„Luka, Hodilje, Česvinica, sve okolo je stvarno sređeno, samo kod nas u Broce nitko neće da uloži ni dvije kune. Pa se pitamo, jesmo li što učinili krivo, jesmo li se kome zamjerili?“, pita se predsjednik Mjesnog odbora Maro Bonačić govoreći o naselju smještenom na južnoj strani Stonskog zaljeva, na Pelješcu. Dok cijeli poluotok cvjeta, posebno nakon izgradnje dugoočekivanog Pelješkog mosta, a onda i vrlo impresivne stonske obilaznice, cesta koja spaja Broce i Ston sve češće plavi i mještane drži odsječenima od Stona, Dubrovnika i ostatka svijeta. 

Kako tvrde mještani Broca, ta je cesta već desetljećima problematična, no prije bi poplavila jednom godišnje. Danas je to i nekoliko puta, a kada se to dogodi, kako nam kažu, stanovnici ostaju u kućama, djeca ne mogu u školu, a nekima su oštećena i osobna vozila jer ih je nagrizla sol. Svaki put kad se dogodi plavljenje, 100-tinjak familija iz Broca i Kobaša koji se nalazi u sastavu općine, pa i okolnih mjesta, odsječeni su od svijeta.  

'CESTA JE PALA ZA POLA METRA' 

„Nikad stanje nije bilo sjajno, ali sad je katastrofalno. Cesta je sigurno pala za pola metra“, govori Bonačić. 

Kako kažu mještani Broca, stanje se naglo pogoršalo nakon gradnje stonske obilaznice odnosno stonskog mosta. Cestu je tada zauzela teška mehanizacija; veliki strojevi i dizalice, što je nepovoljno djelovalo na muljevito tlo i ionako problematičnu cestu koja sad još više i češće plavi, pogotovo kada puše zapadni vjetar. 

Dubrovački dnevnik je o ovom problemu pisao krajem listopada, a općinski načelnik Vedran Antunica kazao nam je tada kako će radovi krenuti uskoro te kako će se cesta vratiti u prvobitno stanje, a poplave na tom području postati prošlost. Kazao je kako se ranije nije moglo pristupiti saniranju područja jer su se tu nalazili strojevi. Mještani tvrde kako su radovi uistinu krenuli, no kako je sanirano tek 150 metara, a cesta je duga više od dva kilometra. 

„Dionicu koja se nalazi ispod mosta su podigli na kvotu kakva je bila prije radova na stonskoj obilaznici. To je napravljeno korektno, ali ostala su još dva kilometra koja su u nepromijenjenom stanju“, objašnjavaju mještani kojima nije jasno zbog čega tako dugo čekaju na vraćanje ceste u prvobitno stanje. 

NA POTEZU SU HRVATSKE CESTE

To smo pitanje postavili ravnatelju Županijske uprave za ceste Ivu Kaštelanu koji kaže kako je dio ispod stonskog mosta saniran, no kako su Hrvatskim cestama predali projekt za preostali dio prometnice gdje je došlo do slijeganja zbog teške mehanizacije koja se koristila za gradnju mosta preko Broca. 

„Na potezu su sada Hrvatske ceste koje su u obvezi vratiti cestu u prvobitno stanje“, kaže Kaštelan. 

Osim vraćanja u prvobitno stanje, Kaštelan kaže kako je Županijska uprava za ceste u postupku ishođenja dozvola za radove na dijelu ceste koji prolazi preko solane Ston do Broca. 

„Planiramo proširiti cestu kojom bi se onda vozilo dvosmjerno. Dakle, osim sanacije postojećeg stanja i vraćanja ceste u prvobitno stanje, u planu je i proširenje, no s obzirom na to kako prolazi preko solane, potrebno je ishoditi i suglasnost konzervatora. Time bi konačno trebao biti riješen problem plavljenja ceste i nemogućnosti normalnog prometovanja“, izjavio je Kaštelan. 

Općinski načelnik Vedran Antunica potvrđuje Kaštelanove navode i dodaje – cesta će se napraviti 'kako Bog zapovijeda i po pravilima struke'. 

„Jedan dio je riješen, za ostalu dionicu je potrebna projektna priča, to je sad gotovo, a treći dio se odnosi na prolaz preko solane gdje je Županijska uprava za ceste podnijela zahtjev za lokacijsku i građevinsku dozvolu,  na što prethodno mišljenje trebaju dati konzervatori, jer to ne može ići pod stavku pojačanog održavanja“, izjavio je. 

S druge strane, mještani tvrde kako već 30 godina čekaju na normalnu cestu, koja je posljednjih godinu dana u posebno kritičnom stanju. Kako kažu, dočekali su samo obećanja i 150 metara sanirane ceste. Spomenuto proširenje nije im nužno, govore kako sada samo žele da im se cesta vrati u prvobitno stanje. I dok nadležni tvrde da je teško govoriti o rokovima, s pravom napominju – nitko u 21. stoljeću ne bi trebao ostajati odsječen u svom mjestu.