Spomenula je rat BDP-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji što je najbolji dokaz gospodarskog rasta, kao i ulazak u eurozonu što je Hrvatsku dovelo u povoljniji rang.

„Bolji kreditni rejting može pomoći državi pri povoljnijem zaduženju s jedne strane, a s druge pomaže i gospodarstvu jer postajemo atraktivni stranim ulagačima te u privlačenju novih tehnologija, nekih novih ideja“, kazala je.

Potom se osvrnula na izazove, pri tom naglasivši pitanje inflacije koja narušava standard građana.

„Iako trenutna inflacija lagano usporava, ona će se do kraja godine blago podići, prije svega zbog poskupljenja struje i plina. Očekujemo poskupljenje najkasnije početkom iduće godine za pola postotnog hoda“, kazala je.

Tvrdi kako bi usporavanje rasta ekonomskog i svjetskog gospodarstva moglo imati određen utjecaj na Hrvatsku, a posebno na našu Županiju, čiji poslovni rezultati ovise o gospodarskoj situaciji na emitivnim tržištima. 

„Ali očekuje se da će rast ostati pozitivan u srednjem roku. Kamatne stope za poduzeća su smanjene, dok su za građanstvo još uvijek ostale na istoj razini. Boljka cjelokupne Europske unije, pa tako i Hrvatske, a i naša Županije je slaba konkurentnost i produktivnost, posebice u srazu s azijskom ekonomijom, za koju znamo kako prioritet nije proizvodnja i financijski rezultati, nego zapravo što veći izvoz. Izvezena kineska roba je jeftinija i tako narušava cjenovnu konkurentnost“, kazala je osvrnuvši se i na sigurnosne i klimatske izazove.

„Opomena su nam da ne možemo živjeti od danas do sutra, već je nužno strateški promišljati budućnost i preventivno djelovati gdje god je to moguće“, kazala je dodavši kako je pri demografskim promjenama također potrebna tolerancija, kao i mudrost.

„Ona mudrost koja nam je potrebna da percipiramo promjene koje će se dogoditi, a kroz ciljane programe integriramo došljake u našu zemlju. Iste one došljake bez kojih ovo gospodarstvo ne može rasti. Iste one došljake koje će se zarađivati za naše mirovine“, kazala je, osvrnuvši se i na poreznu reformu koja će se, napominje Trojić, odraziti i na našu lokalnu ekonomiju.

„Dobro je da dolazi do decentralizacije sustava, gdje se odluke prepuštaju lokalnoj upravi i samoupravi koja će odluke donositi temeljem naših lokalnih posebnosti“, izjavila je dodavši kako se ostaje nadati kako će kod političara prevladati altruizam, a ne dnevno-političke teme i podilaženje biračima.

„Dobro je da se rasterećuje trošak rada, čime dolazi do konvergencije prihoda od rada s prihodima od imovine, na čemu inzistiramo dugo razdoblje. Međutim, razlika je i dalje drastična i evidentna i s najavljenim poreznim izmjenama teško dostižna u kratkom i srednjem roku“, kazala je. Dodala je i kako ostaje problem izrazite monokulturalnosti gospodarstva, dakle okrenutosti gotovo isključivo turizmu, što nova porezna reforma neće moći riješiti.

„Nadajmo se kako će izmjene zakona o turizmu i alakti koji stoje na raspolaganju lokalnoj administraciji, pridonijeti odlučnom zaokretu i strateškom promišljanju, ne u cilju da se nekome naškodi, nego da stvaramo bolju budućnost i bolje sutra“, zaključila je Trojić.