Podijeljena na 10 tematskih cjelina, publikacija sadrži autoričine povijesno-umjetničke i kulturno-povijesne esejističke tekstove napisane između 1991. i 2021. godine, dijelom prethodno objavljene u časopisima i na Hrvatskom radiju. Kako autorica ističe, oni su subjektivni i objektivni u isti mah. Osobni utoliko što bilježe godine njezinog života s baštinom i mijene u njenome stoljetnom trajanju, s prizvukom memoarskoga, objektivni u smislu bogatstva postojanja dugovječnosti i slojevitosti izuzetnoga dubrovačkog nasljeđa. Namjera im je upozoriti na mnoge činjenice, važne spone u razumijevanju kontinuiteta ne samo graditeljskoga nego ukupnoga baštinjenog kulturnog tkiva u njegovu dugom, braudelovskom trajanju.

U svojoj recenziji dr. sc. Josip Belamarić istaknuo je kako objašnjavajući upečatljivu prostornu harmoniju i socio-funkcionalni integritet dubrovačke povijesne gradogradnje, unatoč afektivnom odnosu prema svom Gradu, Maja Nodari nije nikad zapala u nekritički kampanilistički zanos. Svoju kroniku o dubrovačkoj baštini i transformacijama koju je prošla tijekom zadnjih pola stoljeća pisala je s toliko inteligentnih razmatranja i preporuka o čuvanju zavičajnih lozinki ovog jedinstvenog Grada, a opet sa sviješću o neumitnosti svakodnevnih metamorfoza koje ga nužno mijenjaju. Pisala je i govorila o Dubrovniku, manje kao o lijepoj građevinskoj ljusci, a više o prostoru u kojemu je »arhivirana« mirijada ljudskih odluka i svakodnevnog djelovanja generacija i generacija.

Nodari ja na predstavljanju knjige kazala kako je preplavljena osjećajima te je zahvalila ljudima koji su zaslužni zbog toga što je njeno djelo ugledalo svjetlo dana, svojoj obitelji, kolegama i svima koji su je poticali da napiše ovo djelo. Posebno je zahvalila i svojoj publici koja ju je slušala u radijskom eteru, na predavanjima ili na druge načine. Zahvalila je i 'onim građanima Grada kojima je baština na srcu, koji su dobri nasljednici'. 

"Kroz desetljeća se doista nakupi malih i velikih tema, stoga odabir u ovoj knjizi i nije bilo baš lako učiniti", kazala je te se obratila publici na ovoj emotivnoj večeri naglasivši kako osjeća njihovu dobru prisutnost i ljubav prema baštini. 

"Vi ste oni koji ste dobri baštinici. Zapravo ste vi baština ovog grada i samo ljudi koji su spremni imati otvoreno srce za baštinu, oni je mogu sačuvati", dodala je. 

"Gospođa Maja Nodari je naša dugogodišnja članica koja je zaslužna za dosta dobroga što je Društvo napravilo. Imamo čast što smo je mogli podržati, a ovo je ujedno i lijepa prilika da se okupimo i podsjetimo što Društvo radi mimo same građevine, kamena i zidina, da se radi puno na izdavaštvu. I ovo je poruka kako želimo privući nove građane koji će biti čuvari baštine. Gospođa Maja cijeli je radni vijek radila na tome", izjavio je predsjednik DPDS-a Vedran Kosović. 

Istaknuo je kako ova publikacija nije samo zbirka dugogodišnjeg stručnog rada nego predstavlja i svjedočanstvo o slojevitosti dubrovačke baštine, a kako je Društvo ponosno što je kao nakladnik imalo priliku podržati ovu knjigu. 

"Vjerujem kako će nadahnuti nove građane kako bi postali 'čuvari baštine, čuvari onog nevidljivog, ali duboko ukorijenjenog tkiva koje čini naš Grad jedinstvenim", kazao je. 

Je li ova zbirka zapravo apel za očuvanje baštine?

"Ta borba nikada ne prestaje. Ako pogledate u povijesti Društva razne vlasti, prilike i njihov odnos prema baštini, ta borba je stalna. No, danas su posebno izazovne prilike zbog utjecaja kapitala i turizma. Baština se uvijek nekako 'pomakne' sa strane i zaista je potrebno da i društvo u jednom širem kontekstu sazre i da uopće ne razgovaramo o nekim stvarima poput - je li potrebno očuvati baštinu?, nego da razgovaramo o tome kako je najbolje očuvati i prezentirati te napraviti nešto vrijedno za mlađe generacije, kako bi bile ponosne na nas", izjavio je Kosović. 

Maja Nodari je povjesničarka umjetnosti, konzervatorica, radijska urednica. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog i muzičkog obrazovanja u Dubrovniku, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik (1972.) te magistrirala iz područja dubrovačke stambene arhitekture (1977.). Cijeloga se radnoga vijeka bavila raznim aspektima dubrovačkog kulturnog nasljeđa kao konzervatorica savjetnica u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, te urednica na Hrvatskom radiju, Radio Dubrovniku – gdje je, između ostalog, pokrenula ciklus emisija Baština koji je kontinuirano uređivala i vodila trideset godina (1991. – 2021.). Kao konzervatorica tijekom niza godina upoznala je, opisala i interpretirala čitav niz konkretnih spomenika i ambijenata, objavljenih u stručnoj i znanstvenoj periodici. Koautorica je knjige Crkva svetoga Vlaha na Gorici (Dubrovnik, 2011.). Objavljuje znanstvene, stručne i publicističke radove, pisane i multimedijalne. Za rad na zaštiti spomeničke baštine u vrijeme Domovinskog rata, posebno javnim djelovanjem pisanom i izgovorenom riječju, za obogaćivanje i čuvanje hrvatske kulture i kulturnog identiteta, Maja Nodari odlikovana je 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Bavi se i nematerijalnom kulturnom baštinom, naročito fenomenom Feste sv. Vlaha, pa je i njezinom zaslugom Festa sv. Vlaha upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009. godine. Primila je 2012. godišnju nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu, a 2021. godine Nagradu Grada Dubrovnika za izniman doprinos očuvanju i promicanju kulturne baštine Dubrovnika. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Matice hrvatske, te Društva prijatelja dubrovačke starine.