Ivica Dajak: Centar za usluge u zajednici ili kolokvijalno "centar za autizam", ni slova ni riječi nema u Izvješću o radu župana. U kojoj fazi se nalazi ovaj projekt i na koji način smo predvidjeli da županija zaista podržava ovaj projekt, a ne samo formalno i deklerativno? Drugo pitanje je za Luku Perna, gdje je to zapelo? Još prošle godine sam dobio odgovor Županijske lučke uprave da je projekt "kandidiran" za sufinanciranje EU. Kada, je li raspisan natječaj, gdje bi to mogli provjeriti?

Župan Nikola Dobroslavić: Točno je da smo podržali Centar za usluge u zajednici i kao takav je osnovan od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 13. studenog. Ide se s tim projektom dalje. Inicijativa je Grada Dubrovnika, uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije, ostajemo čvrsto uz taj projekt i drago nam je da se država u to uključila. Grad ima lokaciju i sigurno da će nakon osnivanja Centra sve biti jednostavnije, naravno, uzima vrijeme, ali ne može se napraviti preko noći.

Što se tiče Perne, ništa nema nejasno ni drugačije od onoga što smo izvještavali dosad. Perna je jedna od bitnijih luka za povezivanje otoka, to smo prepoznali odavno. Očekujemo raspisivanje natječaja za povezivanje otoka, naša dva projekta su na popisu i imat će apsolutni prioritet. Tek je stupila nova financijska perspektiva EU, ona pretpostavlja usuglašavanje svih dokumenata RH, naših ministarstava, operativnih programa s pravilima Europske komisije, sad to treba formalno dovršiti. Aposlutno stojimo iza toga da ćemo izgraditi tu luku kao i sve ostale luke koje smo imali u planu.

Ivica Dajak: Nisam zadovoljan odgovorima jer ih nisam dobio. Volio bih da sam dobio konkretne odgovore, a ne načelni stav, jer se u njemu slažemo.

Teo Andrić: Imam dva pitanja. Sjećamo se prije godinu i pol, dvije, kad smo raspravljali o Lučinom razdolju i našem Centru za gospodarenjem otpadom, da je bilo raznih polemika. Međutim, dođe sve na svoje, pa danas prijatelji onih koji su bili protiv rade to u drugim gradovima i danas je sve u redu. No neću o tome. Mene zanima informacija dokle smo došli? Je li sve u redu, jeste li zadovoljni, razvija li se sve kako smo zacrtali? Drugo pitanje - često ste na europskoj razini isticali vrijednost proširenja EU, ali isto tako i važnost poštivanja kriterija za ulazak. Imamo Bosnu i Hercegovinu koju čini veliki dio Hrvata, po svemu što vidimo, ne znam koliko će ta država ići naprijed ako ne uđe u EU. Ako imate saznanja, kakve su šanse, što bi trebali napraviti? Mislim da je to vrlo bitno za njih i cijeli ovaj prostor.

Župan Nikola Dobroslavić: Centar za gospodarenje otpadom je ključan projekt za ukupan sustav gospodarenje otpadom, bez njega nema drugih sastavnica, on je moderan, na najvišoj europskoj razini, ima sve potrebne dozvole, suglasnosti za realizaciju i u postupku je realizacije. Drago mi je da i oni koji su bili sumnjičavi ili minirali projekt sad shvaćaju da je dobar, možda bi bilo bolje da su to shvatili slušajući stručnjake u Ljubljani, ali očito im je središnjica trebala potvrditi da je dobar projekt. Radovi se izvode, trebali bi završiti koncem 2025. godine kad kreće probni rad. Trenutno se radi na pristupnim cestama, potrebno je ishoditi još dvije građevinske dozvole za preostale radove, očekujemo da izvođač radova obavi radove po svim standardima i da ih završi u roku predviđenom ugovorom.

