Nikša Sentić govorio je o nazivu bazena u Kotoru i odluci Jugaša da tu neće igrati utakmice jer nosi ime po čuvaru u logoru Morinj, zatražio je komentar župana. Osim toga zatražio je komentar i o preimenovanju mosta Bistrina u Most hrvatskih branitelja. 

"Za nas jedna neugodna situacija s južnim susjedom. Poznato je da je sve krenulo od nazivanja bazena u Kotoru imenom Zorana Gopčevića, vaterpoliste, međutim isto tako čuvara logora Morinj u Boki Kotorskoj i prema svjedočenju naših logoraša, zlostavljača i batinaša u tom logoru. Mi smatramo da moramo zaštititi dignitet i dostojanstvo naših branitelja i logoraša kojih je bilo više od 300 u tom logoru, a tamo ih je nekoliko nažalost i preminulo i smatramo da se ne može po batinašima iz logora nazivati sportski objekt, pogotovo jer se tu igraju međunarodne utakmice pa tu trebaju igrati i naši klubovi. Reakcija Juga je bila da oni ne žele igrati na tom bazenu, pa je taj stav došao i od Hrvatskog vaterpolo saveza pa i od Ministarstva sporta, mi smo to podržavali i smatramo da naši susjedi trebaju promijeniti ime tog bazena i vratiti stvari u normalu. U tom slučaju bi naši klubovi igrali u bazenu u Kotoru. 

Što se tiče naziva mosta na Bistrini, došla je inicijativa prvenstveno od veterana 4. gardijske brigade, ali i drugih udruga, da se taj most nazove Mostom hrvatskih branitelja, pogotovo što je to bila crta razgraničenja agresora i naših branitelja, tamo smo imali i gubitke, jedan izvidnik 4. gardijske brigade poginuo tamo spašavajući svog suborca, što je čin viteštva i zato smo promijenili ime", rekao je župan. 

Županijski vijećnik Mario Galov podsjetio je na inicijativu da se sjednice Županijske skupštine održavaju i izvan Dubrovnika, a zatim je pitao župana što misli o porezu na nekretnine. "Svojim utjecajem i stavom kojeg zauzmete možete u mnogome odrediti politiku naše županije mnogih načelnika i gradonačelnika nađe županije", rekao je Galov. 

"To se ne tiče toliko nas, nego više gradova i općina. Moje osobno mišljenje jest da je to dobra inicijativa, jer želi ostvariti cilj priuštivog stanovanja za naše mlade obitelji. Mi imamo sada situaciju da imamo golemi broj praznih  stanova u cijeloj Hrvatskoj i to povećava potražnju za stanovima jer ih nema na tržištu nego su izgrađeni, a ne koriste se i time se povećava cijena stanova. Dosadašnje porezno opterećenje je bilo premalo, dosadašnji porez za kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine i obuhvatit će nešto veći broj nekretnina. To nam je važno i zbog demografske politike koju Vlada provodi, uvjeren sam da ćemo doći do dobrog teksta zakona i da će on poslužiti svrsi", rekao je župan. 

Vijećnik Krešimir Vejić pitao je kad se može očekivati realizacija autoceste do Dubrovnika i brzih cesta na našem području. 

"Riječ je o projektima autocesta od Metkovića do Osojnika, brze ceste preko Pelješca s obilaznicom Orebića i brze ceste do Zračne luke Ruđer Bošković. Što se tiče stanja u kojem su ti projekti trenutno mogu reći da za autocestu od čvora Metković do Osojnika je odabran projektant nakon dosta zahtjevnog postupka javne nabave. U tijeku je i natječaj za radove za dionicu od Zaton Dola do Mravinca, tu očekujemo vrlo brzo da se odabere izvođač radova i da se uz projektiranje odmah kreće u izvođenje radova određenih objekata. Što se tiče obilaznice Orebića završila je javna nabava, očekujemo da će biti riješen i izvođač radova i da će započeti vrlo brzo, to nam je važno da bismo oslobodili Orebić od prometa. Studija utjecaja na okoliš završena je za brzu cestu od Brijeste do Orebića. Ostaje nam dio brze ceste prema Zračnoj luci, tu smo malo zapeli i očekujem da će se to pokrenuto i da će se ta cesta brzo realizirati jer nam ona nužno treba za rasterećenje prometa za cijelu županiju", odgovorio je župan. 

Vijećnica Fani Favro Bukvić govorila je o presudi Visokog upravnog suda u Splitu iz 2020. godine u kojoj se osporava koncesija Dubrovačkim zalascima sunca, a ne stavlja se izvan snage odluka kako su koncesionari. Pitala je koliki je iznos duga Dubrovačkih zalazaka sunca prema Županiji danas i je li županovo inzistiranje na plaćanju urodilo plodom. 

"Imamo doista jednu neobičnu situaciju s koncesijom u Uvali Lapad Sumratin. Problem je nastao upravo zbog proturječnih presuda, koncesionari tvrde da im to onemogućuje zaduživanje za tekuće poslovanje koje traže od banaka. Mi smo mogli jedino inzistirati da oni moraju platiti sve svoje obveze, i inzistiramo i danas. Jamstvo za to plaćanje je i ulaganje koje imaju na tom području, koje ne može biti njihovo ulaganje. Čak je bilo prijedloga od strane koncesionara, da se dugovanje koje imaju, koje su priznavali, a ne znam priznaju li ga još, prebija s vrijednosti nekretnine u koju su oni uložili, a ne može biti njihovo vlasništvo jer je pomorsko dobro.

Ovaj postupak još nije završen. Državno odvjetništvo zatražilo je ocjenu zakonitosti kod vrhovnog suda i nažalost to traje već tri godine. Još nije Vrhovni sud riješio, a nadamo se da će brzo riješiti i tad ćemo znati status te koncesije. Ako Vrhovni sud odluči po preporuci Državnog odvjetništva, on će proglasiti koncesiju urednom i ona će se nastaviti ili o njoj treba odlučiti sam koncesionar. Ukoliko bi Vrhovni sud odlučio drugačije od preporuče Državnog odvjetništva onda će se ići na novu koncesiju i naravno u prebijanje dugovanja u odnosu na ulaganje koncesionara", rekao je Dobroslavić i zaključio da je državno odvjetništvo preporučilo da se ne angažira nikakva treća strana za održavanje područja zbog spora koji traje jer bi to moglo djelovati štetno. 

Vijećnica Igra Šain Kovačević također je govorila o ovoj temi. Spomenula je pokretanje stečajnog postupka nad Dubrovačkim zalascima sunca. Pitala je je li Županija platila elaborat o procjeni ulaganja, što su komunicirali iz Dubrovačkih zalazaka sunca. Zaključila je da bi taj dokument javnost trebala dobiti na uvid ako postoji. Pitala je i kad će se društvo izbrisati iz registra koncesionara. 

"Stečajni postupak ne utječe na koncesiju, to ne znači da automatski prestaje biti koncesionar. Status koncesije će razriješiti Vrhovni sud, žalosno je da smo imali dvije kontradiktorne presude istog suda, o praktički istoj stvari. Međutim taj dio sudbene vlasti je neovisan i mi možemo samo konstatirati da je to prouzročilo određene poteškoće kako koncesionaru, tako i nama. Naći ćemo rješenja za svaku situaciju, interes Republike Hrvatske i naše Županije ne može doći u pitanje jer tamo postoje ulaganja koja višestruko premašuju dugove koji god se utvrde. Radili smo procjenu i nije nikakva tajna, nagodba niti pogodba, to može eventualno raditi Državno odvjetništvo koje gospodari u ime pomorskog dobra i nemamo problema s procjenom ulaganja. Ona će biti revidirana ako dođe postupak koju je koncesionar pokrenuo prema Republici Hrvatskoj za naknadu štete, ako to dođe u fazu da treba o tome odlučivati. Procjena je donesena, zajedno smo usuglasili da je dobro, ali ne znači ništa u ovom postupku. 

Vijećnik Teo Andrić je govorio o projektu Gornji Horizonti i ugrozu koju bi mogao donijeti našoj županiji, prvenstveno Neretvi, Ombli, Dubokoj Ljutoj...

"Čujemo da je poništena građevinska dozvola za HE Dabar koja je dio projekta Gornji horizonti i to me razveselilo, znate li malo više o tome, je li time prestala opasnost?", pitao je Andrić. 

"Gornji horizonti doista predstavljaju potencijalnu ugrozu za našu županiju. Zbog toga smo od početka stavljali prigovore s naše strane, preko naših ministarstava, prema BIH i Republici Srpskoj kao investitoru, da se ne smije tim projektom raditi šteta Republici Hrvatskoj, odnosno dubrovačko-neretvanskoj županiji. Po nama opasnost od štete postoji smanjivanjem voda prema Neretvi i drugim vodocrpilištima u našoj županiji. Investitor, odnosno Republika Srpska, nikada nije dala dokaze da će biti dovoljno vode za neretvanski sliv - Neretvu, Bregavu Bunu, Bunicu koji primaju vodu iz Trebišnjice odnosno iz područja Gornjih horizonata. Zbog toga ustrajemo da se taj projekt zaustavi dok se ne daju ta jamstva. Primili smo sa zadovoljstvom ovu vijest, međutim znamo da se u Republici Srpskoj događaju čudne stvari s projektima, pa ne znamo što će biti dalje. Inzistirat ćemo i dalje na našim stavovima, naši susjedi mogu raditi svoje projekte kojima poboljšavaju kvalitetu svog života, to nam je prihvatljivo i dobro, drago nam je da oni bolje žive, međutim ne smiju to raditi na štetu Hrvatske, u ovom slučaju naše županije", zaključio je župan. 

Vijećnik Josip Mikuš je pitao kako teku radovi na Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. 

"Centar se realizira, uspjeli smo to dovesti u fazu izvođenja radova. Ugovorom je predviđen rok za završetak radova i početak probnog rada 31. prosinca 2025. godine. Nadamo se da će izvođač to u rokovima izvesti. Sadašnja procjena je da će završiti u tom roku prema izvođaču radova, procjena našeg nadzora jest da je to moguće", rekao je župan.