KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA Redukcije korupcije
Na inicijativu našega premijera, angažirana je poznata agencija kako bi istražila ove podatke. Po običaju, pukom slučajnošću iz Banskih dvora su nezakonito iscurili rezultati istraživanja. Navodno je, u uredu do premijerovog, prozore prala anonimna higijeničarka, nevjesta naše Kate Župke, što prodava na placi. Ugasila ona svjetlo, pritajila se tamo, slušala kako direktor agencije s nelagodom premijeru iznosi od Vlade tražene podatke o korumpiranosti.
Spomenuti je treperavim glasom prizno premijeru kako je naša zemlja među nekoliko najkorumpiranijih zemalja u Europi. Nakon istraživanje u javnim poduzećima, državnim institucijama, sudstvu, zdravstvu, prosvjeti, kulturi, prema egzaktnim podacima stopa korumpiranosti se kreće od 90 do 100 posto.
Premijer je u nevjerici samo letimice pregledo rezultate, nervozno prošeto do prozora, zagrnuo koltrinu i ispod glasa sugovorniku izrazio svoju bojazan da smo definitivno propali ako ove podatke vide strani investitori i predstavnici međunarodne zajednice.
Onda je, vidno desperan, pokušo sugovornika poljuljat u uvjerenju da su priloženi rezultati točni. Jer, možda je ipak sve to malo pretjerano? Znate kakvi su naši ljudi, patološki lažu, s gustom pretjeruju, samo da izlude anketare i da naškode vladi, uvjeravo je sugovornika.
Direktor agencije mu je s puno takta još jedanput objasnio da njegova firma radi po najvišim svjetskim standardima! Svi upitnici su standardizirani i međunarodno priznati, a obrađivali su ih njegovi najbolji stručnjaci. On osobno može garantirat da je moguća tek statistička greška, plus- minus tri posto!
Premijer je iznova pogledo isprintane rezultate ankete pa ih uredno složio, a onda sve ubacio u masivni stroj za uništavanje dokumenata uz komentar: „Ma ne dolazi u obzir! S ovim rezultatima ne smijemo ni slučajno izać u javnost! Mi u ovom političkom trenutku, možemo sebi dopustit eventualno jedva neku prosječnu korupciju. Recimo, 50-60 posto, u vrh glave. I to je puno!“
Direktor agencije je zaustio da se pobuni, ali ga je premijer energično prekinuo: „Dakle, dogovorili smo se! Neka korupcija bude oko 50 posto! Ne, 49! Vi to lijepo izreducirajte i naštimajte kako treba, a žiro račun ostavite mojoj tajnici. Iznos odredite sami! Sad me skužajte. Letim u Brisel za uru vremena“.
Anonimna čistačica je ostala zadivljena šefovim nastupom. Uvjerena je da će povijest zabilježit antologijsko istraživanje korupcije našega premijera, u slavnim vremenima -Aleksandre Prijović.
Nakon lanjske vatikanske afere, kad su bivše časne sestre prijavile župnika Rupnika za višestruke bludne radnje, počinjene prije 34 godine, i bivša časna sestra Gloria ovih dana je javno izjavila da ju je godinama isti velečasni silio na seks u troje, s njim i još jednom časnom sestrom u Sloveniji, nazvavši to činom svečanog uprizorenja Presvetog Trojstva. Zamisli ti Rupnika! Ma koji ganač?
Slovenski Isusovac i umjetnik se javno pokajo, pa nije osuđen, nego u slovenskom Kopru i dalje daje odrješenja i obavlja duhovno vodstvo i duhovne vježbe. Valjda crkveni arbitri vjeruju da mu u njegovim poznim godinama ni afričke šljive više ne pomažu pa zato ne predstavlja opasnost za dumne. Prema onoj staroj - što je babi milo, djeda bi ubilo.
Ostalih 20 bivših časnih sestara pozvale su ovih dana papu Frana da dopusti neovisnu istragu. Njih je pogani Slovenac seksualno, psihički i duhovno zlostavljo. Umjesto da ih ispovjedi, on ih prisilno vodio u porno kino pa onda doma, kako bi iz njih istjero zlo, a utjero im – dobro.
Bez namjere da zlostavljača opravdavaju, neke pravnike je zanimalo kako je on točno prisiljavo svoje žrtve da idu u porno kina? Bičem, lancima ili ih je mamio lizalicama? Nisu valjda mislile da će gledat film Sveto trojstvo, u kojemu će se na kraju Otac i Sin sretno oženit, a Duh Sveti će im bit - kum. Ma, bi li ovo vragu palo na pamet?
Našu pjesmu pobjednicu na Dori, mnogi su prepoznali ko pobjednicu na Eurosongu. Na stotine tisuća Hrvata, bilo onih koji su emigrirali u inozemstvo, ili onih što su napustili ruralne sredine i sreću potražili u našim gradovima, oduševljeni su tekstom oproštajne pjesme. Sad već veliki dečko, baš ko i oni, prodo je kravu, pozdravio tatu i mamu, a odlazeći se ponado da mu mijaukom pozdrav uzvrati njegova najdraža mačka koja će mu najviše falit.
Rim-tim-tagi-digi-dim-tim-tim. Dobro, možda neka starija čeljad nisu spremna za pjesme ovakvoga izričaja i ritma. Premda su old timeri baždareni na nešto dublju poeziju, neki od njih ipak priznaju da je i u njihovo vrijeme bilo vike i trke uz recimo Lepu Brenu i ono njezino: sitnije, Cile sitnije, nauči me najbitnije, bum Cile bum. Boc, boc, boc!