Što se tiče otvaranja pregovora s BiH, odnosno proširenja EU, doista mogu govoriti o tome jer sam se upoznao s činjenicama u sklopu svoje funkcije. Stajalište EU i Odobra regija je da bi sve zemlje Zapadnog Balkana trebale postati članice, ali da moraju ispuniti sve kriterije. Isto tako, EU treba podržavati napore tih zemalja za ulazak u EU, ona to i čini. Kad kažemo ispunjavanje uvjeta, misli se na to da ukoliko određena zemlja ne ispunjava uvjete, nije se uskladila ili se ne želi uskladiti, onda je apsurdno da postane članica jer bi spriječavala provedbu politika EU. Imamo slučaj zemalja, poput Srbije, koja ne želi uvesti sankcije Rusiji, da je članica mogla bi vetom spriječiti ostale članice u tome. Nama je bitna Bosna i Hercegovina jer dio našega naroda živi tamo, nadam se da će dobiti početak pregovora koncem mjeseca, sve je na njima, želim im uspjeh!

Mišo Krstičević: Građani Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Župe, Konavlima će plaćati najskuplji odvoz otpada u RH. Od 2025. nema više odvođenja na Grabovicu, jer je puna. Centar za gospodarenje otpadom neće biti do kraja 2025., ako ga uhvatimo u 2027., mi smo dobri, imamo dvije godine rupu. Prevozit će se kamioni otpadom preko Pelješkog mosta kojim se uvijek hvalite? Gdje će "dubrovački prsten" odvoziti smeće nakon ljeta 2025.?

Župan Nikola Dobroslavić: Mi gradimo Centar za gospodarenje otpadom jer je to predviđeno planovima županije i države i po zakonu moramo zatvoriti sva odlagališta otpada u našoj županiji, pa time i Grabovicu. Ne znam odakle vijećniku kad će biti završeno, bit će onako kako je u Ugovoru, a to je konac 2025. godine. Nema nikakve brige što će se voziti preko Pelješkog mosta. Naravno da se njime hvalimo, kad sam došao ovdje, a stupila je Vlada Zorana Milanovića, prva izjava je bila da se neće graditi. On se gradio zahvaljujući Vladi Andreja Plenkovića, a prvenstveno zbog ove većine u županiji, koliko god vam bilo to čudno, krivo, bili zavidni, ne bili... Centar za gospodarenje otpadom je na izvanrednoj lokaciji, bit ćemo ponosni kad proradi.

Nanizale su se povrede Poslovnika, prvu je podnio vijećnik Dajak, pa vijećnik Karamatić, Andrić, Krstičević, Jerković... Većinom zbog pitanja van područja rada župana, a posebno zbog dobacivanja iz klupe.

Mišo Krstičević: Vrlo je jasno da župan izbjegava komunicirati o bilo čemu i to je njegova odlika. Nije komunicirao ni brzu cestu ni trasu, potrošio je novce, napravio problem, novci su otišli u jednom smjeru, cesta će u drugom. To je modus operandi župana, projekti propadaju, on izbjegava komunicirati.

Nikša Sentić: Krajem prošle godine izdane su lokacijske dozvole za autocestu do Dubrovnika, u kojoj je to fazi? Što se događa s projektom Gornji horizonti i Zračnom lukom Trebinje? 

Župan Nikola Dobroslavić: Budući da je kolega Krstičević tako agilan u traženju odgovora, odgovorit ću im da do početka rada Centra za gospodarenje otpadom, briga o otpadu ostaje na jedinicama lokalne samouprave, oni moraju brinuti kamo i kako odvajati otpad, a ne vidim zbog čega bi Grabovica do konca godine trebala biti zatvorena, to mi nije poznato.

Što se tiče autoceste do Dubrovnika, danas imamo sljedeću situaciju - da autocesta od Zaton Dola do Osojnika, ide u prvoj dionici do Mravinjca u javnu nabavu, da cijela ta poddionica ide u izradu projekte dokumentaciju za koju je već kroz javnu nabavu dobiven izrađivač, jasno je da će ta dionica krenuti vrlo brzo nakon završetka javne nabave. Što se tiče dijela kroz Neretvu, tamo se izrađuje dokumentacija, paralelno s ovom dionicom će biti rješavan i taj dio autoceste. Veoma smo zadovoljni da ćemo na taj način županiju adekvatno povezati.

Što se tiče projekta Gornji horizonti i Zračne luke Trebinje, imamo i pravo i obvezu to komentirati i raditi sve što je u interesu našeg područja, a eventualno se događa i na području susjedne države. Gornji horizonti su projekt koji prijeti našoj županiji, to su stručnjaci odredili već odavno, kao i naša ministarstva, mi smo o tome donijeli i Deklaraciju iza koje stojimo. To je ugroza, mi po ESPOO konvenciji imamo pravo intervenirati u susjednoj državi, mi to radimo. Radi se o dotoku vode nakon izgradnje hidroelektrana, moraju nas uvjeriti da neće ugroziti Dolinu Neretve. Slično se odnosi na ZL Trebinje, ona je izravna ugroza za podzemne vode u Ombli, izričito se bunimo protiv toga. Problematična je za naše vode, ali i geostrateški predstavlja prijetnju za našu županiju.

Pero Jerković: Nabava sterilnih mužjaka sredozemne voćne mušice, u kojoj je to fazi i hoćemo li je ove godine imati u Neretvi? Drugo pitanje je vezano za brzu cestu, gdje je nestala cesta Zračna luka - Dubrovnik?

Župan Nikola Dobroslavić: Sredozemna voćna muha je poseban problem u Neretvi, posebno za mandarine, poznato je da je ministarstvo dva puta raspisivalo javni natječaj za dobavu sterilnih mužjaka, koji su dobar način za spriječavanje širenja te štetočine. Njih je isporučivao Izrael, koji je odbio ili nije u mogućnosti to isporučivati, pa se sve okrenulo prema Španjolskoj koja jedina ima tu tehnologiju sterilnih mužjaka. Javna nabava je u tijeku, nadamo se da će se to konačno riješiti jer je nužno i žurno, ali vjerujemo da će sve biti na vrijeme da se spase urodi.

Brza cesta nije nestala nigdje, ona je nužnost za Dubrovačko-neretvansku županiju. Nama je, osim autoceste, važna i spojnica na zračnu luku jer tu dolazi polovina svih naših turista i bitno nam je da mogu brzo doći do svih dijelova naše županije. Nećemo od toga odustati, bila je javna rasprava na kojoj je bilo puno primjedbi, očito je tvrtka Hrvatske vode uzela određeni predah da odradi sve te primjedbe, slažemo se da je taj posao važno odraditi vrlo ozbiljno. Na struci je da donese konačne odluke, nama kao županiji je svejedno za koju će se varijantu struka odlučiti, nama je bitno da brza cesta ide i ona će ići.

Pero Jerković: Već se priča da Španjolci neće isporučiti, što u tom slučaju? Što se tiče ceste - ceste nema. 

Ante Damić: U kojoj je vazi pokušalište i centar za agrume? Moje drugo pitanje se odnosi na ulaganje u škole, što se planira dalje?

Župan Nikola Dobroslavić: Odavno smo govorili da nam treba Centar za agrume u Dolini Neretve i da je viši utjecaj znanosti potreban. Sad smo na točki da je pokušalište već sređeno, sklopili smo s HAPIH-om sporazum, županija je ustupila zemljište, a HAPIH ga uređuje za probne nasade, već sad se radi na tome da se odredi koje sorte najbolje uspijevaju u Dolini Neretve. S Ministarstvom poljoprivrede smo dogovorili da ćemo zajedno ići u izgradnju zgrade Centra.

Što se tiče škola, poznato je da se moderniziraju naše škole, da se teži da budu jednosmjenske i da imaju cjelodnevnu nastavu. Mi se želimo uskladiti s intencijama ministarstva, pripremamo projekte u tom smjeru, za OŠ Cavtat smo već dogovorili izgradnju na novoj lokaciji. Intervencije su planirane u školama u Metkoviću, Pločama, Veloj luci, kao i Župi dubrovačkoj. U svim osnovnim školama radimo projekte dogradnje kako bi ispunile uvjete za cjelodnevnu nastvu.

