„Nakon sedam godina od početka upravljanja turizmom, Dubrovnik, koji je nekad bio prepoznatljiv po masovnom turizmu koncentriranom u samo nekoliko mjeseci svake godine, u 2024. godini kao aktualni šampion demonstrira kako se uspješno upravlja turizmom. Planskim rastom predsezone u kojoj je zabilježen porast noćenja od čak 21 posto u odnosu na isti period prošle godine, istodobno uz stabilan održivi rast glavne sezone pa sve do izvrsnog rujna sa šest posto više dolazaka i pet posto više noćenja u odnosu na prošlogodišnji rujan – i posezona bilježi uspjeh! 

 Naime, Dubrovnik nastavlja nizati uspjehe i u listopadu što ga svakako čini prvakom svih hrvatskih destinacija s čak sedam posto više dolazaka (125.180 dolazaka)  i posto više noćenja nego u istom periodu prošle godine (387.151 noćenja)“, objavili su iz Grada Dubrovnika.  

Zagreb bilježi porast u noćenjima od osam posto u odnosu na listopad prošle godine, Split gotovo 10 posto, dok Poreč bilježi pad u noćenjima od dva posto, dok je broj dolazaka ostao nepromijenjen.  

MARATONIMA I SADRŽAJIMA PROTIV 'RUPE' U STUDENOM  

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić tvrdi kako ove brojke nisu iznenađenje jer Dubrovnik zapravo nastavlja trend rasta pred i posezone koji bi se dogodio i prije, da nije bio prekinut pandemijom Covida. Tada su prizemljeni brojni zrakoplovi i otkazane avio linije o kojima Dubrovnik, zbog svog položaja, čini se, najviše ovisi.  

„Rujan nam je već godinama najuspješniji mjesec, što se turističke potrošnje tiče. Vrijeme nas je poslužilo, dogodio se oporavak kongresne industrije i avio linija nakon pandemije Covida, tu su i mnogobrojni izletnici, nastavljen je trend rasta posezone, u kojem nam je rujan sjajan i samo se 'prelio' na listopad“, govori Trojić dodavši kako je zanimljiv i profil gostiju koji u pred i posezoni posjećuju Dubrovnik. 

„To su gosti koji imaju veći budžet, ne žele se gužvati s drugim turistima, mahom pripadaju drugoj ili trećoj životnoj dobi. Obično su to ljudi kojima putovanja nisu vezana uz školsku godinu, okrenuti su sebi i svojoj potrošnji, dakle odlascima u restorane, na izlete i uživanju u raznovrsnim sadržajima“, kaže Trojić napomenuvši kako puno toga ovisi i o vremenskim prilikama koje su najesen u Dubrovniku itekako povoljne. Još uvijek smo praktički u kratkim rukavima, mnogi se kupaju i sunčaju, temperature zraka, ali i mora su ugodne i puno je i ljepše, i lakše razgledati Grad nego pod visokim temperaturama, u špici sezone. Sad, kako kaže Trojić, samo treba osmisliti atraktivan sadržaj koji bi produljio posjete do kraja godine.  

„U studenom obično nastane ta neka mala 'rupa' koja traje do Adventa i tu bi bilo dobro osmisliti određeni sadržaj u odnosu na posebne turističke interese, bilo da su to eno ili gastro ponuda, outdoor aktivnosti, sportski turizam u vidu nekih utrka ili maratona…“, predlaže Trojić.  

PRVI KORACI KA OZBILJNIJEM ZIMSKOM TURIZMU  

Ni za Nina Dubretića, direktora agencije Direct Booker, ovaj dvoznamenkasti porast u noćenjima nije iznenađenje. Dobra predsezona prati i odličnu posezonu, a Dubretić tu posebno naglašava važnost uvođenja više direktnih Ryanairovih linija, ali i linija drugih operatera.  

„Porast je u skladu s našim očekivanjima. Ako gostu date mogućnost dolaska, i to brzog, direktnog dolaska, tada će on i doći, i upravo najveći potencijal Dubrovnika leži u pred i posezoni, dakle travnju, svibnju, rujnu i listopadu. Svjedoci smo globalnog zatopljenja, imamo sve toplije zime pa je ovo razdoblje idealno za posjet citybreak destinacijama, što Dubrovnik svakako jest. Uostalom, logičnije je da će netko posjetiti Dubrovnik u listopadu, nego u srpnju ili kolovozu, kad je gužva veća i kad su vrućine nesnosne“, kazao je Dubretić koji vjeruje kako bi i turistička zima mogla biti nastavljena u tom pozitivnom tonu.  

„Tu ćemo vjerojatno imati neke rekordne brojke i dvoznamenkasti rast jer su apsolutni brojevi mali. Svakako će se osjetiti ta razlika u broju noćenja, no to nije ozbiljan turizam kojem bismo trebali težiti. Ovo su tek prvi koraci ka nečemu što će sutra biti neka srednja sezona u studenom, prosincu ili ožujku. Turistički Dubrovnik od 10 mjeseci bi trebao biti jedan projekt i realnost za nekih pet godina, u čemu će ključnu ulogu odigrati avio linije“, smatra Dubretić.  

SVE JE U PONUDI  

Naravno, puno toga bi trebala odigrati i ponuda jer da bi gost došao u grad tijekom zime, treba postojati nešto što će ga privući.  

„U tom kontekstu ne treba pojedincu prepuštati odluku da otvori ili ne otvori restoran i tijekom zime, niti je to rješenje. Grad Dubrovnik je taj koji u konačnici daje javnu površinu i to tako treba i organizirati – imati na umu da nema smisla raditi u gubitku, no može se kvalitetno rasporediti tko i kada radi kako bi destinacija živjela, da nije grad duhova“, kaže Dubretić.  

Postoje naravno i oni turistički i ugostiteljski djelatnici koji upozoravaju kako je sezona u Dubrovniku itekako intenzivna. Muku muče s pronalaskom radne snage, iznalaze se brza rješenja, sve to zajedno zna biti i dosta stresno pa kažu – nakon takve brutalne sezone, treba nam predah. Ipak, Dubretić ima drugačije viđenje stvari.  

„Vjerujem da nitko ne zna koje su mu krajnje granice dok ih ne odradi. Postoji ta neka bojazan jer takvo nešto još nismo imali, no bojali smo se i ovakvog rasta u pred i posezoni pa svi radimo. Naravno kako odmoriti treba, no teško da će se u Dubrovniku ikada dogoditi 12 mjeseci baš tako intenzivne sezone koje recimo imaju određene europske metropole, tako da će biti vremena i za predah, za 'refreshanje' objekata, za odmor, i to će vjerojatno trajati dva mjeseca. Mislim da se nekih 10-ak mjeseci aktivne sezone u Dubrovniku može odraditi i to je nešto čemu treba težiti. Ljudi će dulje biti zaposleni, lakše je naći čovjeka koji će raditi na 10 nego na šest mjeseci“, govori Dubretić te otvara još jednu novu, ali povezanu temu, a to je uvoz radne snage. Kako kaže, to je naša realnost, samo je pitanje kako će djelatnici biti raspoređeni i na koliko dugo zaposleni.