Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 533 tisuće, što je porast od 5,1 posto u odnosu na rujan 2023., kada je prevezeno 507 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, sa 421 tisućom prevezenih putnika, što je u odnosu na rujan 2023. porast od 19,1 posto, te zračna luka Zagreb, sa 419 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 14,0 posto.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 339 tisuća putnika, što je za 8,2 posto više u odnosu na rujan 2023. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 302 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 9,2 posto, te zračne luke Francuske, sa 125 tisuća prevezenih putnika, što je za 25,8 posto više.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u rujnu 2024. iznosio je 16 512, što je porast od 8,8 posto u usporedbi s rujnom 2023., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 15 177.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u rujnu 2024. iznosio je 1 140 tona, što je porast od 27,7 posto  u usporedbi s rujnom 2023., kada je promet tereta iznosio 893 tone.

U razdoblju od siječnja do rujna 2024. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 115 303 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 11,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. U istom je razdoblju ukupno ukrcano i iskrcano 11 141 tisuća putnika, što je porast od 15,9 posto. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do rujna 2024. porastao je za 21,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. te je iznosio 8 392 tone.

Iz Državnog zavoda za statistiku naglašavaju da su podaci za razdoblje od 1. do 15. srpnja 2024. manje pouzdani zbog kibernetičkog napada na informatički sustav zračne luke Split.