Šef LG-ija je duboko uzdahnuo, a lice mu se namrštilo. Buljio je u Excel tablicu na računalu, a bijes ga je obuzimao – da je Srbin, umjesto Koreanac, sad bi najradije iskočio iz sopstvene kože. Zazvao je tajnicu da mu odmah pozove inženjera. Ovaj se u roku isti tren stvorio u šefovom uredu.

-Koji je ovo kurac? – zaderao se šef LG-ija Kwan Hwang Bo.

Inženjer Kim Il Son odmah je znao da mu slijedi otkaz.

-Na što ciljate? – upitao ga je.

-Kako na što ciljam, jebo te Konfucije – nastavio je šef sipati vatru – sva ova bijela tehnika koju proizvodiš traje i traje. Nema nikakvih kvarova, kao da je Obodin frižider, jebote.

-Oprostite šefe, trudio sam se zasrati, ali valjda nisam uspio.

-Gledam sad ove tvoje tvorevine u tablici i mislim se jesi li ti normalan. Perilice suđa koje proizvedeš traju više od deset godina bez kvarova, znači osam godina dulje od garancije, frižideri hlade u tropima čak i po temperaturi 35 plus, a špaheri kuhaju bez da išta pregori. Čak i fenovi za kosu koje ti proizvodiš traju godinama. Reci ti meni, jesi li ti lud?

-Šefe, trudio sam se oko kvarova, ali moji mama i tata su me naučili da posao obavljam što bolje i što savjesnije, pa sam se valjda pogubio.

Rat zbog Obodina

-Čovječe, kako ti misliš da mi živimo ako se naša bijela tehnika neće kvariti. Sve ćeš nam kupce rastjerati. Pa nije valjda da smo došli do toga da će kupac kod nas nešto kupiti i to imati cijeli život. Jesi vidio što im se dogodilo u Jugoslaviji zbog takve proizvodnje? Kihnula je cijela država, zaratilo se i sve se raspalo zbog Obodin frižidera. Da nije bilo Obodina ne bi bilo rata, kontaš li ti to?

-Hoćete reći da zbog mojih proizvoda može doći do rata sa Sjevernom Korejom?

-Pa naravno, nije za zajebavati se s bijelom tehnikom. Ako su proizvodi dobri i ne kvare se, onda mi propadamo, a kad propadnemo, doći će do tisuća otkaza, i posljedično  gladi, a glad je pokretač rata.

-Očigledno nisam za ovaj posao.

-Naravno da nisi. Previše ga dobro radiš, to je isto kao da scenarij za sapunice piše William Shakespeare. Ne može, prekvalificiran je za taj posao. Zato ti evo otkaz, napisat ću u obrazloženju da predobro radiš svoj posao. Bolje otkaz tebi nego da sutra cijela firma ostane bez posla.

Nažalost, ovo je kratki opis čovječanstva 21. stoljeća. Zapadna civilizacija je došla do točke kada cijeni profit nauštrb izvrsnosti. Nije ovdje riječ samo o bijeloj tehnici, nego i o automobilima, motorima, građevini i svemu ostalom. Svi smo znali nekoga tko je imao Renault 4, Golfa, Bubu ili staru Vespu – ta su se vozila nasljeđivala u obiteljima kao da je riječ o zemlji. Mogao bi macom lupati po Vespi, ona bi i dalje vozila. Danas se čak i novi auti pokvare u rekordnom roku.

Isto je i s građevinama – da bi se što više zaradilo štedi se na izolaciji, čak i statici koja bi itekako pomogla kod potresa. Tako je i u poljoprivredi, proizvode se pomadore u staklenicima s pesticidima bez vitamina, jedini cilj je što veća i jeftinija proizvodnja.

Slično je, nažalost i u kulturi – bezvezni filmovi osvajaju nagrade, r'n'b pjesmuljci od tri minute osvajaju top ljestvice, a serije bez strukture, logike i realnosti poput La casa del papel osvajaju netflixe. Društvo 21. stoljeća ima samo jedan cilj – što veću zaradu u što kraćem roku.

Posljedice su velike – gomila se otpad, jer se sve baca – nitko više ne popravlja televizije, odjeću, obuću… S druge strane povećava se energija za neprekidnu proizvodnju, pa posljedično imamo sve veće zagađenje prirode ugljičnim dioksidom.

Zabrana ugrađenih kvarova

Europska Unija pokušava tome svemu stati na kraj. Upravo ovih dana Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta pozvao je da se zabrani planirano kvarenje proizvoda. Na dokumentu je radila i hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Glavni cilj je osigurati dulje trajanje potrošačkih uređaja, kako bi se smanjilo zagađenje i potrošačima omogućilo da dobiju najbolje za svoj novac.

-Vrlo sam zadovoljna što su kolege podržale zabranu ugrađenih kvarova. Nedavna njemačka studija je pokazala kako je kvarenje bijele tehnike poput perilica i hladnjaka u sedam godina poraslo za oko 5 posto. Procjenjuju da je to udar po članu kućanstva oko 110 eura na mjesec. To je posebno zabrinjavajuće, ako uzmemo obzir kako modeli kućanskih aparata koje su kupile naše mame i bake još uvijek rade. Zato smo izglasali zahtjev za strogom zabranom ugrađenih kvarova – kazala je tom prilikom Borzan, te dodala:

-Jedna od najčešćih pritužbi građana je nemogućnost popravka. Događa se da su radi malog plastičnog dijela koji ne vrijedi više od par desetaka kuna, primorani kupiti novi uređaj od par tisuća kuna. Čak 80 posto uređaja kvari se zbog greške koja se lako mogla riješiti u fazi dizajna. Prije ste, primjerice, mogli pokvarenu bateriju na mobitelu sami zamijeniti, a sad ste prisiljeni na skupi popravak kod specijaliziranih servisera. Istraživanja su pokazala da su takve prakse dovele do zatvaranja velikog broja radnji za popravke jer im proizvođači ili onemogućuju upute ili nabavu rezervnih dijelova – zaključila je eurozastupnica.

Eto dokud je čovječanstvo doguralo. Na cijeni su inženjeri koji znaju projektirati ugrađene kvarove. Više nije važno proizvesti nešto što će trajati, nego upravo suprotno. I onda se na kraju balade šefovi LG-ija i drugih kompanija ponose s ostvarenih prihodom i budućnošću korporacije.

Svoj uspjeh duguju ni manje, ni više, nego – kvarovima. Ako vam je dijete neuspješno i zaboli ga ona stvar za školu, dragi roditelji, nemojte očajavati. Pred njima je sjajna budućnost. Čovječanstvo 21. stoljeća cijeni površnost, a ne izvrsnost, pa se bojim da će Biljana Borzan i njene kolege nešto revolucionarno promijeniti.

Nešto mi govori da ćemo i dalje iskakati iz sopstvene kože kada nam se mobitel pokvari dva dana nakon isteka garancije.