Prema podacima udruge HELP (Helikopterima liječnici pomažu), od 30. ožujka do 30. rujna, u sklopu Hitne helikopterske medicinske službe (HEMS-Helicopter emergency medical service) obavljeno je ukupno 1248 letova. Konkretnije, helikopterima tipa Airbus H145 iz baze Brač je obavljeno 357, a iz baze Krk 331 intervencija, dok je nešto manjim helikopterima Airbus H135 na sjeverozapadnom, kopnenom području Hrvatske sa zagrebačkog aerodroma Pleso obavljeno samo 40, a na području Slavonije i zračne luke Klisa kod Osijeka samo 14 intervencija! Uz to, iz MUP-ove baze na Čilipima policijskim je helikopterima obavljeno ukupno 228 letova, od kojih je 65 letova obavljeno samo tijekom kolovoza i rujna, što znači da su helikopteri Ministarstva unutarnjih poslova RH letjeli prosječno češće no jednom dnevno. 

Premalo primarnog prijevoza 

Rezimirajući ovogodišnji kontinuirani rad HHMS od 30. ožujka do konca rujna, predsjednik udruge HELP Mladen Tureček ističe kako je uočljiva velika razlika u uporabi helikoptera: na priobalju je to izvrsno, a na kontinentu slabo. Također, u gotovo 90 posto slučajeva helikopteri se koriste u sekundarnom prijevozu, što znači da prvo liječnik bolničkim kolima dolazi do ugrožene osobe, a zatim slijedi poziv helikopteru što dovodi do gubitka “zlatnog sata“. Uz ove podatke, helikopteri se više koriste za međubolnički transfer od primarnih intervencija, a za prijevoz pacijenata i organa korišteni su i helikopteri Ministarstva obrane RH. 

“Glede Dubrovnika, dobro je da se nakon pilot-projekta iz 2015. godine shvatilo kako je helikopter nužan za hitnu pomoć u Dubrovniku i da je na Čilipe postavljen već od 2016. godine. Istina, u početku je helikopter radio samo tijekom tri ljetna mjeseca, ali je policija to dosta dobro odrađivala. Potom se shvatilo kako helikopter treba za cijelu godinu te je odlučeno da se rad produži na 365 dana godišnje. No, glede Dubrovnika nije dobro (a tako je i za kontinent) da helikopter leti samo u vidljivom dijelu dana, odnosno da ima samo dnevnu aktivnost. Naša udruga HELP smatra kako bi cijela Hrvatska trebala imati dnevno dežurstvo od 0 do 24 sata, ali to u ovom trenutku očito nismo organizacijski sposobni. Naime, treba znati noću prihvatiti helikopter, a za to nužno trebaju biti obučeni i građani i policajci i HGSS i vatrogasci. Očito da trenutačno za to još nismo spremni”, kaže Tureček.  

On pohvaljuje cjelogodišnji rad policije u Dubrovniku, ali žali što obavljaju samo sekundarne letove, što znači da je liječnik tek naknadno pozivao hitni helikopterski prijevoz.  

“Bilo bi dobro da se i u Dubrovniku rade primarne akcije, a to znači da, kad se dogodi teža nesreća na radu ili u prometu, dispečeri iz Službe 194 isti trenutak na lice mjesta šalju helikopter s liječnikom”, ukazuje Tureček na moguće poboljšice u još kvalitetnijem radu HEMS-a, odnosno Hitne helikopterske medicinske službe. O tome se oglasila i udruga HELP naglasivši kako su u potpunosti suglasni da u pojedinim slučajevima nije bitno samo postići “zlatni sat“ i da je bolje ugroženu osobu, u cilju spašavanja života, stabilizirati na mjestu nesreće i zatim prevesti u KBC pa makar bilo potrebno i nešto duže vrijeme. Još uvijek, a i stalno, trebat će stremiti napretku u radu HHMS-a na zadovoljstvo životno ugroženih građana i gostiju RH.  

“Zlatni sat“ je standard 

Stručnjaci kažu da je medicinski helikopter dug 13,54, širok 2,40 metra, a promjer rotora je 11 metara. Helikopteri su teški tri i pol tone, lete brzinom od 220-230 km/h, ali postižu maksimalnu brzinu od 268 km/h. Plato za slijetanje mora imati dvostruku dužinu letjelice, okolni objekti ne smiju biti viši od dva metra niti u zraku smiju biti elektrokabeli. Nužno je osigurati čisti prostor platoa kako potisak motora rotora ne bi izazvao dizanje prašine i predmeta u zrak, a noćno slijetanje iziskuje i kvalitetnu rasvjetu. 

Glede “zlatnog sata“ HELP se zalaže za pravilo ‘3 puta 20 minuta’; po 20 minuta za dolet do pacijenta, za stabilizaciju i dolazak do bolnice. No, tehnički su uvjeti prepreka da se svugdje postigne zlatni sat. HELP ukazuje kako je za svaku životno ugroženu osobu bitno što hitnije doći pod liječničku skrb za održavanje života te se pitaju kad će potpuno profunkcionirati sustav kojeg plaćamo 62 milijuna eura godišnje. Inače, neslužbeno smo doznali i zanimljivi podatak kako je cijena leta vojnog helikoptera oko 7.000 eura po satu, a eurokoptera oko 3.000 eura po satu.