Prošli ponedjeljak je donio novost u ordinacije obiteljske medicine. Na sva zvona najavljeni su preventivni pregledi, za koje će poziv dobiti svi stariji od 40 godina koji u doktora nisu bili preko dvije godine. Ideja kao ideja sasvim u redu, ali nametnulo se pitanje – ako stalno govorimo o nedostatku liječnika, u svim sektorima, a poglavito u obiteljskoj medicini, tko će ih onda obavljati?

Odgovor je, čini se, upravo ta nekolicina liječnika koja radi u sve opterećenijem sektoru zdravstva, na što redovito upozoravaju, a sam pregled trajao bi sat do dva. Kod dubrovačkih liječnika obiteljske medicine Tea Depola i Dragane Adžović Anić provjerili smo koliko je to zapravo ostvarivo.

„To jest nategnuto, ali to je 'kruh naš svagdašnji'. Službeni dokument još nisam dobio, iako su rekli da bi trebalo početi od ovog, čini mi se da će ipak početi od sljedećeg ponedjeljka. Zasad je sve rekla-kazala. Nismo dovoljno upoznati s cijelom pričom. Vjerujem da ćemo biti, pa ćemo biti pametniji. Pitanje je hoće li biti nekog benefita. Znam kako puno ljudi putem svojih firmi ide na sistematske preglede, ali mi to u principu ne vidimo jer ne ide preko službenog sustava“, kaže Depolo.

Kako bi to sve skupa trebalo izgledati nije sigurna ni Adžović Andrić.

„Lijepo je to zamišljeno, ali s obzirom na obim posla, mi to često ne možemo odraditi, a pogotovo ne ponedjeljkom. Ponedjeljak je dan kad imam poziva, mailova – preko 150! Ne znam što je točno mislio, a ni kad bi se to moglo odraditi. Ali svejedno, kompletna obiteljska medicina i tako radi jednu vrstu sistematskog pregleda. Međutim, da imamo vremena za pozive, to ne. Lijepo zamišljeno, ali neostvarivo! Jer i ovako ostajemo dolazimo ranije, ostajemo dulje na poslu, što mislim da nije u redu“, kaže Adžović Andrić.

Osim vremena koje bi trebalo izmisliti da se pregledi uopće ostvare, doktorima nije jasno ni zašto je izabrana baš dob 'iznad 40 godina'.

„Osobno mislim da je malo nespretno izabrana dob. Što se tiče starijih od 40, gledao sam svoje podatke, nisam pronašao pacijenta koji nije bio u zadnje dvije godine kod mene. Pregledanih pacijenata u tom periodu ima više nego što imam ukupno pacijenata, tako da ne znam kako će uopće naći pacijente za preventivne preglede. Navodno će se izvući iz evidencije, ali u svakom slučaju mislim da oni koji to predlažu nisu u potpunosti upoznati s podacima, da je 2022. po izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na osnovu podataka iz CEZIH-a, 99,1 posto osiguranika posjetilo svoje obiteljske liječnike. Prošle godine je bilo 93 posto, a bilo je puno i ponovljenih posjeta“, objašnjava Depolo.

Slična je situacija i ordinaciji Adžović Anić.

„Ne mislim da postoji veliki postotak, to je jako mali broj ljudi. Međutim, mlađi do 45 godina ne dolaze tako često. A od 45, pa nadalje, nema takvih koji ne dolaze uopće“, kaže Adžović Andrić.

"PRVO ĆEMO SKOČITI, PA REĆI HOP“

Iako su pregledi najavljeni kroz medije, na sam dan započinjanja programa, nisu bili previše informirani o onome što ih čeka, već su i sami prikupljali informacije iz različitih kanala.

 „Bilo je riječi i o pilot programu, kolega je govorio na televiziji, rekao je da je od 400 ljudi došlo samo njih 40, što je deset posto, ali moguće da ovi ostali i nisu bili u toj skupini, vjerojatno je bilo riječ o onima koji su dolazili u ordinacije. Imamo veliku frekvenciju. Tu je još jedan problem, gdje smjestiti  tih sat, sat i pol posla u naš svakodnevni posao? Vidjet ćemo kako će se to razvijati. Prvo ćemo skočiti, pa ćemo reći: 'HOP!'“, kaže Depolo.

