Julius Forstmann, bogati američki trgovac tekstilom, dao je 1929. na navozima brodogradilišta Krupp Germaniawerft Kiel (današnji HDW Howald Deutsche Werft) izgraditi luksuznu jahtu imena ORION od 4007 bruto tona, dugu 93 i široku 14,2 metra. Dva diesel pogonska stroja ukupne snage 2686 kW omogućavale su joj preko dvije propele plovidbu brzinom od 13 čvorova.

Nakon što je deset godina ugošćavala vlasnika i njegovu obitelj te brojne poslovne partnere i prijatelje, jahtu je Forstmann krajem 1940. predao američkoj ratnoj mornarici (US Navy).

SJEDIŠTE ZAPOVJEDNIKA AMERIČKE ATLANTSKE FLOTE

Tijekom Drugog svjetskog rata je plovila pod imenom i oznakom USS WIXEN (PG-53). Dobro naoružana topovnjača je bila sjedište zapovjednika američke atlantske flote i uglavnom je plovila uz obale i mora između New Yorka i Kariba. Vojna karijera USS VIXEN-a je završila 24. svibnja 1946. kada je raspremljena i otpuštena u pričuvni sastav tijela 'War Shipping Administration'.

Prodana je u siječnju sljedeće godine panamskom brodaru Pacific Cruises Line za kojega pod imenom ORION plovi punih sedamnaest godina na održavanju brojnih putničkih pruga u Srednjoj Americi, a povremeno je poduzimao i turistička kružna putovanja.

SPAŠEN OD REZALIŠTA U POSLJEDNJEM TRENUTKU

ORION je u jesen 1964. godine bio raspremljen, da bi na putu za rezalište bio spašen u posljednjem trenutku kada je neočekivano pronađen novi kupac - grčki brodar Epirotiki Lines. Preuređen u brod za kružna putovanja i prihvat 170 putnika u komforne 84 kabine, pod imenom ARGONAUT započinje ploviti na krstarenjima Sredozemljem u proljeće sljedeće godine, a u prvim plovidbama dolazi u Dubrovnik.

Na sidrištu pored otoka Lokrum se usidrio 16. lipnja 1965. godine u 12:45. Nakon što su putnici imali oko tri sata za obilazak grada i okolice, otplovio je dalje prema Veneciji u 16:30 sati.                                                                         U programu "Voyage into Antiquity" u organizaciji Donald L. Ferguson Cruise, s polaskom iz Pireja ARGONAUT šezdesetih godina posjećuje luke Gytheion, Pylos, Katakolon, Itea, Krf, Kotor, Dubrovnik, Korčula, Napulj, Tunis, Sousse, Tripoli, Heraklion, Rodos, Marmaris, Kos, Patmos, Kusadasi, Dikili, Canakalle, Istanbul, Samothrace, Athos, Skyros, Skiathos, Volos, Tinos, Mikonos, Delos, Paros, Santorini, Naufplion, Hydra, Poros i Aegina.

POSLJEDNJI PUT JE U DUBROVNIKU BIO 1990. GODINE

ARGONAUT sljedećim sezonama redovito dolazi u grad tri do pet puta godišnje, uglavnom u proljeće i na jesen, sve do 26. kolovoza 1990. kada je posljednji put digao sidro i više se ovamo nikada nije vratio. Nakon što se u 26 godina, na ukupno 67 registriranih uplovljavanja, neumorno sidrio pred gradskim mirima, svrstali smo ga među najvjernije posjetitelje grada.

ARGONAUT se zbog nastupajuće dubrovačke ratne kataklizme sklonio iz nesigurnih voda pa je plovio uglavnom Egejskim morem gdje se zadržao sve do 1995. Te je godine promijenio vlasnika (panamsko-egipatski Memnon Cruises), ali i ime u REGINA MARIS. Nakon što je sa sve manje uspjeha plovila u najmu njemačkog Phoenix Reisena na kružnim putovanjima oko Egipta, uglavnom među lukama u Crvenom moru, REGINA MARIS je krajem 2001. konačno raspremljena u egipatskoj Aleksandriji gdje je ostala ležati sljedeće tri godine. Još je samo privremeno dobro poslužila za smještaj sudionika i posjetitelja Ljetnih Olimpijskih Igara u Ateni 2004. nakon čega je prodana turskim rezalištima brodova. Doplovila je u rezalište brodova Aliaga 2. prosinca 2004. gdje je početkom sljedeće godine izrezana u staro željezo.