Devedesetih godina prošlog stoljeća, pa i početkom 2000-ih, Dubrovčani su u kolonama išli prema Neumu kako bi kupovali po višestruko nižim cijenama. Kupovala se hrana, pa se tako prenosilo mlijeko u kartonima, cukar i brašno na veliko, cijele bakse pive, ulja, mineralne... Kupovalo se sve za domaćinstvo, kao i roba i crevje. Kupavalo se baš sve. A onda je krenuo poslijeratni oporavak, a time se i turizam ponovno vratio u Dubrovnik i počeo rapidno razvijati. 

I u Neumu su se izgradili hoteli i apartmani. Cijene su skočile, kako u Neumu, tako, pa i puno više, u Dubrovniku, i više se nije isplatilo tamo u spenzu. Uostalom, na granicama su se krenule događati ogromne gužve. Sve do lani, 26. srpnja, kad je za promet otvoren Pelješki most, na graničnim prijelazima koji omeđuju neumski koridor se čekalo u redovima. Čekali su turisti koji su morali izaći pa opet ući u Hrvatsku, čekali su i domaći koji su također morali raditi isto na teritoriju prekinutom teritorijem tuđe države, a butige, kafići, restorani i ostali objekti uz magistralu doživjeli su procvat. Mada taoci gužvi i kilometarskih kolona, u svemu tome su ubirali odlične prihode jer je sav tranzit od Dubrovnika do ostatka zemlje, a onda i EU, i obratno, išao preko Neuma. 

S otvaranjem Pelješkog mosta, to se promijenilo. Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je Neum te smo provjerili kakva je situacija godinu dana otkako se promet u svom najvećem dijelu preselio na Pelješac.

NEKAD GUŽVE, SAD DVA, TRI AUTA 

Vozeći preko Bistrine prema graničnim prijelazima, nema zastajkivanja. Tamo gdje su prije bila velike gužve, naletjet ćete na svega da ili tri vozila. Na graničnom prijelazu gotovo da nema nikoga. Tamo gdje se nekad znalo čekati i satima, sad se prolazi vrlo jednostavno i brzo, bez ikakvog čekanja i bez zastoja. 

No, kada dođete na magistralu koja prolazi kroz Neum, nećete naletjeti na ono što su mnogi predviđali, a to su zatvoreni objekti. Iako je znatno manje gostiju u kafićima, restoranima i butigama, nijedan objekt nije zatvorio svoja vrata. 

Vlasnici objekata i djelatnici uglavnom nisu htjeli pred fotoaparat niti su htjeli davati službene izjave, ali su u neformalnim razgovorima prokomentirali situaciju. 

OTPUŠTAJU SE RADNICI, ALI SE VRATA NE ZATVARAJU 

Kako kažu, prometa je znatno manje, što se i očekivalo. Nema toliko autobusa koji tuda prolaze kao što je to slučaj bio proteklih godina i njihovih putnika koji sjednu u objekte uz put kako bi nešto pojeli, popili kafu ili se okrijepili. Prema njihovim riječima, to je dovelo do otpuštanja dijela radnika jer im na smanjeni promet toliko ljudstvo više nije bilo potrebno. 

No, posla ima i uvjeravaju kako ništa nije izgubljeno. Objekte zatvarati neće jer im se poslovanje isplati. Neki čak napominju kako im je ovako još i bolje. Tvrde kako su se spasili od gužvi, kako sada ima više reda i kako je prijašnje stanje bilo neizdrživo. 

Jedna od omiljenih posta za stajanje na tom potezu je pekara 'Magistrala' gdje mnogi navraćaju na njihove genijalne kiflice. Navraćaju i sada, ali znatno manje. Po mjestu se priča kako bi se ista takva pekara trebala otvoriti u Neretvi, što će razveseliti one koji više ne običavaju prolaziti tuda nego radije idu Pelješkim mostom. 

'ŽIVOT NAM JE POSTAO LAKŠI'

„Sve ono što je bila najveća bojazan, a to je da će se objekti uz magistralu zatvoriti, se nije obistinilo. Nije došlo do tih najcrnjih scenarija“, komentira Dragan Jurković, načelnik Općine Neum. No, ne negira kako je promet znatno umanjen. 

„To jest istina. Promet je manji u objektima uz magistralu, ali ne toliko da bi se oni zatvorili. No, pozitivno je u cijeloj priči što nemamo više gužvi koje su predstavljale veliki problem. U ljetnim mjesecima je bilo nemoguće prometovati iz jednog dijela grada u drugi. Život nam je tijekom ljetnih mjeseci postao jednostavniji i lakši“; kaže Jurković. 

PAD ZA GOTOVO 70 POSTO

Promet preko Neuma je nakon otvaranja Pelješkog mosta znatno smanjen, i to za gotovo 70 posto. Uspoređujući ukupni promet u usporednim razdobljima 2022. i 2023. godine (1. siječnja – 26. srpnja), preko graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli bilježimo smanjenje ukupnog broja putnika za 64 posto i ukupnog broja prometala za 67 posto“, odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. 

U odnosu na dnevni prosjek vozila preko graničnih prijelaza, iz PU DN u odgovoru tvrde kako je on uvelike varirao ovisno od dobu godine, pa bi se u doba najvećeg vršnog opterećenja turističke sezone kretao oko 12.500 putnika i 8.300 vozila dnevno!

Također, od početka otvaranja Pelješkog mosta, odnosno u proteklih godinu dana, preko istog je evidentiran promet od 2.304.559 vozila, a samo u dosadašnjem dijelu 2023. godine 984.596 vozila.

'NAKON PELJEŠKOG MOSTA, OVDJE SE BOLJE ŽIVI' 

Nekadašnji gradski pročelnik Upravnog odjela za More, turizam i poduzetništvo te bivši predsjednik Zavičajne udruge Neum u Dubrovniku Milan Perić u izgradnji Pelješkog mosta vidi benefite, ne samo po Hrvatsku, nego i po neumski kraj. 

„Pelješki most i novi magistralni put Neum-Stolac su jako puno doprinijeli Neumu i rasteretili su ga u smisli prometa. Zahvaljujući Pelješkom mostu i spomenutom magistralnom putu, promet je znatno brži i prohodniji. Nema gužvi u prometu i nema čekanja na granicama, kao što je to bilo prije. Stanovnici Neuma i turisti koji bi došli u Neum, prilikom odlaska za Dubrovnik ili Metković bi gubili jako puno vremena na granicama, a sada je to puno brže i jednostavnije,“ govori Perić koji podsjeća na to kako su se u špici sezone, a  pogotovo vikendima, znale spajati kolone s Bistrine s onima preko Kleka. 

„U početku su mnogi bili skeptici u Neumu, smatrajući kako sam Pelješki most nije dobrodošao za Neum. Prvenstveno su to mislili neki vlasnici ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara, benzinskih crpki i drugih objekata koji se nalaze baš uz magistralni put, međutim oni su to navrijeme prepoznali i okrenuli se nekim novim alternativama tako da njihov promet u ukupnoj masi nije znatno umanjen“, izjavio je Perić dodavši kako promet jest manje u objektima uz magistralu, ali kako su benefiti puno veći. 

„Pelješki most jest dijelom umanjio promet navedenim gospodarskim subjektima međutim može se zaključiti da sami stanovnici Neuma i njihovi turisti nakon izgradnje Pelješkog mosta imaju kvalitetniji život ovdje. Tu čak prvenstveno mislim na lokalno stanovništvo koje je bilo pod opterećenjem brojnih turista u tranzitu, a opterećenje su imali i sami gosti koji bi dolazili u Neum. Drugim riječima, turisti koji su dolazili u Neum proživljavali su jake torture što je sada znatno smanjeno i oni su izbjegli te gužve,“ izjavio je Perić. 

SEZONA U NEUMU JE ODLIČNA!

Za to vrijeme, sezona u samom Neumu je zasad ispunila sva očekivanja. Odluka turista o tome da ljetuju u Neumu nema nikakve veze s tranzitom jer su to gosti koji su planirali tu ljetovati i ne svraćaju u njega usput, jer prolaze do Dubrovnika. Svakako je ove godine plus što su s otvaranjem Pelješkog mosta za promet otklonjene gužve pa se do Neuma lakše dolazi i gosti ne čekaju u kolonama. Plus je i to što su turističke cijene u Neumu nešto niže pa će oni koji ne mogu sebi priuštiti hrvatsku obalu tu radije svratiti. Vlasnici hotela i apartmana u neformalnim razgovorima nam govore kako su odlično popunjeni. 

„Nije bilo nekih većih poremećaja. Hoteli nisu osjetili promjene, kao ni apartmani. Strah od otvaranja Pelješkog mosta je bio neopravdan, pogotovo zato što sad imamo jednostavniji dolazak i bolji ulazak u Neum. Moja procjena je kako će ta veća frekventnost dovesti i do većeg broja dolazaka nego prethodnih godina, a to pokazuje i ova sezona koja je dosad jako dobra. Malo je predsezona bila lošija jer je vrijeme bilo takvo kakvo je bilo, ali mislim kako ćemo u kontekstu noćenja biti na razini 2019. godine, a na razini prihoda bismo je mogli i premašiti“, optimističan je Jurković. 

NOVI MAGISTRALNI PUT MOGAO BI POTAKNUTI RAZVOJ ZALEĐA

Perić veliku gospodarsku priliku vidi i u novom magistralnom putu Neum-Stolac, ne samo za Neum, nego i za zaleđe. 

„Taj put je omogućio brzi protok dolaska ljudi koji tamo žive, a rade u Neumu i nakon završetka posla vraćaju se svojim kuaćma u zaleđe Neuma. To je također po meni jedan jako bitan segment - da se kuće u tim našim pitomim krajevima u zaleđu ne zatvaraju nego da se tamo i dalje u budućnosti stvara život, obitelji i sama budućnost“, kaže Perić. Uz to, spominje mogućnost otvaranja benzinskih crpki, OPG-ova, obnovu starih kuća za odmor s bazenima, oživljavanje poljoprivrede koja je zadnjih godina bila zapuštena... 

„Ukratko, može se kazati kako postoje perspektive za kvalitetniji i zdraviji život u samom zaleđu Neuma nego što ga možda imaju neki u samom Neumu u iznajmljenim ili kupljenim stanovima. Naravno kako tu glavnu ulogu mora odigrati čelništvo Općine Neum kroz davanje određenih poticaja obiteljima koje žive u selima zaleđa kroz proizvodnju hrane, poticanje stočarstva, maslinarstva, pčelarstva  i svega onoga što stvara bolji i kvalitetniji život i standard samih tih ljudi. Isto tako moram naglasiti kako je s područja Općine Neum potekao veliki broj znanstvenika i stručnjaka iz različitog područja, dakle znanost, medicina, turizam, gospodarstvo... Oni bi zasigurno dali svoj doprinos razvoju i oživljavanju svojih starih krajeva iz kojih su i sami potekli. Naravno ako to netko od njih bude tražio“, zaključuje Perić.  

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika