Istraživanje je rađeno na uzorku od 1 300 ispitanika, pod vodstvom Promocije puls, a rezultati su objavljeni u HRT–ovom središnjem Dnevniku. Samo uvođenje zdravstvenog odgoja u škole podržava nešto više od 40 posto, dok je protiv njega nešto više od 20 posto ispitanih građana. Gotovo četrnaest posto njih smatra kako bi prilikom uvođenja navedenog predmeta bilo potrebno uvesti manje promjene, i to u dijelu seksualnog odgoja, dok njih 7,6 posto smatra kako bi se ipak trebalo raditi o većim i bitnijim promjenama po tom pitanju.

Radi li se o „tek“ ili „već“ 56 posto građana teško je špekulirati, uzme li se u obzir kako je ovo pitanje postavljeno u 21. stoljeću i pod pretpostavkom kako bi obrazovni sustav i crkva ipak trebali biti dvije odvojive kategorije koje se bave sasvim različitim pitanjima. Tako je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović za središnji Dnevnik izjavio kako je dobro što većina građana ipak podržava zdravstveni odgoj, bez obzira na agresivni nastup crkve po tom pitanju.

Predstojnik Katehedskog ureda Splitsko – makarske nadbiskupije Josip Periš očekivano ima drugačije mišljenje. „Živimo u demokratskom društvu i država bi trebala respektirati mišljenje svih građana, pa čak i ako se radi o manjem dijelu njih“, izjavio je Periš dodavši kako ga ljute stereotipi i etiketiranja o tome kako je crkva nazadna institucija. Ladislav Ilčić iz GROZD-a smatra kako je ministar Jovanović kriv za kontroverze koje su nastale jer je na samom početku roditeljima trebao dati mogućnost izbora, što bi sada rezultiralo većom naklonošću građana. Također, uvođenje zdravstvenog odgoja najviše podržavaju SDP-ovi birači, gotovo 75 posto njih. HDZ-ovi birači su neskloni uvođenju takvih predmeta, dok su najžešći protivnici birači HSP-a dr. Ante Starčevića, pa tako tek 7,1 posto njih daje podršku zdravstvenom odgoju.

Ivona Butjer