Činjenica je da su se, osobito tijekom 2020. godine, zdravstveni djelatnici u najvećoj mjeri bavili oboljelima od korone te da su operacije, posebno one "hladne", bile na čekanju jer je dio bolnica bio pretvoren u covid-ustanove, a i one koje nisu, u tom su periodu smanjile obim rada. Najnoviji podaci iz OECD-ova istraživanja, odnosno godišnje usporedbe izvođenja najčešćih kirurških zahvata, što hladnih, što hitnih, pokazali su da je u nekim zemljama broj učinjenih zahvata bio gotovo prepolovljen tijekom 2020. u odnosu na pretpandemijsku 2019.

Uspoređivao se broj elektivnih operacija zamjene kuka, koljena te promjene leće kod liječenja sive mrene, ali i hitnih operacija zbog zloćudnih bolesti, i to prostate, dojke i maternice. Podaci za Hrvatsku govore da je smanjenje bilo na razini prosjeka EU. Tako je broj zamjena kuka smanjen za 14 posto, a koljena za 24 posto. To znači da je mogućnost liječenja izgubio svaki četvrti pacijent 2020. u odnosu na 2019. godinu. Slično je bilo i s operacijama sive mrene, pa je tako četvrtina Europljana imala manje kvalitetan život u pandemijskoj godini jer nije mogla dobiti očekivanu zdravstvenu skrb, donosi Jutarnji list.

No, nije se duže čekalo samo na tzv. hladne operacije, već i na liječenje raka. Primjerice, u EU u prosjeku je bilo 18 posto manje operacija raka prostate, zatim 17 posto raka dojke i 19 posto raka maternice, govore podaci OECD-a. To znači da svaki peti građanin EU nije operiran na vrijeme. Doda li se tom podatku činjenica da je pao i broj otkrivenih slučajeva raka, može se očekivati da će smrtnost od zloćudnih bolesti idućih godina značajno porasti. Samo u Hrvatskoj, prema Registru za rak, u 2020. registrirano je 10 posto manje pacijenata oboljelih od raka, a za neke vrste čak i puno više. Primjerice, bilo je 20 posto manje novih dijagnoza raka bubrega, prostate i štitnjače. U apsolutnom iznosu registrirano je 599 manje slučajeva raka prostate, 414 pluća i 291 debelog i završnog crijeva. Prema OECD-u, u Hrvatskoj je bilo 18 posto manje operacija raka prostate, 8 posto raka dojke i 22 posto raka maternice.

No, u nekim je zemljama taj pad bio drastično veći, pa je tako primjerice u Rumunjskoj broj operacija raka prostate pao za 43 posto, kao i u Velikoj Britaniji, što znači da svaki drugi oboljeli od te vrste raka u 2020. nije operiran. Malo bolje bilo je u Irskoj, gdje nije operiran svaki četvrti pacijent s rakom prostate. Operacije raka dojke smanjene su za 32 posto u Rumunjskoj, 25 posto u Velikoj Britaniji, 28 posto u Bugarskoj te 35 posto u Irskoj. Loše je bilo i s rakom maternice jer je u Rumunjskoj bilo 35 posto manje tih zahvata, u Velikoj Britaniji 35, Bugarskoj 28 i Irskoj 23 posto. Sve su to podaci čije će posljedice biti dalekosežne, smatraju u OECD-u.

Premda se smatra da unatoč smanjenju programa tzv. hladnih zahvata tijekom pandemijske 2020. neće biti smrtnih posljedica, činjenica je da njihovo odgađanje rezultira lošom kvalitetom života, pa i invalidnošću, a da se o ograničenju kretanja zbog propalog kuka ili koljena i ne govori. Problemi s vidom zbog sive mrene (katarakte) također su razlog lošije kvalitete života, a zbog toga može doći i do drugih vrsta povreda, primjerice pada i dodatnih zdravstvenih problema. Podaci OECD-a pokazuju da je bilo najmanje operacija zamjene kuka 2020. u odnosu na 2019. u Rumunjskoj, i to za 31 posto. Slijedi Mađarska s minusom od 28 posto i Poljska s 22 posto. Hrvatska je na toj nepopularnoj rang listi bolja jer je imala samo 9 posto manje takvih zahvata.

Kad je riječ o zamjenama koljena, situacija je bila još gora. Tako je svaki drugi pacijent u Litvi 2020. ostao bez te vrste zahvata u pandemijskoj godini u usporedbi s pretpandemijskom 2019. U Mađarskoj je zahvata bilo 40 posto manje, u Rumunjskoj 39, u Belgiji 36, a u Španjolskoj 31 posto. U Hrvatskoj je svaki četvrti pacijent kojem je trebalo novo koljeno ostao bez potrebne operacije!

Problem je bio i s operacijama sive mrene jer je na razini EU bilo čak četvrtinu manje takvih zahvata. U Češkoj i Rumunjskoj prepolovio se broj zahvata, u Irskoj ih je bilo 37 posto manje, u Mađarskoj i Poljskoj 36, u Italiji 33, a Hrvatska je bila na razini prosjeka EU s 23 posto manje operacija.

U najvećoj hrvatskoj bolnici, KBC-u Zagreb, također je u 2020. bilo manje svih zahvata, a najgore su prošli oni koji su trebali novo koljeno jer je gotovo svaki drugi pacijent morao na dodatno čekanje. Bolje su prošli oni sa zloćudnim bolestima jer je u toj bolnici bilo čak i više operacija raka prostate, dojke i maternice.

"Te smo 2020. uz koronu imali i potres u Zagrebu u kojem je stradala ortopedija na Šalati, pa smo morali premjestili kliniku na Rebro. To je značilo smanjenje broja kreveta, ali i manju dostupnost operacijskih dvorana. No, u zadnje dvije godine povećali smo broj zahvata i polako se vraćamo na pretpandemijske brojke ortopedskih operacija", objašnjava za Jutarnji list prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb.

No, ostaje činjenica da će se štete za zdravlje diljem svijeta, ne samo zbog virusa i onog što je dodatno prouzročila korona, zbog manje dostupnosti liječenja svih bolesti još dugo zbrajati.

OECD-ovo istraživanje o smanjenju dostupnosti liječenja 2020. u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu:

Zamjena kuka

EU -14 posto

Hrvatska -9 posto

Zamjena koljena

EU -24 posto

Hrvatska -25 posto

Operacija sive mrene

EU -23 posto

Hrvatska -23 posto

Najčešće operacije zloćudnih bolesti (EU)

prostata -18

dojka -17

odstranjenje maternice -19