Direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž pohvalio se koliko je Luka zaradila od prikupljenog otpada s kruzera zbog čega je reagirala grupacija Srđ je Grad koja je Raguža kritizirala zbog toga. Stvari su krenule u negativnom smjeru jer je argumentacija završila na niskim političkim udarcima i uvredama, a nešto manje se raspravljalo o konkretnim brojkama. Srđevce, naime, smeta to što se otpad prikuplja i odlaže na Grabovicu. Smeta ih količina otpada. Zapravo, smeta ih to što se otpad odlaže na Grabovicu koja je ionako prenatrpana zbog čega je u tijeku sanacija. Kad se bolje promisli, razlog zašto su se Srđevci obrušili na Raguža po ovom pitanju je taj što ih smetaju kruzeri i gosti s kruzera. Zapravo, smeta ih cjelokupan turizam...

Naklapanju oko brojki na kraj su stali iz gradske uprave uputivši danas statističke podatke koji ukazuju koliko je prikupljeno otpada s kruzera. Predočili su konkretne podatke o količinama prikupljenog otpada različitih gospodarskih subjekata koji posluju na području Dubrovnika. Ti podaci su predstavljeni kako bi se isti mogli usporediti s količinama otpada koje Čistoći na zbrinjavanje preda Luka Dubrovnik, a koji nastaje prikupljanjem komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima.

"Luka Dubrovnik u 2017. godini Čistoći Dubrovnik je predala nešto više od dva milijuna litara miješanog komunalnog prikupljenog s kruzera, odnosno 2,3 milijuna litara u 2018., dok je do 31. listopada tekuće godine predano 2,1 milijun litara. Za razliku od Luke Dubrovnik koja je obavljanjem svoje gospodarske djelatnosti u promatranom trogodišnjem razdoblju prikupila i predala 6,7 milijuna litara miješanog komunalnog otpada s brodova na kružnim putovanjima, Zračna luka Dubrovnik, usporedbe radi, u istom razdoblju Čistoći na zbrinjavanje predala je 13,1 milijun litara, dok su hotelske kuće prikupile i predale 16,1 milijun, odnosno 17,6 milijuna litara otpada", podaci su koje su naveli iz Grada Dubrovnika te zaključili da otpad s kruzera čini 12,4  posto od ukupno predanog otpada od strane četiri velika subjekta – Zračne luke Dubrovnik i dvije hotelske kuće.

Brojke su većinom dosade, ali potrebne za rasvjetljavanje slučaja, predstavljanja činjeničnog stanja i pretkazivanja istine. Zašto onda određenoj političkoj grupaciji nije dovoljno rapolagati s brojkama koje valjda nisu šarlatansko razbacivanje već službeni podaci? Što se zapravo s ovim pitanje otpada s kruzera željelo potaknuti te zašto se uopće ova tema baš sad potencirala? 

Nakon najava kako je postignut dogovor s međunarodnim krovnim udruženjem cruise industrije o manjem broju dolazaka brodova na kružnim putovanjima koji će biti raspoređeni tijekom tjedna, a sve s ciljem nestvaranja gužvi u gradu, kao da je ponestalo materijala za kritiku. Tematika odlaganja otpada postala je tako prostor političkog prepucavanja i manipulacije koja vodi ka zastrašivanju. Rijetko tko je u javnom prostoru spomenuo kako kruzeri imaju skoro do savršenstva razvijen model reciklaže i smanjivanje smeća te bi o gospodarenju otpadom mogli educirati cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju koja nikako da krene s tim procesom kako treba.

Valjda je pitanje prihvata kruzera proces koji uključuje sve aspekte od pristajanja borda, prijevoza putnika iz Gruža u Grad, naplate raznih pristojbi pa onda samim time i pružanja usluga poput preuzimanja otpada što cruise kompanije plaćaju. Nije valjda da neki misli kako bi ti isti kruzeri trebali ostaviti vreće s novcima umjesto otpada koji se sukladno pravilima odlaže na predviđeno mjesto kao što se to uvijek radilo. Tako uostalom rade i svi gospodarski subjekti, svi posjetitelji pa na kraju i građani koji u spremnike bacaju smeće, a ne cvijeće.