Prenosimo ga u cijelosti: 

Puna dva sata i 30 minuta, toliko su SDP-ovi glasni vitezovi izdržali na sjednici Županijske skupštine, i to ako se ubroji i ćakula na hodnicima ispred vijećnice.

Dva sata i 30 minuta, toliko su uspjeli izdvojiti za svoju navodnu borbu za dobrobit sugrađana.

A zašto su pali hrabri vitezovi? Zašto su nas tako brzo napustili? Razlog je porazan. 

Naime, žurili su se natrag u Ploče. I ne, ne kako bi tamo nešto doprinijeli svojim sugrađanima. Ne, otišli su po partijskom zadatku. Kako bi pali ničice pred svog velebnog partijskog predsjednika koji im je stranku srozao na povijesno niske grane.

Ali, pokažimo malo razumijevanja. Pa pred nama je predizborna godina.

A gospodin Krstičević, koji se na nacionalnim odborima stranke izleti pa padne u nemilost, silno bi htio biti visoko na SDP-ovoj listi u desetoj izbornoj jedinici. Svjestan je da njegova partija neće puno mandata dobiti pa mora biti visoko pozicioniran.

Za Peđu i ostatak partijskog vodstva tako se isplati doći u Ploče čak i radnim danom što gospodinu Krstičeviću inače i nije praksa.

Za Peđu, partiju i mjesto na listi isplati se i progutati svoj ponos i pokloniti mu se u svom gradu nakon što si pred cijelim vodstvom partije rekao da ne može biti kandidat za premijera.

Zbog Peđe, partije i mjesta na listi isplati se i otići sa samog početka sjednice Županijske skupštine u koju si ušao jer nitko drugi iz županijske organizacije koju vodiš nije htio.

Moćan je taj Peđa, moćna je i partija. Oni su bitni.

Mišu Krstičeviću, hrabrom SDP-ovom vitezu i njegovom Sanchu Panzi Ivu Karamatiću nisu bitni oni koji su im glas poklonili, nije bitan njihov grad. Ustvari bitni su im toliko da su za njih izdvojili puna dva sata vremena.

Bravo, hrabri vitezovi partijskog stola! Tako se bori za stranačke funkcije!

ŽO HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije