Dvadeseta godišnjica od ubojstva obilježava se nizom događaja na više lokacija u Srbiji i Beogradu, uključujući i mjesto gdje je ubijen, na ulazu u Vlade Srbije.

Demokratska stranka organizira tradicionalnu „Šetnju za Zorana“ koja počinje skupom kod Vukovog spomenika, nakon čega će se građani uputiti do Novog groblja gdje će položiti vijenac na grob Zorana Đinđića u Aleji zaslužnih građana. Također, simpatizeri DS-a, kao i ministrica iz Đinđićeve Vlade Gordana Matković i tada ambasador u Sjedinjenim Američkim Država Ivan Vujačić vijenac će položiti u dvorištu Vlade Srbije. Za očekivati je da vijenac polože i predstavnici državnog vrha Srbije, kako je to slučaj bio i ranijih godina, piše Danas.rs.

“Pokretač promjena, zagovornik ustanovljavanja slobode i odgovornosti kao temeljnih vrijednosti našeg društva, dr Đinđić je činio nezaustavljive korake ka uređivanju Srbije i njenom približavanju pozitivnim idealima zemalja razvijenog svijeta. Snaga i život kojima je pokretao svoje i društvene političke ciljeve zauvijek su zaustavljeni njegovim ubojstvom”, navode iz subotičkog odbora DS-a.

Njegova vlada surađivala je s Haškim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i predala mu nekoliko optuženika, među kojima i bivšeg predsjednika Srbije Miloševića.

Nakon više od dvije godine obnašanja dužnosti, sprega politike i kriminala organizirala je njegovo ubojstvo. Đinđić je 12. ožujka 2003. ubijen iz snajpera u dvorištu zgrade Vlade usred bijela dana. Kasnije je u bolnici podlegao ozljedama. Izveli su ga pripadnici zloglasne elitne policijske specijalne jedinice JSO, tzv. crvene beretke, te jedne od dvije najjače kriminalne skupine u Beogradu, Zemunskog klana. Zamjenik zapovjednika Crvenih beretki Zvezdan Jovanović, koji je pucao na premijera, 2009. je osuđen za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora.

Politička pozadina ubojstva do danas nije razjašnjena.

U tekstu za Index jedan od osnivača srpske Demokratske stranke i nekoć bliski suradnik pokojnog premijera Srbije, Momčilo Đurđić piše kakva bi Srbija bila da je Đinđić preživio.

"Na kraju, s dvadesetogodišnje distance, uzimajući u obzir kakav je Zoran bio i što nam se nakon njega desilo, nije na odmet zamisliti Srbiju kakva bi možda bila da je preživio 12. ožujak 2003. To svakako nije ova Srbija zombiranih rusofila koji daju žmigavac za odlazak na Zapad, a skreću na istok jer ih "srce vuče", izazivajući tako masovne prometne nesreće i havarije na autoputu u budućnost", zapisao je.