VIJEĆNIČKA PITANJA Franković: "Porez na nekretnine treba gledati kao demografsku politiku, zalagat ću se da objekti u kojima netko živi ne budu pod tim tretmanom"
Maro Kristić (nezavisni): Kakvi su vaši planovi za vrtić Kono? Ovo je veliki kvart i zaslužuje vrtić. Javnost ne zna ništa o vašim daljnjim koracima po ovom pitanju. Špekulira se da će se ići na isti prostor, koji je u vlasništvu pravoslavne crkve, a oni nemaju riješene odnose sa stanarima u zgradi. Kolika je vrijednost tih radova, koliki je iznos koji se plaća crkvi?
Nekoliko stanovnika Gornjeg Konala zamolilo me da vidim nenormalnu količinu prometa. Ta ulica postala je bypass taksi vozilima i svima onima koji idu u Mokošicu, u slučaju da hitna pomoć mora doći, ne može se proći. Znam da je teško, ali postoji li mogućnost ograničenja vozila? Zablokira se cijeli promet i da nekome nešto treba, završilo bi katastrofalno.
Mato Franković: Započeli smo potrebne radnje za uređenje navedenog prostora, u izradi smo projektne dokumentacije, ali smo utvrdili da sama konstrukcija nije u dobrom stanju, pa smo morali to riješiti. Negdje u listopadu mjeseca trebali bi imati završenu projektnu dokumentaciju, a nakon toga bi trebali pristupiti radovima koji bi trebali trajati nekoliko mjeseci. Što se tiče drugih prostora, imamo radio klub s tadašnjom Općinom Dubrovnik, a za iseliti ih trebali bi pokrenuti spor, a to je dugoročni proces. Što se tiče dvorane škole, zahtijeva rješavanje drugih imovinsko-pravnih odnosa, na čemu sada radimo, ali nije izvjesno da će to biti riješeno u kratkom roku. Dogovor smo postigli s pravoslavnom crkvom, dugoročni zakup i rješavanje konstrukcije zgrade. Upoznat sam s tim da jedan od stanara u zgradi pokušava ostvariti svoja prava, što i može za prostor kojim on gospodari, ali nikako prostorom na kojem smo mi posjednici. Nećemo djecu maknuti iz vrtića dok ne krenemo s radovima, sve smo iskomunicirali s roditeljima, treba to napraviti kako treba od početka do kraja. Ne bih želio da mislite da smo odustali od prostora vezano za radio-amatere, jer mislim da nije u redu da se nalaze u sred škole i naš cilj je formalno pravno to riješiti i pomaknuti ih i da tu treba biti vrtić. Što se tiče same dvorane unutar školskog dvorišta, tu je ideja da se omogući jedan veći prihvatni kapacitet i adekvatnija blagovaonica.
Što se tiče Konala, nisu mi se obratili sugrađani i nisam imao ovu informaciju. Znate da smo pristupili uređenju ulice. Trebamo vidjeti koji je način za smanjiti intenzitet prometa u ulici. Vidjet ćemo koji je problem i kako ga možemo riješiti.
Anita Bonačić Obradović (SDP): Za prvo pitanje sam zamoljena od jednog našeg sugrađanina. Zanima me koji su uvjeti za oborinsku odvodnju, kad nema u blizini položene cijevi oborinske odvodnje? Kad nema u blizini cijevi, onda se mora napraviti bunar na koji će se spojiti.
Sugrađanin pretpostavlja da je tako bilo i na Ilijinoj Glavici pri izgradnji parkinga, ali gdje su cijevi spojene ne zna se gdje. Vidjeli smo pri zadnjoj kiši kako je došlo do poplave Pod Dubom.
Koji su uvjeti za oborinsku odvodnju za izdavanje dozvola za gradnju?
Drugo pitanje je također od sugrađanke. Otvaranjem prometa na Lapadskoj obali, povećan je promet Ulicu Vatroslava Lisinskog, pa mole za postavljanje ležećih policajaca.
Mato Franković: Što se tiče pravila vezanih uz konkretni parking koji ste naveli, naša služba me izvijestila kako su izdani uvjeti za oborinsku odvodnju koji nisu ispoštovani. Nadležnom tijelu je investitor prijavljen. Investitor je bio u upravnom odjelu i vjerujem da će doći do modifikacije jer je voda napravila štetu na vlasništvu Grada Dubrovnika, ali i investitoru. Jasno je propisano, što se tiče drugih investitora, da se problem oborinske mora riješiti upojnim bunarima.
Što se tiče Ulice Vatroslava Lisinskog, moraju se postaviti kamere ili usporivači. Još jedna bitna stvar za promet Lapadskom obalom, razvijamo projekt za gradnju parkirališta nasuprot Orsana, a tu ulicu napraviti dvosmjernom ulicom.
Saša Škrabić (SDP): Zamoljeni smo od strane GK Komolac na zahtjev za sastankom, koji pokušavaju dobiti već neke vrijeme. Neke od tema koje su naveli: DVD Rijeka Dubrovačka, Aglomeracija kroz Komolac, vrtić… Nadam se da ćete naći vrijeme za njih.
Zamoljen sam od strane velikog broja građana kojima je problem ceste u Ulici Vladimira Nazora, trenutno je to po mnogima najgora ulica u gradu, gdje se mora voziti slalom da bi se izbjegla šteta na vozilima.
Zahvaljujem što ste uvažili SDP-ov prijedlog i počeli s asfaltiranjem noću.
Mato Franković: Posebni pozdrav predsjedniku GK Komolac, Tomu Kristoviću. Nekadašnji aktivni član HDZ-a, pa Srđ je Grad, pa Mosta, pa sad SDP-a. Suncokreti su uvijek suncokreti. Mi rado razgovaramo s građanima koji nisu politikanti. Više puta je bio priman na sastanke, ali ih uvijek ispolitizira. Ono što je najvažnije, u Komolcu se stalno radi, ima problema, ali se radi. Danas se asfaltira Šumet, vrlo brzo će i Knežica. Što se tiče aktivnosti i komunalnih radova na području Komolca, aktivno radimo i nastavit ćemo i dalje. Sad razvijamo cestu do groblja, što je istaknuto kao jedan od glavnih problema Komolca.
Što se tiče pitanja vezano za asfaltiranje Ulice Vladimira Nazora, mi smo prioritet stavili na Ulici Iva Vojnovića, zbog problema s mikroasfaltom, gdje ćemo krenuti s asfaltiranjem u studenom od Čokolina, do Vile Čingrije. Nakon toga možemo vidjeti, ali ići ćemo u tom smjeru.
Saša Škrabić je istaknuo da Tomo Kristović nije član stranke, možda simpatizer, ali da se pitanje odnosilo svakako na potencijalnih rješenja.
Teo Grbić(HDZ): Koliko ulica u gradu ima riješenu oborinsku odvodnju, što ste zatekli 2017 godine, a što ste učinili do danas? Što je s domom umirovljenika pored Opće bolnice?
Mato Franković: Što se tiče sustava oborinske odvodnje, imamo otprilike na području Grada Dubrovnika riješeno 35 posto. Ono što je iznimno važno za istaknuti, jedno od najvažnijih pitanja rješavanje oborinske odvodnje magistrale. Iznimno velike količine vode se spuštaju s magistrale prema gradu i prema Gružu. Možda ste vidjeli kako je izgledala ulica pored Radeljevića tijekom kiše, to je bio veliki ekstrem. Zato je iznimno važno napraviti taj dio. Kad smo radili prvi sustav oborinske odvodnje Vukovarske ulice, dimenzionirali smo je dva puta više nego što bi trebala biti. Radili smo Ulicu Kardinala Stepinca, koja danas više nema problema, a imala ih je puno. Što se tiče Lapadske obale, imali smo situaciju, došlo je paralelno do iznimno velike plime i sustav oborinske odvodnje koji počiva na pumpama, jednostavno je količinu vode koju je izbacivalo, more ubacivalo unutra. Ono što je važno, pola sata nakon kiše, Lapadska obala je bila čista. Vidjet ćemo mogućnost da pojačamo pumpe. Ali to će se događati opet. Kad je velika plima, obiteljske kuće ostaju ispod razine mora. To ne može spasiti nijedna pumpa na ovom svijetu. Oborinska odvodnja povijesne jezgre je također bitna. Čistimo sustav, u tome smo pri kraju. Šahtovi ne mogu popiti istovremeno toliku količinu vode na Stradunu. Bilo bi potrebno da se ispod Zvonika otvori jedan veliki šaht, što ćemo predložiti Konzervatorskom odjelu. Ali važno je istaknuti kako nijedan gospodarski objekt, koji je prije plavio prije, tijekom ove kiše nije plavio. Iskazujem zabrinutost zbog klimatskih promjena koje su evidentne i činjenice da nam dolaze sve lošija i lošija vremena. Vidite što se događa diljem obale. Cijeli sustav oborinske odvodnje moramo razviti, moramo izgraditi. Pripremili smo za iduću godinu dva vrlo bitna. Tu je Kunska ulica u Gružu, a drugi je od Vojnovića, preko Montovjerne do Batale. Onda je na redu Ante Šercera prema semaforima i Bulevaru, jer se tu velike količine vode slijevaju i izbijaju šahtove. Korak po korak, uredit ćemo sustav oborinske odvodnje.
Što se tiče doma za starije pored Opće bolnice. Sredstva su osigurana, to je najveći kapitalni projekt Grada Dubrovnika, vrijedan 29 milijuna eura, u kojem će više od 200 umirovljenika imati svoj dom. Paralelno će se ta ustanova skrbiti o 400 umirovljenika koji će biti kod kuće. Iznimno važan projekt za Grad Dubrovnik. Radovi odlično napreduju, trebali biti u gotovi u prosincu 2025. godine.
Đuro Capor (Srđ je Grad): Mislite li gradonačelnici da su parkinzi nedavno izgrađeni u gradu, suprotno namjeni Prostornog plana, doprinijeli poplavama? Vi ste poprilično branili interese vlasnika Pema na području bivše Remize. Jer sam primijetio da su poprilično šahtovi iskakali u Vukovarskoj ulici, a bojim se da će se to dogoditi na širem području. Jesmo li otporni na poplave? Jer vi još uvijek za sve krivite mikroasfalt, molim vas da to riješite, organizirate tematsku sjednicu, da ne bi građani i za pet godina slušali da je mikroasfalt kriv.
Kažete da se ne može staviti jednu litru u deset litara, a vi ste taj koji to radi podržavajući projekte raznoraznih tvrtki i investitora, naručivanjem ciljanih izmjena prostornih planova.
Mato Franković: Krivo su vas informirali po pitanju šahtova u Vukovarskoj ulici. Znam da nije lako živjeti u Župi dubrovačkoj, biti kandidat za gradonačelnika, vidjeti što se sve događa u gradu, a plaćati manje poreze u Župi. U Vukovarskoj ulici nije u nijednom trenu iskočio šaht oborinske odvodnje, već šahtovi kanalizacije. Sjećajte se pročelnika Mirića koji je spojio svoju kuću na oborinsku odvodnju? Sada imamo pojedince koji su svoju oborinsku odvodnju spojili na kanalizacijski šaht, pa je došlo do iskakanja. Evidentirali smo navedeno i provest ćemo sve postupke da bi utvrdili tko je to napravio. U trenutku kad se rušila Remiza nisam bio gradonačelnik i nikad se nisam osvrnuo na navedeno javno ni na bilo koji način. Nisam sigurno bio onaj koji je podržavao rušenje navedene zgrade, ali jesam onaj koji smatra da područje treba urediti, urbanizirati i ponosan sam na činjenice da sam pokrenuo izmjenu prostornih planova jer ispravlja anomalije, kao što su visoke zgrade. Ja razumijem vas, ljudi često stavljaju na teret razne stvari aktualnom gradonačelniku. Kod ružičaste naočale jednog pera vidio sam da se krivac nalazi u nekome tko trenutno sjedi na toj funkciji. Ni meni nije drago što je Hotel Sumratin onoliki koliki jest, ne gledam ga ružičastim naočalama, a znate koliko smo se borili da ga svedemo u kakve-takve gabarite. Međutim, ono što je prostorni plan definirao, definirao je i zakon je jasan, koliko god bi i ja i vi željeli drugačije. Ono u čemu se razlikujemo jest da ja smatram da bi na području Radeljevića trebao biti trgovački centar, koji bi riješio probleme oborinske odvodnje. Što se tiče parkinga kod Miovića, smatrao sam da je to bilo dobro rješenje, uz poštivanje pravila. Ali i tu smatram da bi se trebalo obogatiti sadržajima važnim za stanovnike Dubrovnika. Trgovine jesu potrebne građanima! Sve drugo što ima namjeru neku drugu vrstu komercijalizacije, apartmanizacije… Tu je jasan moj stav.
Što se tiče gužvi, drago mi je da ste vi to postavili pitanje, jer su gužve u Zagrebu svakodnevica, a kod nas nisu, već su iznimka. Pokazali smo da kad ugasimo semafore možemo nadljudskim naporima prometnih redara uspostaviti red. Budućnost ovoga grada je – prioritet građanima, a svi drugi Park'n'ride. Javni prijevoz je također prioritet. Kao što smo uredili broj posjetitelja u povijesnoj jezgri, uredit ćemo i sve ostalo. Sjećate se pitanje parkinga oko Grada? Danas ljudi puno lakše nađu parking nego oni u Mokošici, na Kineskom zidu... Jer smo promijenili sustav parkiranja.
Đuro Capor (Srđ je Grad): Zaista vam nije u redu prozivati ljude, nazivati ih suncokretima, oni ne mogu odgovoriti, a vi se otkrivate kao nasilnik. Sedam godina slušamo o Park'n'ride sustavu. Glavni problem je što probleme ne rješavate, a vi okolo idete po Hrvatskoj i uzvikujete "Za dom spremni".
Ivan Maslać (HDZ) pitao je o Park'n'ride sustavu, kao i cesti Tamarić.
Mato Franković: Onaj tko nije gradio ništa u životu, misli da je izgraditi nešto: pljuni, pa prilijepi! Ideja za postojanje Park'n'ride sustava postojala je prije mog mandata, a vjerujem i prije Andra Vlahušića. Trebalo je riješiti puno stvari, između ostalog kupiti zemljište, izraditi projektnu dokumentaciju i osigurati financiranje. Svi uvjeti su sad ispoštovani, a nekome se čini da se to riješi u mjesec-dva dana. U listopadu kreće natječaj za financiranje projekta izgradnje Park'n'ride sustava. Kad to odradimo krećemo s izgradnjom projekta vrijednog sedam milijuna eura! Svjesni smo da autocesta u budućnosti dolazi do Pobrežja, pa će automobili gravitirati prema tamo, kupili smo dodatno zemljište, kako bi osigurali još 1000 parking mjesta. Jer Pobrežje mora imati kapacitet od preko 1500 parking mjesta. A od tamo do Grada je sedam minuta vožnje!
Što se tiče ceste Tamarić, u sedam godina smo izgradili niz važnih dijelova cestovne infrastrukture. Kao kruna cijele te priče dolazi cesta Tamarić. Kroz tu cestu prolazi cijela infrastruktura, voda, struja, sustav oborinske odvodnje, telekomunikacijska mreža i sve ostalo. Da su bogdo svi igrali se „kruha i igara“ i gradili ceste, vrtiće, škole, oborinske odvodnje… Nisu! Kad cesta Tamarić bude otvorena ljudi će konačno prodisati, a roditelji odahnuti, jer je to jedina škola u Dubrovniku do koje autobus ne ide, mora se ići pješke, kao i jedina škola u dvosmjenskoj nastavi. A trudom Grada Dubrovnika postat će i ona jednosmjenska.
Andro Vlahušić (nezavisni): Jedan ste od najvećih pobornika protiv privatnog smještaja u Hrvatskoj. Svjedoci smo najava o porezu na nekretnine. Vjerojatno ste kao saborski zastupnik upućeni, možete li objasniti hoće li doći do dodatnih nameta i na koji način?
Drugo, na ulazu u Gradsku upravu se nalaze prepreke, čemu to, je li zaposlenike, neka vrsta zatvora za njih? Ili za građane? Bilo bi bolje da je stavljena na Ilijinu Glavicu nego ovdje.
Mato Franković: Rekao sam da će me sigurno Andro pitati vezano za rampu dolje, boji se prepreka više nego vraga!
Idemo prvo pitanje. Što se tiče poreza na nekretnine, još uvijek nemamo jasan nacrt, imam informacije razgovarajući s resornim ministrima. Ja ću vam reći za što se ja zalažem: a) svaka nekretnina u kojoj živi čovjek i dio prostora iznajmljuje bi trebala ostati u sustavu paušala, b) svaka nekretnina koja se iznajmljuje za kratkoročni najam, a u njoj ne živi čovjek, mora biti oporezivana, trebalo bi to uvesti kao normalnu gospodarsku djelatnost i to se plaća, to je rentijerstvo. U RH imamo 900 tisuća stanova koji su izgrađeni s ciljem stanovanja, od tih 900 tisuća, 600 tisuća nije stavljeno u funkciju. 4000 stanova na području Grada Dubrovnika u kojima se može živjeti, koji su pogodni za stanovanje, nisu stavljeni u funkciju. Koji je razlog tome? Najveća inflacija kupnje nekretnina se dogodila prije par godina, kad je vrijednost novca pala, ljudi su se odlučivali kupovati nekretnine, pa je cijena nekretnina rasla. Porezno, što država želi postići? Porezno opteretiti kratkoročni najam, kao i stan koji nije stavljen u funkciju, a porezno rasteretiti stan koji je dat u dugoročni najam. Ne možemo penalizirati ljude, ali možemo ih poticati. Porezno se ovo može i treba tretirati i gledati kao demografska politika. Ja ću se zalagati da svi objekti u kojima netko živi ne budu pod tretmanom poreza na nekretnine.
Što se tiče prepreka, to je normalno za druge gradove. A moramo biti svjesni i vremena u kojem živimo i da postoje ljudi, koji jesu ili nisu iz grada, a nemaju dobre namjere. Svaki građanin je dobrodošao. Barijere postoje samo radi povećanja sigurnosti, jer nam se u zadnjih godinu dana više puta dogodilo da dođu osobe koje imaju psihičke smetnje. Ljudi su bolesni, ulete u ured i naprave dar-mar. Zbog toga smo napravili barijere u svim objektima Grada Dubrovnika, koje nemaju cilj nikoga spriječiti, zatvoriti, zastrašiti.
Jasmin Deraković (DDS): Pričali smo već oko obnove malog dječjeg igrališta ispred pedijatrije ispred OB Dubrovnik, mislim da bi donacija Grada Dubrovnika puno značila djeci u tom stresu.
Što se tiče Lapadske obale, pozdravljam ideju dvosmjernog prometa prema Solitudu, ali zanima me u kojoj je fazi kružni tok na Batali? Mijenja li ova ideja ideju dvosmjernog puta u Ulici Miljenka Bratoša?
Mato Franković: Shvatio sam da sam u dubini duše socijal-demokrat! Zašto to kažem? Naime, ja se zalažem da se kapital oporezuje, a rad rasterećuje, a to je u dubini, socijaldemokratska nit. Budućim porezom od nekretnina, u onom trenutku kad Grad počne dobivati te prihode, u tom trenutku ćemo donijeti odluku smanjenja poreza na dohodak. Time povećavamo plaću svim našim sugrađanima!
Što se tiče igrališta, razgovarat ćemo s ravnateljem. Republika Hrvatska je sad vlasnik, oni upravljaju, moramo vidjeti procedure.
Batala, kružni tok – investicija je vezana za oborinsku odvodnju Montovjerne. Pročelnica Pikunić rekla je ako raskopamo Batalu i kružni tok u prvih šest mjeseci, da ćemo vjerojatno visiti na banderi. Odlučili smo raspisati javnu nabavu i čekati prve jesenske dane iduće godine kako bi započeli s projektom, jer to je najoptimalnije. Moramo asfaltirati Vojnović i kad krenemo sa značajnim radovima na prometnicama grada, imamo problem, jer nemamo velikih izlaznih pravaca, pa moramo o tome voditi računa. Moramo prvo napraviti oborinsku odvodnju, sve je što se tiče toga napravljeno i spremno i čeka se najbolji trenutak za početak radova.
Krešimir Marković (Hrvatski suverenisti) postavio je pitanja vezano za Knežicu i pitao kad se može očekivati uređenje tog prostora da i stanovnici mogu normalno živjeti, kao i o uređenju skalina Od Jezuita, a i Boškovićeve poljane.
Mato Franković: Nedavno smo održali sastanak s Vodovodom i PGP-om. Aglomeracija je najveći projekt koji Grad Dubrovnik ima. Nismo mogli utjecati na sustav javne nabave, reći ću vam otvoreno, Vodovod je dva puta izabrao tvrtku Strabag i tvrdio da PGP nije sposoban nositi radove ovolikog opsega, ali tri puta im je to odbijeno. Iako smo bili upozoravani od drugih, nismo mogli na to utjecati. Nismo zadovoljni tijekom radova. Na početku je PGP krenuo sjajno, ali nije se dogodilo. Nismo zadovoljni intenzitetom radova Dubravica-Majkovi, Imotica, kao i u Knežici, Šumetu… A tek nas veliki posao očekuje! Jer tvrtka PGP mora izvesti sustav vodoopskrbni i kanalizacijski od Knežice i Sustjepana. To je iznimno zahtjevan projekt, koji ima samo jedan koridor ceste kojim stanovnici moraju ići, pa nas tek glavobolja očekuje. Održali smo sastanak s tvrtkom PGP, ne bi bio prvi put da raskidamo ugovor, ali moramo biti svjesni da je riječ o europskim sredstvima, kao i da imamo ugovor koji izvođaču da je komoditet, da u jednom trenu otvori deset gradilišta i radi kako njemu odgovara. Posvećeni smo tome i pratimo sve. Razlog zašto Grad nije počeo s rekonstrukcijom navedene ceste, leži u ovome što sam rekao. Idemo korak po korak. Sljedeći korak nam je izgradnja pročistača za fekalnu vodu. Da problema ima, ima, ali vrlo skoro će Knežica biti zatvorena, kao i Šumet, koji se danas asfaltira.
Što se tiče skalina, osigurali smo sredstva, izabrana je tvrtka, nadam se da uskoro kreću radovi. Ministarstvo je poslalo rješenje vezano za Poljanu Ruđera Boškovića, nismo zadovoljni, pa ćemo imati sastanak da ispoštujemo želje Konzervatskog odjela u Dubrovniku i usuglasimo ih s našima.
Željko Raguž (DUSTRA): Odlična je mjera da mlade obitelji dobivaju stanove za korištenje. Smatram da bi, osim povijesne jezgre, isto to trebalo napraviti na Elafitima. Vojarna na Šipanu je primjer, bilo bi dobro kad bi se pristupilo obnovi takvih objekata.
Drugo pitanje je vezano za Gospino polje, zatvoren mali košarkaški teren, drugi nogometni, pa sam rekao – krenula je izgradnja, razveselio se. Ali onda sam shvatio da je riječ o obnovi postojećih igrališta, pa me zanima jesmo li odustali od dvorane i ima li što konkretno vezano za to pitanje?
Mato Franković: Što se tiče Šipana, nisam razmišljao o tome, dobra ideja! Pročelnica će poslati zahtjev resornom ministarstvu da nam se dodijeli vojarna, pa da se prilagodi za stanovanje, možda netko bude i zainteresiran.
Što se tiče Gospinog polja, doživljava sportsku renesansu. Dvorana je pomaknuta. Ova dva terena su odlična, ide sve po standardima nogometnih natjecanja, a teren do će biti namijenjen za različite sportove, među kojima smo uključili i badminton. Bitno je da po prvi put dobiva boćarsku dvoranu, započela je izgradnja, a tu moram pohvaliti vijećnika Kristića koji se zalagao za to. Pročelnica Pikunić je obećala do kraja godine, pa ćemo vidjeti hoće li tako biti. Nismo odustali od velike dvorane, pri kraju smo rješavanja financijskih uvjeta. To bi bio projekt svih projekata! Mislim da nema gradonačelnika koji to ne bi volio to izgraditi. 65 milijuna eura, ali Dubrovnik na vrhu svijeta. Iduće godine krećemo s obnovom postojeće dvorane koja je vrijedna više od 5 milijuna eura, ali bi ta dvorana odgovarala svim standardima. Pokušavam da Vlada proglasi izgradnju nove dvorane strateškim projektom sportske infrastrukture, jer sve imamo riješeno, osim financija. Sjećate se Lapadske obale? Svi su bili skeptični. Idemo korak po korak, ali najvažnije i najvrjednije imamo – građevinsku dozvolu. Ali pare će doći, uvijek dođu.
Ivan Cetinić (NLGB Ivice Roka) postavio je pitanja sugrađana ispod Svete Marije, vezano za postavljanje rukohvata. Također je pitao pitanje vezano za iscrtavanje pješačkih prijelaza.
Mato Franković za rukohvate je rekao da nema problema te da će biti izrađeno, a što se tiče iscrtavanja pješačkih prijelaza, rekao je da je to odrađeno, posebno ispod škola, a planira se na
Ivica Roko pitao je može li se uskoro očekivati koncert Marka Perkovića Thompsona.
Mato Franković: I ove godine smo zatražili koncert Marka Perkovića Thompsona 6.12. na inicijativu braniteljskih udruga. Čekamo odgovor managera, ali intencija postoji. I ja mislim da nakon zadnje pjesme „Ako ne znaš što je bilo“, ne postoji bolje mjesto gdje bi je trebao izvesti.
Olga Muratti (HSU): Kad će se raspisati natječaj za Dom Ragusa u Gružu?
Drugo pitanje, u nekoliko sam navrata govorila o problemu pristupa jedne obitelji na Šipanu vlastitoj kući. Prije nekoliko dana došlo je do problema, nije mogao do liječničke pomoći, niti je liječnik mogao do njega. Ljudi su pomogli, nosili su ga. Moram napomenuti da mi je 15.2. rečeno da projektant dovršava nacrte za navedeni put, a sad je rujan 2024. Također, gospodin Marušić je trebao biti na sastanku, pa me zanima je li se održao? Jer gospodin Marušić priča okolo da ne priječi da se put raščisti, ali to je notorna laž.
Mato Franković: Znate da smo nakon porođajnih muka dobili uporabnu dozvolu. Prilikom zadnjih poplava, došlo je do manjih oštećenja koje moramo popraviti. Već sutra će se raspisati natječaj za ravnatelja, jer privremeni ravnatelj ne može zapošljavati niti raspisivati natječaje za korisnike i slično. 10-15 dana nakon što bude izabrana dozvola, ić ćemo u proceduru. Poslan je zahtjev Županiji da izađe na teren, jer su svi uvjeti s naše strane riješeni, osim problema prehrane, trenutno se o tome pregovara. Mislim da bi krajem listopada trebao krenuti natječaj za korisnike.
