Organizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započeo je nakon Drugog svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice 1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine. To su ujedno bili i temelji današnjeg znanstveno-istraživačkog rada Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Tekst i slike, uz zanimljivosti o akvariju i njihovoj povijesti, nastali su u suradnji s Institutom. 

Znanstveno istraživanje ribarstva

Ribarstvena stanica imala je zadatak unaprjeđenja ribarstva u dubokom južnom Jadranu, dok je Biološki institut osnovan radi izučavanja podzemnih organizama našeg krša koji je u tom pogledu jedno od najinteresantnijih područja u svijetu. Kasnije je Ribarstvena stanica preuzeta od "Akademijskog savjeta" iz Beograda i priključena Oceanografskoj stanici splitskog Oceanografskog instituta. Dolaskom prof. Toma Gamulina iz Rovinja 1951. godine u Ribarstvenu stanicu, započeta su istraživanja planktona. Oceanografska stanica ukinuta je 1956. godine. Tadašnji predsjednik JAZU, akademik Andrija Štampar, u želji da unaprijedi rad u Biološkom institutu, sklopio je ugovor s Općinom u Dubrovniku u kojem Biološki institut napušta svoje sjedište na Lapadu i preuzima otok Lokrum u svrhu njegove zaštite i unaprjeđenja. Istim ugovorom Biološki institut preuzima i dvije općinske ustanove - Prirodoslovni muzej (utemeljen 1872.) i Morski akvarij u tvrđavi sv. Ivana. Dubrovačka Gradska skupština je 28. prosinca 1956. podržala spajanje prirodoslovnih ustanova Dubrovnika s Biološkim institutom JAZU. 

Nakon prve velike rekonstrukcije akvarija (1958.-1959.) i pokretanja projekta stvaranja Botaničkog vrta na Lokrumu (1959.) s ciljem uvođenja aklimatizacije tropskog i suptropskog bilja, te obnove prirodoslovne zbirke, posebno ptica i riba, zaokružena je cjelina koja postaje značajan centar znanstvenog rada u južnom Jadranu. Godine 1960. JAZU je objedinila svoje ustanove u Rovinju, Trstenom i Dubrovniku pod vodstvom prof. Gamulina sa sjedištem u Rovinju. Taj je ustroj napušten 1963. godine kada se ustanove u Rovinju i Trstenom izdvajaju u zasebne cjeline. Biološki institut od 1977. godine ulazi u sastav Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita kao Biološki zavod. Od 1993. godine pa sve do kraja 2005., znanstvena jezgra u Dubrovniku je djelovala u dva laboratorija: Laboratorij za ekologiju planktona i Laboratorij za ekologiju i uzgoj morskih organizama.  Odlukom Znanstvenog vijeća Instituta za oceanografiju i ribarstvo od 2. studenog 2005., te Upravnog vijeća od 4. studenog, započeo je proces pripajanja dubrovačkih laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo Sveučilištu u Dubrovniku. Senat Sveučilišta u Dubrovniku je 15. studenoga 2005. godine utemeljio Institut za more i priobalje kao svoju sastavnicu, a Institut je započeo s radom 1. siječnja 2006.godine.

Što krije dubrovački akvarij?

Akvarij  se nalazi u gradskoj luci, u srednjovjekovnoj tvrđavi svetog Ivana. Prolaskom kroz monumentalni atrij ulazi se u fascinantni svijet tišine i ugođaja.  U akvarijskom bazenu s morskom vodom nalazi se raznoliki bogati životinjski i biljni svijet Jadranskog mora. U prvom od tri velika bazena, ukopana u popločani kameni pod, nalazi se velika pitoma kirnja. U drugom bazenu su elegantni i u svom kruženju neumorni orhani, a u trećem, najvećem bazenu je od 1953. godine najstariji stanovnik akvarija, kornjača za koju je 2004. proširen i produbljen bazen za oko 50 metara kubičnih. Tu su još i ugor, hobotnica, morski konjić, brojne ribe i beskralješnjaci, a dobra je prilika za vidjeti zubaca, orade, lubine, pagre, vrane i drozdove, jegulje i cipole, opasne zmijolike murine i miroljubive škrpine te donedavno u Jadranu rijetkog kostoroga. Od rakova se mogu vidjeti interesantni hlap ili karlo koji sam, bez pomoći, stalno prebacuje morske žale te manje aktivni jastozi. U manjim bazenima ili na morskom žalu većih bazena mogu se vidjeti čudno oblikovane spužve različitih boja, žarnjaci, koralji, cerlanthusi i spirographisi,  morske zvijezde, morski ježinci, trpovi, puževi, školjke, rakovi te crvi cjevaši. Akvarij je trenutno u velikoj rekonstrukciji, a ponovo će otvoriti svoja vrata za posjetitelje ovog ljeta u srpnju.  

Tri istraživačka broda Akvarija Dubrovnik nosila su ime BALDO KOSIĆ po hrvatskom zoologu i faunistu iz Dubrovnika Baldu Kosiću (1829. - 1918.). Brodovi i brodice su bili vezani na Kašama, osim brodice MRKAN koji je vezan uz obalu pred ulaz u Akvarij, i BALDA KOSIĆA II koji je bio vezan u marini Miho Pracat u Komolcu, u Slanome i danas u Marini Frapa.