Na obiteljskim liječnicima se puno toga „lomi“, sve ih je manje, a zatrpani su administracijom, a tu je naravno svakodnevni posao.

„Nikad nemam ispod sto pacijenata, od sto, pa dalje. To uključuje i pozive i mailove. Ali svejedno, svaki poziv, svaki razgovor, svaki mail oduzima vrijeme. Morate se posvetiti tome što se traži i što treba odraditi. I doista ostajemo raditi dulje nego što je po propisu. Iza radnog vremena nismo dostupni pacijentima jer uopće ne bismo išli doma. Ali tada odgovaramo na mailove i pokrivamo zaostatke“, kaže Adžović Andrić.

Slično je u svim ordinacijama. 

„U suštini bi trebali pitati one koji su svakodnevno u velikom kontaktu s pacijentima. I danas sam ih imao 100 i kusur. 50 i nešto pregleda, a ostali su kontakti mailom, Viberom, Whatsappom, na sve moguće načine. Mislim da bi se trebali više savjetovati s užom strukom. Ovo je, koliko vidim, netko drugi predložio. Ali možda i poluči neki efekt“, kaže Depolo.

S takvim tempom, izgleda da će ipak trebati čarobiranje da se u raspored ubaci i „pregledić“ od sat vremena.

„Neostvarivo! Ako bi se mi pridržavali protokola rada, odnosno Plave knjige, onda bi trebali primiti 10-15 pacijenata dnevno. Kada bi tako radili, onda bi sigurno mogli raditi preventivne preglede. Ovako, to je skoro nemoguće. Svaka čast, lijepa zamisao, ali… Vidjet ćemo, tek je početak i ne bih žurila s previše komentara“, kaže Adžović Andrić.

NUŽNA JE BOLJA KOMUNIKACIJA

Depolo pak pomirljivo kaže da ako pregledi budu odrađivani jednom tjedno, onda ih možda bude moguće odraditi. Ali bitno da se izbjegava visoko frekventne dane kao što su primjerice ponedjeljak i petak. Podijelio je i podatke koje je nedavno prezentirao na jednom liječničkom sastanku, koji pokazuju koliko je opterećenje liječnika obiteljske medicine zapravo raslo kroz godine.

„Krivulje broja liječnika padaju, a pao je i ukupni broj pacijenata u odnosu na početak ovog stoljeća.  Imamo otprilike milijun osiguranika HZZO-a manje u Hrvatskoj. Zanimljivo je da unatoč manjem broju pacijenata i liječnika obiteljske medicine, ukupni broj kontakata ili posjeta obiteljskoj medicini raste. Na početku stoljeća je bilo otprilike 22-23 milijuna, a sad smo na 47 milijuna već tri godine. Dostigli smo plato i mislim da je to ustvari i maksimum, da više od toga nije izdrživo ni održivo“, kaže Depolo.

Nije ovo prvi put da se liječnike obiteljske medicine stavlja pred izazov, a bez da ih se previše pitalo.

 „Mislim da bi trebalo biti više komunikacije. Bilo bi dobro da se više komunicira s primjerice KOHOM-om, kao udrugom obiteljske medicine koja okuplja više od 50 posto obiteljskih liječnika. Ali idemo dalje, vidjet ćemo, bit ćemo pametniji kad budemo više znali“, zaključuje Depolo.

Ideja preventivnih pregleda definitivno je nešto dobro, pozitivno i pohvalno, s obzirom da zdravlje uvijek treba biti na prvom mjestu, što se prečesto zaboravlja. Međutim, ako se ne poradi na cjelokupnom sustavu zdravstvene skrbi, pitanje je tko će u budućnosti obavljati 'obične' preglede, a kamoli preventivne.

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika