Nikša Sentić: S obzirom na to da smo na početku turističke sezone, povuklo se pitanje plaže i koncesiji na Uvali Lapad, kakvo je stanje s tim? Milorad Dodik najavio je građevinsku dozvolu za Aerodrom Trebinje, kako to komentirate i hoće li se realizirati?

Nikola Dobroslavić: Uvala Lapad je jedna od koncesija koje je dodijelila Županijska skupština na prijedlog upravnog odjela. Takvih koncesija u cijeloj županiji imamo više od 250 i nismo imali gotovo nijedan prijepor, međutim, dogodio se prijepor oko koncesije u Uvali Lapad. Podsjetit ću o čemu se zapravo radi. Mi smo već 2016. godine donijeli odluku o koncesiji na javnom natječaju. Dobila je zajednica ponuditelja Dubrovački zalasci sunca, mislim da su se tako zvali i počeli su koristiti koncesiju uredno, izgradili su sve što je bilo predviđeno prema lokacijskoj dozvoli i uvjetima natječaja, uložili su znatna sredstva. Međutim, drugi dionik je uložio žalbu na natječaj, što nije neuobičajeno. Išlo je sve do Visokog suda, sve je išlo korist ministarstva i županije, međutim Visoki sud je donio dvije kontradiktorne odluke i tu su počeli problemi. Mi kao županija smo spremni provesti bilo koju odluku, pa tako i to, ali nije jasno koju treba provesti i primijeniti. Zbog toga je ministarstvo predložilo DORH-u da se ispita zakonitost odluka i da se odluči koja je "prava". Prije toga ne možemo ništa postupati. Uređenje tog prostora je trenutno u rukama komunalnog poduzeća.

Što se tiče drugog pitanja, doista smo neugodno iznenađeni najavama da će biti građevinska dozvola do kraja godine. Protiv toga smo jer ta investicija ugrožava vodooprskbu dubrovačkog područja. Nemamo problema s time što će susjedne države planirati na svom području, ali to ne smije utjecati na područje Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske. Uputili smo prigovor, imamo pravo na to, učinit ćemo sve da se lokacija promijeni u lokaciju koja je za njih pogodna, a ne utječe na našu županiju.

Josip Mikuš: Prvo pitanje je također bilo usmjereno prema Uvali Lapad, slušajući Vaš odgovor, rekao bih da stvari ne funkcioniraju na više razina i zanima me što radite da se ovaj problem ubrza? Postoji li mogućnost da se nešto učini u vidu sigurnosti i čistoće? Moje drugo pitanje vezano je za uređenje cesta do Broca. Dio ceste je asfaltiran, međutim zbog posljedica do kojih je došlo uslijed izgradnje Mosta Ston, ne samo da je poplavljivala cesta stalno već zahtijeva trajnije rješenje. Kada će do njega doći, a ne do zakrpavanja?

Nikola Dobroslavić: Slažem se da je problem u Uvali Lapad veliki problem za sve nas, međutim, nažalost, ne možemo mi sa svoje strane ubrzati postupke sudova. Predugo to traje, doista. Ako možemo napraviti apel Visokom sudu, to radim s ove govornice. Čistoća tog prostora je sređena, što se tiče zagađenja, ne vjerujem da može doći do zagađenja, trenutno nema zagađenja mora, što je dobro, jer želimo da se tamo odvijaju poslovi koje smo predvidjeli u koncesiji. DORH radi na tome da se ubrza taj postupak, a županija će, kao što sam rekao, postupati prema odluci, kakva god bude, nemamo s tim problema.

Što se tiče ceste prema Brocama, jedan aspekt tog pitanja je popravak sadašnje ceste uz Solanu Ston. To je obveza izvođača radova na dijelu obilaznice Stona, zajedno s Hrvatskim cestama ŽUC inzistira da tu obvezu izvrše. Što se tiče budućeg rješenja ceste prema Bocama, županija predlaže Općini Ston i u tome nadam se da ćemo postići suglasje, da se trasira novi pristup, da ne ide preko onog dijela uz Solanu Ston, nego da ide kopnom te da padinom brda dođe do Broca. To smatramo najboljim rješenjem za budućnost, predložit ćemo da se u prostornim planovima ucrta ta varijanta i bude trajno rješenje.

Teo Andrić: Ono što me izuzetno veseli u posljednjih nekoliko godina je činjenica da je Dubrovačko-neretvanska županija, uz pomoć Vlade RH, prepoznala važnost ulaganja u otoke, koji su godinama bili zapostavljeni. Vidimo po iseljavanju koje se događalo, te bisere naše bi trebalo držati živima. U zadnje vrijeme čujemo i dosta se govori o tome da imamo posebnu omotnicu za otoke iz koje je za našu županiju namijenjeno 28 milijuna eura, pa Vas molim da objasnite o čemu se radi. Drugo pitanje se odnosi na Pelješki most, koji utječe na kvalitetu života i može i još više, da bi se to ostvarilo potrebno je i dalje ulagati, kakvo je stanje s dionicom od Brijeste do Orebića?

Nikola Dobroslavić: Zadovoljni smo da je Vlada RH toliko pažnje posvetila otocima. Za našu županiju to je 28 milijuna eura bespovratnih sredstava. Za cijelu Hrvatsku je 150 milijuna eura što je hvalevrijedno i sigurno će pomoći otocima da otklone neravnopravnu situaciju. Za taj program smo napravili Strategiju, u kojoj smo rekli u kojem ćemo smjeru iskoristiti sredstva. Potpisali smo sporazum o korištenju tih sredstava i donijeli projekte koji će se realizirati kroz ovaj program. Radi se o projektima županije, kao i svih jedinica lokalne samouprave na otocima, uključujući poluotok Pelješac. Vodili smo računa da omogućimo svakoj jedinici lokalne samouprave da realizira barem jedan, za njih najvažniji projekt. Potrebno je pripremiti dokumentaciju, ali sredstva su već osigurana. Gradit će se igrališta, jedna sportska dvorana, Centar za djecu s poteškoćama na Korčuli...

Što se tiče Pelješkog mosta, odnosno nastavka gradnje brzih cesta, u programu je nastavak brze ceste od Brijeste prema Orebiću. Zaobilaznica Orebića je već u javnoj nabavi, vrlo brzo će početi radovi, kao što smo obećali. Što se tiče dionice od Brijeste do Orebića, u fazi je javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš.

Marko Mujan: Na natječaj za podizanje spomenika branitelja na Korčuli pristiglo je 16 radova. Odluka je pala na pet betonskih, ovalnih, kvadratnih ploha koje su praktički na podu.

U gradu koji je stoljećima njegovao kamen, nije prihvatljiv moderni spomenik od betona. Ovo rješenje nema obilježja države, vjere, ni postrojbi kojima su branitelji pripadali, ne može se vidjeti što predstavlja. Objašnjenje da će se naknadno nešto ubaciti, nije primjereno ni pošteno prema ostalim prijavljenima. Što će županija napraviti da se ovo spriječi?

Nikola Dobroslavić: Slažem se da su spomenici vrlo osjetljivo pitanje. Moram na početku reći da mi nažalost nismo uključeni u taj projekt, niti trebamo biti, to je stvar Grada Korčule, građana, posebno branitelja. Nadam se da su svi uključeni u tu raspravu i da će se pronaći najbolje rješenje. Ne mogu ulaziti u pojedinosti, nisam ni vidio rješenje, ne moramo, nismo pozvani niti se trebamo uplitati u takve stvari. Korčula je dala veliki doprinos Domovinskom ratu, branitelji zaslužuju spomenik, mora biti dostojanstven, dobar. Morat će se na Korčuli naći adekvatno rješenje, nije dobro da postoje različita mišljenja.

Ante Damić: Prvo pitanje se odnosi na ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske, pa i naše županije. Ističem jedan program koje je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja koji se zove Program  podrške gospodarskoj i društvenoj realizaciji, između ostalog Doline Neretve. Ako nam možete pobliže objasniti i reći o čemu se to radi. Moje drugo pitanje odnosi se na Maraton Lađa. Imamo informaciju da je Udruga lađara koja vodi proces ušla u proces obnove tradicionalnih neretvanskih lađa, hoćete li dati podršku obnovi flote?

Nikola Dobroslavić: Doista, možemo odati priznanje našoj Vladi da brine o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske. Drago mi je da je država prepoznala potpomognuta područja, a najnovijim projektom i područja koja nemaju dodir s morem, a imaju određene poteškoće sa sustizanjem drugih u razvoju. U taj program je ušla i Neretva s četiri jedinice lokalne samouprave, zaobalne općine. Za njih je predviđen program u kojem će svaka općina moći prijaviti do dva projekta, oni se pripremaju, mi ćemo im u tome pomoći i sudjelovati u njihovom ispunjavaju. Očekujemo da realiziraju najmanje po jedan projekt na svom području, od ministra je obećano da će taj projekt ostati u proračunu Vlade, to nisu europska sredstva, te da će tamo biti iz godine u godinu. Mislim da je to dobar način, a mi ćemo tu biti potpora. Što se tiče Maratona lađa, možemo odati priznanje Udruzi lađara i to svim vodstvima, jer su održali važnu manifestaciju za županiju, ali i cijelu Hrvatsku. Mi smo im u tome uvijek bili potpora. Pomažemo financijski, ovo vodstvo udruge je vrlo aktivno, organizirali su akciju da se obnovi flota, da se u našim brodogradilištima izgrade nove lađe koje će biti potpuno identične. Mi smo to pozdravili, ali ne samo to, uključili smo se u projekt i financiramo jednu lađu, sklopili smo ugovor i osigurali sredstva. Preporučujem svima koji mogu da to bude šira akcija i da doista dobijemo novu flotu.

Ivo Karamatić: Prošli su izbori, prošlo je vrijeme od prezence i ispraznih obećanja, a problemi su ostali. Spomenut ću dva prometna problema koji su već dugo gorući, brza cesta i cesta Doli-Osojnik. Već više mjeseci o brzoj cesti ni riječi, ministru je važnija njegova Milava, a taj problem je stavljen na stranu. Ulazimo u još jednu sezonu, u kojoj će se dogoditi prometni kolaps. Dokad župane?

Hitna medicinska služba u zadnje vrijeme ne funkcionira. S obzirom na stanje cesta, pa i nedavnu tragediju na Ratcu, ne možemo si dozvoliti da nemamo tu službu 24/7. Dokad, župane?

Nikola Dobroslavić: Prošli su izbori, prošlo je prezentiranje, prošlo je kako prošlo, neki su prošli malo bolje, neki malo lošije, neki se proglašavaju pobjednicima, a izgubili su. S pozicije s koje dolazi vijećnik ne bi govorio o izborima, mislim da je to malo nategnuto. Izbore smo dobili mi, stranka koja vodi Dubrovačko-neretvansku županiju, građani su rekli što misle o vlasti. Što se tiče cesta, Doli-Osojnik, poznato je da je u tijeku javna nabava za izvođenje radova na toj dionici. Ne bi spominjao one koji su se kravama morali boriti protiv kršitelja Ustava. Volio bi da ne pokrećete to jer ste tu bitku već izgubili. Brza cesta, također sam rekao, očekuje se rješenje od strane Hrvatskih cesta. Što se tiče hitne medicine, mi smo osigurali helikoptersku medicinsku službu, čime zaslužujemo priznanje. To funkcionira osim u vremenima kad je potrebno raditi intervencije na helikopteru, što je sad slučaj. Nažalost, ne postoje dva helikoptera i potrebu službe preuzima helikopter iz Splita koji funkcionira uredno.

Ivo Karamatić: Sit sam glupavih analiza pojedinih predstavnika većinske stranke koje tvrde da im je rezultat uspješan. Glupavim analizama se ne bavim. Što se tiče odgovora na moja pitanja, nisam dobio nijedan odgovor i molim pisan odgovor.

Anita Miljas: Mi smo i s ove govornice čuli o stanju Doma za starije u Korčuli, nedavno je stigla lijepa vijest da ide u obnovu, na koji način će se funkcionirati? Koliko možemo vidjeti, naša županija u posljednjim godinama ulaže u najranjivije skupine društva, pa tako i u centre s teškoćama, kao u Metkoviću. Planiraju li se i drugi?

Nikola Dobroslavić: Uspjeli smo riješiti financiranje energetske obnove Doma za starije u Korčuli. Još uvijek imamo problem da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, međutim procijenili smo da je nužno ići u obnovu, ali ne možemo uzeti europska sredstva, pa idemo samostalno, uz pomoć države. Pokrenuta je javna nabava, vjerujem da ćemo tu uspješno završiti vrlo, vrlo brzo. Mi smo takav projekt već proveli u Veloj Luci, tu smo mogli koristiti sredstva Fonda za energetsku učinkovitost, ovdje to nije slučaj, ali ćemo obnovu izvršiti. Što se tiče ranjivih skupina, doista smo osjetljivi, o tome brinemo sve ove mandate. Doista, nakon izvrsnog projekta Dva skalina u Dubrovniku, koji smo posve iznova izgradili na postojećoj lokaciji, prije nekoliko dana smo otvorili Centar za djecu s poteškoćama u razvoju u Metkoviću. Natječaj za korištenje tog prostora je završena, udruga Prijatelj iz Metkovića je poslala najkvalitetniju ponudu.

Ivica Dajak: Kao što smo mogli pročitati u medijima, dio korčulanske, pelješke, ali i šire zainteresirane javnosti, usprotivio se ideju Hrvatskih šuma koji žele izgraditi protupožarnu prometnicu. Zabrinuti su da bi moglo utjecati na značaj lokaliteta, a trebala bi ga štiti i županija.

Nikola Dobroslavić: Slažem se da moramo štititi prirodu na cijelom području naše županije, ali naravno, to se može i treba raditi po propisanim procedurama. Ne znam u kojoj fazi bi bio proglašenje rezervata, ono što smo planirali u Prostornom planu stojimo jer smo to utvrdili. Što se tiče Hrvatskih šuma, nemam informacije o pojedinostima projekta. Mogu samo načelno reći da su s jedne strane dobre protupožarne prometnice, da su vrlo korisne, a dobre i za turizam kao šetnice, ali naravno da moraju biti izgrađene prema pravilima koje vrijede u određenom području. Vjerujem da Hrvatske šume o tome vode i moraju voditi računa. Detaljnije možemo odgovoriti tek kad se upoznamo s detaljima.

Alan Farac: Prvo pitanje se odnosi na ulaganje županije u zdravstvenu skrb, u biti na nedavno predan CT uređaj Domu zdravlja Korčula, molio bi župana da objasni učešće županije i kaže što je s CT uređajem za Dom zdravlja Metković. Drugo pitanje je vezano za Kalos, također me zanima koji je doprinos županije?

Nikola Dobroslavić: Mi smo prije nekoliko dana nazočili puštanju u korištenje CT uređaja u Korčuli, vrlo vrijednog i novčano, a posebno za naše sugrađane. Poslužit će Korčulanima i velikom dijelu Pelješca da zdravstvene usluge mogu koristiti u blizini boravišta. Planirana su bila CT uređaja, na Korčuli i Metkoviću, jedan je isporučen, drugi kupljen, zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva na potpori. Tamo treba urediti prostor, potrebne su određene zaštite, to se sada radi, riječ je o također vrijednoj investiciji. Nakon uređenja prostora ćemo i tamo imati uređaj. Posebno je vrijedno što smo vodili računa da u oba doma zdravlja imamo radiologe, stručnjake koji mogu odmah raditi na tim uređajima. Nismo željeli doći u situaciju da nabavimo uređaj koji neće imati operatera.

Što se tiče Kalosa, to je jedan od projekata na koji smo veoma ponosni jer smo dugo tražili način kako rekonstruirati Kalos. Uspjeli smo, prijavili smo se, projekt je vrijedan devet milijuna eura. Bilo je malo poteškoća, ali važan je rezultat, uspjeli smo. 48 soba će biti u Kalosu rekonstruirano na razinu četiri zvjezdice, bit će uređen restoran, kuhinja, tematski park, bazen... Veoma smo sretni da taj projekt ide, u fazi je raspisivanja natječaja za izvođača radova.

Pero Jerković: Župane, imate li dogovor s Hrvatskim vodama za ovu sezonu? Dogovor oko opskrbe vodom za natapanje u Dolini Neretve. Slijedi nam vjerojatno sušno razdoblje, već tri četiri godine imamo probleme poljoprivrednika. U zahvatu je voda slana, Hrvatske vode mogu dobaviti slatku. 

Do kada će gospođa Franica Miloš iz Dunee biti direktorica Agrum Neretve? Nemam ništa protiv žene, ali Agrum Neretva ima puno više u mogućnosti od pokušališta za agrume.

Nikola Dobroslavić: Kao što je poznato, mi smo u Neretvi, zajedno s Hrvatskim vodama proveli projekt i priključili određeni broj korisnika sustava napajanja. Svaki dan imamo nove poljoprivrednike koji se uključuju. Doista je bio problem što voda u kanalima nekad nije najbolje kvalitete. Išli smo u manji projekt kojim se mjeri razine zaslanjenosti, da ne bi došlo do premašivanja. U kontaktu smo s Hrvatskim vodama da učinimo sve da se osigura slatka voda za navodnjavanje.

Što se tiče Franice Miloš, da ne bi bilo nesporazuma, zamolili smo je da pokrije nama mjesto direktora Agruma Neretva jer d.o.o. mora imati direktora. Zahvalni smo joj što nam je to pokrila bez ikakve naknade. Mi to tako radimo. Što se tiče daljnjeg razvoja centra, mi smo realizirali pokušalište, odvojili smo sredstva za kupnju određenih parcela, to je sad završeno, sklopili smo sporazum s HAPIH-om i već sade na tom području. Gradit ćemo zgradu centra i unutra smjestiti sve što bude moguće za korist proizvođača mandarina, razmišlja se i o proizvodnji voćne muhe ovdje, što je kompleksno, ali nije nemoguće. Sterilni mužjaci su dogovoreni sa Španjolskom, ove godine ćemo imati uredan tretman.