Vlahušić je ispričao svoj ratni put te otkrio kako je 1993. godine nakon ulaska u logor Dretelj u Mostaru tražio od predsjednika Tuđmana njegovo zatvaranje što se ubrzo i dogodilo.

- Najbolja obrana za prvoga predsjednika je da nije bilo udruženoga zločinačkoga pothvata je upravo zatvaranje Dretelja. Par sati nakon što je saznao Tuđman je donio odluku o zatvaranju koju je kao pismo poslao Mati Bobanu, a on je odluku odmah proveo u djelo - pojasnio je Vlahušić dodavši kako je od Tuđmana za zatvaranje Dretelja i knjigu o Stradanju Hrvata u BiH 1991-1339. dobio Danicu Hrvatsku s likom Katarine Zrinske, a od Bobana pištolj s posvetom.

- Za razliku od nekih koji danas imaju naknadnu pamet i lamentiraju o ugroženosti Hrvata u BiH, pišu knjige i novinske članke, ili daju političke izjave nakon 24 godine o stradanjima Hrvata, ja sam svoju knjigu napisao u kolovozu 1993. godine na hrvatskome, engleskome, njemačkome i španjolskom jeziku i izdao je u 40 tisuća primjeraka - dodao je Vlahušić.

- Imao sam hrabrost čim sam saznao za logor Dretelj u roku par dana u njega ući, napraviti uvid i odmah reagirati, te kao mladi liječnik ponovo skupiti hrabrost i doći do prvoga i ratnoga predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana, te uvjeriti državni vrh Hrvatske o nužnosti zatvaranja Dretelja - prisjetio se Vlahušić te naglasio kako u svom životu upravo to smatra jednim od najvećih postignuća.

- To mi je znatno važnije od političkih pozicija koje sam obnašao - zaključio je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Vlahušić u Otvorenom: Nije dovoljno reći 'Bog i Hrvati', Hrvatima je svijet itekako potreban