Ivo Karamatić: Neki dan je u Dnevniku HRT-a bio prilog posvećen autocesti Osojnik-Doli, na slikovit način je prikazano da smo 2009. nazočili otvaranju radova. Dokle se stiglo radovima danas, 15 godina, nakon otvaranja?

Što se tiče Centra za gospodarenjem otpadom, unatoč protivljenju Općine Dubrovačko primorje, vi ste inzistirali.

Pitanje nije uspio dovršiti zbog isteka vremena, nastala je prepirka s predsjednicom Županijske skupštine, Teo Andrić je prijavio povredu Poslovnika, a nakon njega i Karamatić.

Župan Nikola Dobroslavić: Autocesta ide u realizaciju, nadam se da je to svima jako drago, iako su neki htjeli da ide kroz Hercegovinu, a ne kroz Dubrovačko-neretvansku županiju. Tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović je u Cavtatu rekao da će cesta ići kroz Hercegovinu, pa sam ga pitao kako on to može određivati, a u suprotnosti sa svim dokumentima koji su na snazi. Pokojni vijećnik Hajdić je rekao da je na sastanku u Pločama isto bilo odlučeno da cesta neće ići kroz županiju, protiv čega je on bio. Autocesta ide dalje, pokazuje se da planirana monetizacija prodaje autocesta nije bila dobra, kao što smo i tada tvrdili, danas vidimo da se Hrvatske autoceste mogu zadužiti.

Još prijava povreda Poslovnika. Digao se Karamatić jer smatra da župan nije konkretno odgovorio na pitanje, na što se žalio i Krstičević. Andrić je opet prijavio dovikivanje iz klupa te prozvao vijećnike da žele napraviti cirkus.

Ivo Karamatić: Odgovor je bio totalno deplasiran, nema veze s mojim pitanjem. Župan brka pojmove, jedno je cesta Osojnik-Doli, a drugo Jadransko-jonski koridor. Najprije treba naučiti pojmove i naučiti odgovarati na pitanja vijećnika.

Marko Giljača se javio za povredu Poslovnika, prozvavši predsjednicu Županijske skupštine i rekavši da mora uvesti red, na što je ona rekla da je podijeljeno dosta opomena i da slijede izbacivanja sa sjednice.

Krešimir Vejić: Kad se očekuje kraj radova na Vili Čingriji u sklopu Regionalnog centra kompetentnosti? Drugo, u Metkoviću je planirano otvaranje Centra za djecu s teškoćama u razvoju, postoje li konkretnije informacije kad će započeti s radom?

Župan Nikola Dobroslavić: Regionalni centar kompetentnosti je gotovo pri samom završetku. Uređena je Turističko-ugostiteljska škola, uređen je Akademis Garište, završeni su radovi u najvećoj mjeri i na Čingriji, ostaje još za urediti nešto malo u vrtu i dobiti uporabnu dozvolu. I Garište i Čingrija će biti mjesta kvalitetnog usavršavanja, ne samo učenika Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, već i svih ostalih djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu. Sve strukovne školi u našoj županiji su opremljene, izrađeni su novi programi za odvijanje nastave, uz pomoć kulinarskog centra iz Baskije, uz to će se dobiti nova kvaliteta u usavršavanju naših djelatnika. Sad je operativno sve na Turističkoj i ugostiteljskoj školi, oni dalje moraju razvijati Centar.

Što se tiče Centra za djecu s teškoćama u razvoju u Metkoviću, završen je u zgradi gdje je dnevna bolnica. U tijeku je javni poziv za udruge koje se bave s djecom s teškoćama u razvoju i vjerujemo da ćemo izabrati jednu da vodi Centar. Želimo napomenuti da ćemo u županiji imati još dva takva centra, nadamo se, jedan na Pelješcu i jedan na Korčuli. Čini mi se da je to najbolji način brige o našim sugrađanima koji imaju određene poteškoće, a u pravilu im se može olakšati učenje i odrastanje. Pohvala svim udrugama koje se time bave na našem području, mi ćemo i dalje biti uz njih.