Što se tiče drugog pitanja. Znate da smo tu napravili sve, svi Šipanci su se odrekli svog dijela zemlja. Dobili smo pismo odvjetnika obitelji Marušić, koji je, izgleda, u obiteljskom srodstvu samoj obitelji. Koji je jasno rekao – ne dozvoljavamo da se preko naše zemlje radi edukacijska staza. Put sljedeći je da krenemo u ishođenje dokumentacije, izvlaštenja, a to oduzima par godina vremena. Ako se može napraviti korak prema obitelji Marušić, pozvati ih na razgovor, mi ćemo to napraviti. Žao mi je jako ljudi, osobno sam ih upoznao, uvjerio se koliko im je teško. Želimo to napraviti za tu obitelj, nema veze što živi samo jedna obitelj. Ako je gospodin Marušić rekao da je voljan, možda su se predomislili, pozvat ćemo ih na sastanak i pokušati se dogovoriti.
Petra Marčinko (Srđ je Grad): Jedno pitanje koje se vezuje uz „Neboderko“. Projekt je ocijenjen kao izvrstan. Iz GK Gruž dobili smo informacije da je iz Libertasa rečeno da se linija neće nastaviti sljedeće proračunske godine jer je namijenjena samo za ovu. Planiraju li Grad Dubrovnik i Libertas sljedeće godine ukinuti liniju?
Mato Franković: Ne znam je li Libertas to izjavio, ali ono što je važno za reći, Libertas ne odlučuje o tome koliko će gdje biti linija i koja će se linija nastaviti. Na njima je da izvršavaju što mi kažemo. Neboderko će se nastaviti!
Ivo Lučić (HDZ) pitao je kad će krenuti i završiti se spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu. Pitao je također kad će se nastaviti radovi na cesti od Mrčeva prema Riđici.
Mato Franković: Što se tiče spomenika, projektna dokumentacija bi trebala biti gotova do listopada, kad se usvoji Proračun za 2025. godinu, u tom trenutku možemo krenuti s javnom nabavom i samim projektom. Mislimo da će to brzo ići te da bi kroz 6-8 mjeseci mogli svjedočiti otvaranju spomenika koji će uistinu biti monumentalan.
Što se tiče ceste od Mrčeva do Riđice, projektiramo navedeni dio. Bitno je naglasiti da prilikom sastanka s Hrvatskim autocestama, inzistirao sam na sljedećem, obzirom da autocesta od Rudina planira odmorište Mravinjac, želja mi je da se doprojektira ulaz i izlaz i Mravinjac. Činjenica da netko iz Gornjih sela može doći prema Gradu, to je pet minuta, a i s druge strane mu je brže doći bilo gdje.
Katarina Doršner (HDZ): Molim vas da zbog interesa javnosti izvijestimo javnost o osnivanju ustanove Centra za pružanje usluga u zajednici. Radi se o ustanovi koja će voditi o brigu i raditi s djecom i odraslima s teškoćama, kao i s autizmom.
Mato Franković: Ova ustanova je možda najsjajnija od svih. Dogovoreno je s ministarstvom da ćemo u Proračunu za 2025. godinu osigurati 1,5 milijuna eura, kao i Vlada RH i da ćemo zajednički svi skupa urediti prostor koji će imati radnu terapiju, dnevni boravak, prostore za logopeda, socijalnog radnika, psihologa… I sve ostalo što je nužno djeci. To će se nalaziti u srcu grada, pristupačnom osobama s invaliditetom. Radi se o bazenu u Gružu. Moram reći nešto i o lošem stanju u kojem se nalazi Dom za djecu Maslina, Grad Dubrovnik je poduzeo cijeli niz aktivnosti za uređenje prostora, iako nismo osnivač. Sobe se raspadaju, ministarstvo je odobrilo da se u potpunosti promijeni parket. Našao sam donatora koji će opremiti same sobe. Dubrovačka trpeza će ove godine ići u namjenu uređenju Doma Maslina. Značajna su sredstva potrebna za uređenje navedenog prostora. Želim se zahvaliti ugostiteljima i hotelijerima, koji su svi skupa rekli da žele urediti dom, kako bi se osjećalo da ne ulaziš u instituciju, već u kuću. Nama je ministarstvo dodijelilo stan od 140 metara kvadratnih u povijesnoj jezgri. Navedeni stan ćemo opremiti za život u zajednici, što znači da će šestero korisnika s odgojiteljem moći živjeti tamo.