Ocjenjujući pozitivnim i uspješnim dosadašnja proširenja EU-a za sve članice u svom izlaganju rekao je: “Zemlje u proširenju trebale bi postati članice EU-a. Bilo bi to dobro za EU kao i te države u smislu ekonomskog napretka, sigurnosti, obrane, demokracije, dobrog upravljanja, regionalnog razvoja i dr. Države u proširenju moraju ispuniti kriterije vezane za vladavinu prava, usuglašavanje sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, slobodom medija, temeljnjim pravima, borbi protiv korupcije i dr. Te države trebaju biti ohrabrene i potpomognute od strane EU-a na tom putu, kao što to sada i jesu, međutim na kraju se kroz proces u kojem se vrednuju pojedinačna postignuća moraju ispuniti kriteriji za članstvo. Ne može se zamisliti članstvo zemlje koja se ne želi uskladiti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a a da ona, odnosno njen čelnik ravnopravno odlučuje u Vijeću EU-a, k tome s pravom veta”.

Govoreći o napretku u procesu pristupanja pojedine zemlje župan Dobroslavić je rekao; ”Srbija ne može ne uskladiti se s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i ne uvesti sankcije Ruskoj Federaciji. Mora odustati od politike Velike Srbije koju zagovara i tolerira, a koja je zemljama u toj regiji nanijela toliko zla i štete u 1990-tima. Mijenjanja granica nema, one su utvrđene. Srbija također mora urediti odnose s Kosovom i dokinuti zarobljenost medija. Kosovo treba izvršiti obvezu formiranja Zajednice općina sa srpskom većinom. Bosna i Hercegovina mora riješiti funkcioniranje administracije, odbaciti secesionizam Republike Srpske i unitarizam nekih bošnjačkih političkih krugova, osigurati jednakopravnost konstitutivnih naroda i njihovu legitimnu predstavljenost u Predsjedništvu i domovima naroda kao što je to predviđeno Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom zemlje. Crna Gora je otišla najdalje u pristupnim pregovorima, međutim ostaje nejasno kako će na pregovore utjecati proruska većina u parlamentu. Ona naime otvoreno poziva na izlaak iz NATO-a, protivi se Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, želi povući priznanje Kosova itd. Albanija i Sjeverna Makedonija pokazuju jasnu želju za priključenje EU, što je manje jasno u prethodno navedenim zemljama zapadnog Balkana. Turska mora razriješiti prijepore s Ciprom. Plan rasta za zapadni Balkan odličan je primjer financijske pomoći za razvoj uz IPA fondove, INTERREG program i druge.

Tijela EU-a moraju inzistirati da se u zemljama proširenja dade odgovarajući položaj i uloga jedinica lokalne samouprave, kako unutar višerazinskog upravljanja, tako i u osmišljavanju programa korištenja EU sredstava, njihovom korištenju i kontroli tog procesa. Jedinice lokalne samouprave pokazale su da mogu znatno pridonijeti pregovaračkom procesu, a i u tumačenju prednosti članstva u EU građanima. Jedinice lokalne samouprave najbliže su građanima, imaju njihovo najviše povjerenje u odnosu na druge razine vlasti i to treba iskorisiti. Paralelno s pregovorima sa zemljama proširenja EU mora osmisliti buduću kohezijsku politiku u uvjetima većeg broja članica i najvjrerovatnijeg postupnog proširenja koje se očekuje. Kohezijska politika je temeljna politika EU. Ona ujednačava razvoj država članica i njihovih regija te je kao takva neizostavna u budućnosti. Potrebno je osmisliti modele za proširenje EU-a s članicama i regijama slabije razvijenima od prosjeka EU, koji će biti onako uspješni kao i do sada. Kohezijska politika je postigla svoj cilj a da nijedna članica nije osjetila zbog toga neku štetu. Dakle proširenje Unije je jasan cilj, način proširenja također – ispunjavanje uvjeta od svake pojedine zemlje”. zaključio je svoje izlaganje župan Dobroslavić.

Uz župana Dobroslavića u debati je sudjelovala predsjednica Parlamenta Savezne države Bremen, članica njemačkog izaslanstva u Odboru regija Antje Grrotheer, predsjednik Konferencije perifernih morskih regija i autor studije “Promicanje kohezije u proširenoj Europi” Jorge Nunez Ferrer te kao moderator župan Brodsko-posavske županije i član hrvatskog izaslanstva u Odboru regija Danijel Marušić.

U završnom dijelu konferencije u suradnji s programom INTRREG održana je prezentacija tog programa međunarodne suradnje koji sufinancira Europska unija putem kojeg se nastoje smanjiti razlike u razinama razvoja, rasta i kvalitete života unutar i između europskih regija. INTERREG raspolaže proračunom od 394 milijuna eura namijenjenim za pomoć u razvoju lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima diljem Europe. Program podržava razmjenu dobrih praksi i učenje o politikama među europskim regijama u 36 zemalja – EU27, Albanija, BiH, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija, Švicarska i Ukrajina.

Ovo događanje u Bruxellesu održano je u suradnji Hrvatske zajednice županija, Dubrovačko-neretvanske županije i povjerenstva za građanstvo i civilne poslove Europskog odbora regija (CIVEX).