Nakon sjednice Vlade 29. kolovoza, ministar Marko Primorac kazao je kako porez na nekretnine neće plaćati onaj tko živi u nekoj nekretnini i oni koji su svoju nekretninu dali u dugoročan najam.  "Prijedlog je da se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku tekuće godine za tu godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu u određenoj godini, barem deset mjeseci, taj ne bi plaćao porez na nekretnine", pojasnio je Primorac. 

S druge strane, planirano je da porez plaćaju oni koji će nekretninu iznajmljivati kratkoročno ili će im nekretnina biti prazna. Ono što je posebno uzdrmalo iznajmljivače je najavljeno povećano opterećenje kratkoročnog najma u turizmu koje se trenutno plaća kao paušal po krevetu. Po ministrovim riječima, ti iznosi su poprilično mali i utjecali su ne samo na tržište nekretnina nego i na gospodarstvo u cjelini. Zbog toga je planirano izjednačavanje poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. 

No, jasnog okvira porezne reforme još uvijek nema, iako je najavljeno da će svi detalji biti predstavljeni 2. rujna. Ipak, rečeno je dovoljno da bi uzrokovalo mnogobrojne reakcije različitih stručnjaka, udruga, iznajmljivača, ali i „običnih“ građana.  

Za komentar na najavljene promjene pitali smo Maritu Kisić Kamić, koja je cijeli radni vijek usko vezana uz poreze i praćenje promjena u poreznom sustavu. 

„Nesporno je da je velikom broju građana Europske unije, a i trećih zemalja, oslobađanjem zabrane koja je bila kupovanja nekretnina u Republici Hrvatskoj, omogućeno stjecanje nekretnina, ali na način da su onda oni te nekretnine, poglavito u Istri, iznajmljivali kad ih sami nisu koristili, kako prijateljima, tako i nepoznatima. Tako su stjecali dobit koja nije bila oporeziva prema zakonima Republike Hrvatske. Tu stvarno treba uvesti reda, ali isto tako je moje osobno mišljenje da prilikom oporezivanja nekretnina hrvatskim građanima treba pristupiti na jedan drugačiji način“, kaže Kisić Kamić i naglašava da je problem što se evidencija nekretnina građana RH, zemljišne knjige, pa i sami katastar, oslanjaju još uvijek na evidencije iz doba Austro-Ugarske te da zemljišno-knjižni odjeli i katastri nisu usklađeni. 

„Pristupila je Republika Hrvatska po nalogu Europske komisije uređenju zemljišnih knjiga, sad se na tome nešto radi, pa se dobila i neka nova kategorizacija Dubrovnik Nova da bi se uskladile zemljišne knjige i katastar, ali to je još uvijek na dugome štapu. Puno je građana Republike Srpske, BiH, Ukrajine i raznih drugih koji su stekli nekretnine. Ako se to stavi u zajednički koš s hrvatskim građanima, neće biti dobro“, objašnjava Kisić Kamić. I bez jasno definirane porezne reforme, poprilično se digao glas protiv najavljenog novog poreza. 

„POREZ DA, ALI ZA ONE KOJI SE BAVE RENTIJERSTVOM“ 

„Jednostavno se ne mogu staviti u istu kategoriju. Povezana sam rodbinski s Italijom i Austrijom. Razgovarala sam s njima i poznat mi je njihov porezni sustav. U Toscani možete kupiti predivnu kuću na dva, tri kata, s okućnicom u odnosu na naše cijene za smiješnu cifru, 120 tisuća eura. Mislite li da biste mogli kupiti kuću tamo i boraviti 15 dana, koliko možete i onda kasnije nastaviti iznajmljivati i to nikome ne prijaviti? Talijanske vlasti bi vas odmah uhvatile! Uostalom i naš porezni sustav ima Članak 64. koji nam lijepo govori o tome kako se stječe imovinska korist i da se mora evidentirati. Jednostavno, tome se mora stati na kraj. Zamislite one koji imaju pet, šest nekretnina… Ne možete mi reći da ih ne afitavaju na crno! A u Austriji da ne govorim. Isto je kao što smo mi zakonom definirali, ali primjenjujemo na naše građane jer naše građane možemo kazniti. Isto kao pogrešno parkiran auto – mene će kazniti jer će mene lako naći, a njega ne. Eto, to je problem u nas“, naglašava Kisić Kamić. 

S druge strane, pozdravlja najavljeno povećano porezno opterećenje kratkoročnog najma.  

„Trebalo bi odvojiti ono što se cijelo vrijeme provlači kroz naše zakonodavstvo, pa i kroz medije i same političke strukture. Tu je gradonačelnik imao pravo. Reći ‘ne’ rentijerstvu u ovakvom obliku. Ako je jedno mlado stvorenje završilo nekakav pravni ili ekonomski fakultet i neće raditi već se isključivo bavi iznajmljivanjem jer je naslijedilo, kupilo, roditelji su mu omogućili… Onda neka njegovo rentijerstvo bude oporezivo na način na koji je oporezivana i plaća radnika koju u konačnici primi svaki mjesec. A ne paušalno oporezivati, jer to je njemu u jednu ruku plaća. On se brine o svojoj nekretnini, pošteno je iznajmljuje, od toga želi steći profit, ali neka onda sudjeluje isto onako kao što sudjeluju radnici – plaćanje mirovinskog, zdravstvenog, poreza na dohodak i svega što je opteretilo poduzetništvo“, kazala je Kisić Kamić. 

„Nisam za oporezivanje nekretnina u smislu – netko ima stan i garsonijeru, pa idemo, ali strance svakako koji se bave rentijerstvom, kao i naše građane koji se time bave. Da  završimo ‘po dubrovačku’ – u svemu treba imati mjeru“, zaključuje Kisić Kamić.  

Za komentar na najavljene promjene pitali smo i predsjednicu Županijske komore Dubrovnik, Nikolinu Trojić. 

„Što se tiče mjera porezne reforme, dobro je da se rasterećuje rad, jer su najavili i povećanje osobnog odbitka, to je super. Kroz to dolazi do konvergencije, odnosno približavanja prihoda od rada prihodima od imovine. To pozdravljam jer se tako potiče rad i povećanje plaća, više ostaje zaposlenicima“, kaže Trojić.

Što se tiče poreznog tretmana stambenih nekretnina, naglašava da je oprezna, iako podržava da se nešto radi u smjeru povećanja stambenog fonda.

DOBRA IDEJA, ALI...

„To je navedeno kao prvotni razlog, da se poveća udio stambenog prostora za dugotrajno stanovanje. U tom dijelu podržavam mjeru, ali izražavam zabrinutost ili upozorenje kako bi bilo dobro utvrditi pravo stanje stambenog fonda jer još uvijek je dosta nekretnina imovinsko-pravno neriješeno pa je pitanje kako ćemo oporezivati nešto ako ne znamo čije je, kakvo je i što će se u tome svemu postići. Također, smatram da bi se trebala napraviti diversifikacija nekretnina jer ne možemo reći da ćemo svih oporezivati po istoj stopi. Jer to onda stvara neravnoteže na tržištu. Bilo bi dobro da se naprave diversifikacije u smislu što je ruralno, što je urbano, te zoniranje prostora gdje postoji razlika u oporezivanju među područjima u kojima ima više ili manje interesa za nekretninama“, kazala je Trojić.

Objašnjava kako sigurno postoje situacije, primjerice u Slavoniji i Lici, gdje bi osobe koje posjeduju nekretnine htjele tu nekretninu i iznajmiti, ali jednostavno nema interesa jer te zone nisu atraktivne, pa ih ne mogu iznajmiti ni uz najbolju želju i volju. Također, naglašava i da postoje nekretnine koje nisu obnovljene od rata, a također stoje kao nečije vlasništvo.

„Podržavam namjeru da se kroz ovu mjeru poveća stambeni fond i to je dobar način, međutim za provedbu bi bilo bitno što bolje pripremiti proces u smislu da se prvo snimi adekvatno i napravi dobar presjek stanja na tržištu nekretnina, odnosno stambenog prostora i da se po tome odrede zone oporezivanja. Nije ovo stvar u kojoj se može reći – sada ćemo sve oporezivati istom stopom i dobro! Ideja je dobra, dobra je polazišna osnova, ali ne bi trebalo s time brzati, pa da dobru ideju potrošimo nepripremljenim aktivnostima. U Hrvatskoj su već dugi niz godina imovinsko-pravni odnosi velika kočnica, pa su pojedine nekretnine "mrtvi kapital", posebice na jugu zemlje i ruralnim prostorima. Kad bi se taj dio otkočio, onda bismo vjerojatno imali više stambenog prostora po defaultu“, kaže Trojić i zaključuje da prije svega treba vidjeti čime uopće raspolažemo. 

„PADANJE CIJENA? ČISTO SUMNJAM“  

Najavljene promjene ne bi trebale previše utjecati tržište nekretnina, smatra vlasnik agencije za nekretnine Davorin Krešić. 

„Ne mislim da će donijeti neke promjene. Sve izmjene zakona i regulativa u nekom malom, određenom postotku sigurno imaju neki utjecaj, ali na samo tržište nekretnina u Dubrovniku neće, jer je uvijek ovdje velika potražnja, a mala ponuda, cijene su narasle, sezona je dobra, dobra su primanja… Ne mislim da će to padati, niti da će ljudi manje kupovati radi poreza. Sama inicijativa, po meni, nije loša. Ali smatram da to ne može tek tako. Treba još puno o tome razglabati, nije to ništa službeno. Kroz naredne mjesece vjerojatno će prikupljati reakcije, kako Sabora, tako i građana, kako bi vidjeli što kažu. Ali neminovno da to dolazi, u cijelom svijetu su porezi, pa tako će to biti i ovdje“, kaže Krešić.  

Naglašava da je najveći problem, po njemu, zapravo broj nekorištenih stanova, a nema ih na tržištu, ni za prodaju ni za iznajmljivanje.  

„Po mom mišljenju, ako netko bude trebao platiti porez, bit će primoran nešto učiniti sa stanom, primjerice dati ga u dugoročni najam. Neka strategija se mora izraditi i mora se razmišljati dugoročno, a ne pristupati stihijski. Svakako, ne bi trebalo biti problema na tržištu. Ljudi ovdje gledaju riješiti stambeno pitanje, a možda će one koji imaju prazne nekretnine potaknuti na iznajmljivanje. Ali da će padati cijena radi toga? Čisto sumnjam. Ništa se puno neće događati“, kazao je Krešić.  

O svemu se oglasio i gradonačelnik Mato Franković na društvenim mrežama, napisavši da je došao kraj utakmice u kojoj kapital pobjeđuje demografiju, uz čestitke Vladi na hrabrosti i političkoj odlučnosti da se konačno stvari stave na svoje mjesto i da oni koji nemaju dom dobiju pravo na njega.  

„Najavljena dva zakona u vrlo skoroj budućnosti pokazat će se kao ključni alati u osiguravanju priuštivog stanovanja brojnim obiteljima na području Republike Hrvatske. Vrijeme je priznati kako je dosadašnji porezni sustav bio duboko nepravedan jer je isti favorizirao gospodarsku djelatnost iznajmljivanja najnižim mogućim poreznim tretmanom, a kada ga stavimo u kontekst mogućnosti pretvaranja stanova namijenjenih stanovanju u apartmane za kratkoročni najam onda kao efekt dobijemo visoku cijenu dugoročnog najma ili još goru varijantu nemogućnost sklapanja bilo kakvog ugovora o najmu jer jednostavno stanova na tržištu za dugoročni najam nema“, napisao je Franković. 

Napomenuo je da smatra kako bi jedino pružanje usluge iznajmljivanja u domaćinstvu, ali isključivo i jedino u slučaju gdje vlasnik stambenog objekta iznajmljuje dio svog životnog prostora, trebalo podlijegati sustavu paušala.  

„I na kraju svima su puna usta mladih i razumijevanja njihovih potreba, ali kad dođe do konkretnih odluka koje mladima trebaju osigurati ono osnovno pravo na dom kreću političke manipulacije, izmišljanja i priče o tome kako će se nekom na njegovoj djedovini naplaćivati porez za naslijeđenu kuću koja nije u funkciji što je naravno potpuna besmislica i laž“, napisao je Franković.  

Svakako, za konkretnije zaključke o tome što će ove porezne promjene donijeti, hoće li nekoga oštetiti ili mu donijeti korist, treba prvo dočekati točne detalje, a u konačnici i njihovu provedbu. Jasno je da se na puno toga još mora misliti, kako se pozitivna ideja ne bi pretvorila u negativne posljedice.