ISTRAŽIVAČ     

Dugo godina sam tragao za fotografijom broda ISTRAŽIVAČ na kojemu mi je otac bio zapovjednik od 2. rujna 1958. do 9. travnja 1959. te sam je ipak nabavio. Građen je daleke 1908. godine u Rijeci te nakon 113 godina još i danas plovi kao ribarski brod - plivarica imena ATLANT u vlasništvu Šime Blagdana iz Kukljice na otoku Ugljanu pored Zadra, a upisan je u upisniku brodova u Lučkoj kapetaniji Zadar. Za potrebe Akvarija Dubrovnik (tadašnjeg naziva Oceanografska stanica Dubrovnik) je kupljen krajem 1951. i upisan u upisniku Lučke kapetanije Dubrovnik u kategoriju male obalne plovidbe. 

Prvu posadu je ukrcao 19. siječnja 1952. To je bio brod duljine 18 M, širine 4,6 m. i gaza 1,79 M, a koji je po svojoj dužini zabilježen kao njihov najduži brod. Imao je motor Atlas Imperial CO. Oakland - USA, snage 50 KS. Mogao je ploviti brzinom od 10 čvorova. Danas ima motor Catepillar od 320,5 KS. Na priloženoj fotografiji iz lipnja 1957. godine  vidljiv je brod ISTRAŽIVAČ kako prolazi pored Pasjače nedaleko od mjesta Popovići u Konavlima i tegli nekoliko brodica prema Moluntu. Na fotografiji se vidi da je probijen tunel iz Konavoskog polja te vidimo privremene drvene kućice radnika i kamion. Od tog iskopa i lomljenog kamena je nastala Pasjača, jedna od najljepših naših plaža. U pisanoj povijesti o zadnjem gruškom škaru (brodogradilištu) se navodi da je to bio škar obitelji Mata Krile na Lapadskoj obali koji je prestao s radom 1957. godine, a posljednji na remontu je bio brod  ISTRAŽIVAČ od Oceanografskog instituta u Dubrovniku. Brod ISTRAŽIVAČ od Akvarija Dubrovnik (tadašnjeg naziva Biološki institut) prodaju, a zadnju posadu iskrcavaju 20. travnja 1960. 

GRUJ / BALDO KOSIĆ (drveni)   

Biološki institut pod vodstvom prof. Toma Gamulina je kupio 1962. brod GRUJ kojemu su nakon kratkog vremena promijenili ime u BALDO KOSIĆ. Priložene su dvije fotografije, i to GRUJA na Kašama i BALDA KOSIĆA u Malostonskom Zaljevu. Bio je dug 12 metara, imao je motor Torpedo četiri cilindra snage 60 KS, zapovjednik mu je bio Niko Šoletić rodom iz Gornjeg Čela na Kalamoti i povremeno Miljenko Dabelić. Prodan je u ribarske svrhe 1983. godine meni nepoznatom vlasniku na srednjem Jadranu.       

BALDO KOSIĆ (plastični)                                                                                                

Treći po redu brod od Akvarija Dubrovnik (tadašnjeg naziva Biološki zavod Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita) je bio plastični brod imena BALDO KOSIĆ. Građen je osamdesetih godina u Amona u Izoli - Slovenija, došao u teglju broda Zaton od Atlantske plovidbe, a dovršen u Atlasovom nautičkom centru u Mokošici 1985/86. Bio je duljine 15 M, širine 5 M, imao je motor Torpedo osam cilindara. Zapovjednici su mu bili Grgur Vetma i Željko Baće. Nažalost, BALDO KOSIĆ stradao je 17. listopadu 1991. za vrijeme granatiranja Grada te je pogođen navođenom raketom „Maljutka“  koja ga je zapalila pored Kaša gdje je i potonuo.  U jednom videu koji je pokazivala okupatorska televizija se vidi jedan vojnik koji je točno znao sve o brodu te je govorio: „gađaj onaj BELI brod“.

MRKAN registarske oznake 6 DB (plastični)                                                                                                                 

Četvrto plovilo Akvarija Dubrovnik (tadašnjeg naziva Biološki zavod Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita) je brodica tipa Galeb registarske oznake 6 DB, duljine 6,75 M, širine 2,30 M, gaza 0,56 M, imena MRKAN. Brodica je kupljena prije Domovinskog rata, ali je zaplovila 1994. nakon ugradnje motora Yanmar od 18 KS. Danas je vezana u portu uz obalu blizu Akvarija.

BALDO KOSIĆ II registarske oznake 18 DB (čelični)                                                                                                              

Peto plovilo za Akvarij Dubrovnik (naziv vlasnika je Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku) je izgrađen 2009. kao brodica u brodogradilištu Tehnomont u Puli pod imenom BALDO KOSIĆ II i registarskom oznakom 18 DB. Kum brodice je bio ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Brodica je duljine 15,75 M, a na baždarskoj vodenoj liniji 11,94 M, širine 5 M, visine 2,43 M, gaz 1,5 M, motor Isuzu od 505 KS koji mu daje brzinu od 10,5 čvorova. Brodica može uzimati uzorke s dubine 1200 metara. Na njemu su bili voditelji: Željko Baće, Gojko Milanković i sadašnji je ponovo Željko Baće. Brodica je prvo bila vezana u marini Miho Pracat u Komolcu, zatim u Slanome, a  danas je stalno vezana u Marini Frapa.