Utjerivanje porezne discipline, na kojoj inzistira ministar financija Slavko Linić, odrazilo se i na tržište rada. Prema podacima nakon provedene ankete o radnoj snazi, stvarna stopa nezaposlenosti u drugom ovogodišnjem tromjesečju u jadranskom je dijelu zemlje bila za trećinu niža od one u kontinentalnome.

Prema tim podacima, u potrazi za poslom u sedam županija koje čine regiju Jadranska Hrvatska u drugom kvartalu bilo je 62.000 ljudi, a stopa nezaposlenosti iznosila je 12,1 posto. Istodobno je u Kontinentalnoj Hrvatskoj posao tražilo 216.000 ljudi, a stopa nezaposlenosti bila je 18,5 posto.

Porezna disciplina

Tako velike razlike u broju i stopi nezaposlenosti između dva dijela zemlje ne mogu se objasniti brojem stanovnika, po kojem Kontinentalna Hrvatska “šije” Jadransku. Dio objašnjenja stručnjaci nalaze i u jačanju porezne discipline, koja je na površinu izvukla mnogo onih koji su dosad radili na crno, posebno u turizmu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima koje zapošljavaju mnogo ljudi u priobalnom dijelu zemlje. To potvrđuje i činjenica da drugo tromjesečje obuhvaća i prvi ljetni mjesec, lipanj, u kojem se već vide bitni učinci sezonskog zapošljavanja.

- Dio nezaposlenih u Jadranskoj Hrvatskoj očito je izišao iz ‘sive zone’, posebno u sektoru usluga. U Kontinentalnoj Hrvatskoj toga je ipak znatno manje - ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Ipak, dodaje, za podrobniju ocjenu trebalo bi analizirati podatke po županijama. Statističke regije skrojene zapotrebe statistike EU, naime, heterogene su i svaka od njih ima razlika.

Iz svega ovoga ne treba izvlačiti zaključak da je u jadranskoj regiji lakše naći posao nego u kontinentalnom dijelu. O tome govori i podatak da je stopa aktivnosti u Jadranskoj Hrvatskoj u drugom tromjesečju bila znatno manja od one u Kontinentalnoj Hrvatskoj, te je iznosila samo 40,7 posto u odnosu na 46,2 posto u kontinentalnom dijelu zemlje. To znači da se dobar dio ljudi u Jadranskoj Hrvatskoj povukao s tržišta rada ili stvarno ne traži posao. Umjesto toga, mnogi su iskoristili imovinu kojom raspolažu i okrenuli se iznajmljivanju apartmana, što im omogućava izvor prihoda makar samo tijekom ljeta.

Brzi poslovi

Anketa o radnoj snazi, koju je objavio DZS, pokazuje da je, unatoč jačem nadzoru, velik dio ljudi u Hrvatskoj i dalje formalno prijavljen na burzi rada, iako stvarno ne traži posao. Takvih je, prema najnovijim podacima, gotovo 90.000. Na šalterima HZZ-a, naime, u drugom je tromjesečju bilo u prosjeku prijavljeno 336.000 građana, no samo je njih 247.000 stvarno tražilo posao. Ostatak od 89.000 formalno nezaposlenih ili je radio na crno ili nije tražio posao. Na burzi je prijavljeno 20.000 muškaraca koji nisu stvarno nezaposleni, odnosno čak 69.000 žena.

Činjenica o znatno više žena prijavljenih na burzi, koje stvarno nisu nezaposlene, može se objasniti vrstama poslova koje one obavljaju bez ugovora i prijave. Riječ je o cijelom spektru zanimanja - od prodaje na placu, preko usluga čišćenja, spremanja i čuvanja djece, pa do frizerskih i pedikerskih usluga. Mnogi od njih te poslove obavljaju povremeno i po nekoliko sati na dan, stoga ih poslodavci uglavnom niti ne prijavljuju.

- Rad na crno prisutan je u djelatnostima u kojma dominira ‘živi rad’. Riječ je mahom o uslužnim djelatnostima. U kemijskoj industriji, primjerice, takvog je rada malo - ističe Predrag Bejaković, analitičar s Instituta za javne financije. Siva ekonomija ostat će važan faktor u hrvatskom ekonomskom životu sve dok se ne fleskibilizira radno zakonodavstvo, ali i dok ne krene pravi gospodarski oporavak. Do tada, ostat će značajno prisutni oblici rada koji za posljedicu imaju slabije punjenje državnog proračuna, ali i probleme za ljude koji rade na crno.

Krah industrije

Ono što analitičare možda i više brine je nastavak pada broja radno aktivnih stanovnika, po čemu je Hrvatska i dosad bila među neslavnim europskim rekorderima. U samo godinu dana, od drugog tromjesečja prošle do drugog tromjesečja ove godine, broj radno aktivnih, onih koji rade ili traže posao smanjio se za 32.000, a stopa aktivnosti pala je s 45,5 na 44,4 posto. Dio ljudi otišao je u mirovinu, no dio se u beznađu povukao s tržišta rada. Tome je pridonio i nastavak kraha hrvatske industrije.

Jutarnji.hr