Kako navode, u studenome 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 357 tisuća putnika, što je za 10,2% više nego u studenome 2022., kada je ostvaren promet od 324 tisuće putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 274 tisuće putnika, što je porast od 8,9% u odnosu na studeni 2022., kada su prevezene 252 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split, s 40 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 6,6% u odnosu na studeni 2022., kada je prevezeno 37 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 38 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 24,5% u odnosu na studeni 2022., kada je promet iznosio 30 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 2 tisuće putnika, što je u odnosu na studeni 2022., kada je promet iznosio 1 tisuću putnika, porast od 43,4%, i to je ujedno najveći porast prometa putnika u zračnim lukama u studenome 2023.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 80 tisuća putnika, što je za 4,3% više u odnosu na studeni 2022. Slijede zračne luke Francuske, s 25 tisuća prevezenih putnika, što je za 41,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 23 tisuće prevezenih putnika, što je za 16,1% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u studenome 2023. iznosio je 5 257, što je porast od 5,3% u usporedbi sa studenim 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 991.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u studenome 2023. iznosio je 734 tone, što je pad od 10,4% u usporedbi sa studenim 2022., kada je promet tereta iznosio 819 tona.

U razdoblju od siječnja do studenoga 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,0%, a promet putnika za 15,3%, dok je promet tereta pao za 6,7%.