice, rad dubrovačkog arhitekta Vlaha Alamata, koji se također prijavio na natječaj, po estetskom sudu autora ovog teksta, je puno bolje rješenje od prvonagrađenog rada (sami procijenite u fotogaleriji). Ali ne samo rješenje Alamata, nego i drugih arhitekata. Ni razlika u cijeni gradnje između prvonagrađenog rada i drugih pristiglih radova nije velika.

Ali kako vidimo, Popić, Pejković i Ivanković Kontić kojima je to struka, također, kažu kako je pobjednička građevina nedostojna Dubrovnika. I zaista, neće se u skoroj budućnosti graditi ništa slično u Dubrovniku i okolici. Umjesto da je nagrađeno rješenje koje bi Dubrovniku podarilo zgradu vrijednu stavljanja na razglednice, ako se ne poništi natječaj, Gruž će dobiti „neambicioznu građevinu nedostojnu ovog grada“, kako tvrdi dio članova Ocjenjivačkog suda.

Kako god bilo, arhitekti neće odustati od borbe. Najavljuju žalbe i investitorima, koji su raspisali ovaj natječaj, i provoditeljima ovog natječaja točnije Arhitektonskom uredu Miljenka Bernfesta, kao i strukovnim organizacijama, te Ocjenjivačkom sudu.

-Natječaj je, kako smo već rekli, najvjerojatnije namješten, a mi smo izgubili i vrijeme i novac sudjelovajući na unaprijed dogovorenom projektu gradnje terminala u Gružu – ogorčeni su arhitekti.

Žele poništiti ovaj natječaj, te da se raspiše novi, u kojemu bi pobijedio rad, koji je najbolji, ali koji bi isto tako Dubrovniku podario građevinu s kojom se može ponositi.

Podsjetimo, tvrtka Dubrovnik International Cruise Port Investment, koncesiju u luci Gruž dobit će na dugih 40 godina. Nisu ni počeli s radom, a već se mnogi repovi vuku iza dodjele koncesije o čemu ćemo više pisati u sljedećim tjednima.

Maro Marušić

NAPOMENA: U FOTOGALERIJI JE RAD TERMINALA U GRUŽU ARHITEKTA VLAHA ALAMATA