1. GOSPODARENJE OTPADOM

Grad se  godinama suočava s ovim ozbiljnjim  problemom i jedino što je danas potpuno izvjesno, to je, kako više ne možemo voziti smeće  na Grabovicu. Dosadašnji nemar i neriješavanje problema otpada može uzrokovati niz posljedica kojih u ovom momentu ne možemo niti sagledati.  

Ono što danas znamo to je da će Grad na ime troškova odvoza smeća plaćati na godišnjoj razini cca 9 milijuna kuna, i najvjerovatnije će se trošak morati „prebaciti“ na račun svih nas.

Grad po direktivama EU mora smanjiti količinu otpada za sljedeće tri godine na 50 %, u protivnom ćemo plaćati  velike kazne. Konačno saznajemo kako otpad nije sve što bacamo.

Što možemo učiniti?

• ubrzati edukaciju od najranije dobi,
• omogućiti kroz reciklažna dvorišta u svakom kvartu odvajanje otpada, 200 m2 a ne 2.000 m2, jer naš je prostor ograničen,
• sortirnica u Župi dubrovačkoj, na zemljištu Čistoće,
• komposteri za sva domaćinstva gdje za to postoje uvjeti,
• biorazgradivi otpad – 30 % u miješanom otpadu, i to je također mogućnost za smanjenje,
• kad se stvore preduvjeti – komunalni redari moraju „prići“ i nepopularnoj mjeri kažnjavanja jer   manje će nas koštati  komunalni redari nego kazne koje ćemo plaćati EU,
• kroz projekt DDS-a „katastar  podzemnih komunalnih instalacija“ a čemu prethodi riješavanje imovinsko-pravnih odnosa, omogućit ćemo i Čistoći – izgradnju podzemnih kontejnera,
• Na Pobrežju, podržavamo bioplinsko postrojenje  od 5.000 m2 , jer Strategija na nivou RH, ne dozvoljava spalionice. Pobrežje ima riješeno imovinsko-pravnu situaciju, ali nema prostorni plan i prilaznu cestu, pa i to treba hitno riješiti.

Projekt u Lučinom razdolju treba preispitati, zbog mogućih ekoloških posljedica na malostonskom zaljevu.

SVE SLUŽBE I ČISTOĆA MORAJU PREUZETI SVOJ DIO ODGOVORNOSTI ALI GRADSKA UPRAVA MORA OSTVARITI PRETPOSTAVKE, a to su prostorno planiranje i rješavanje imovinsko pravnih odnosa.

2. PUTNIČKI TERMINAL U GRUŽU

Nakon poništenja obvezujućeg Predugovora sredinom prošle godine iz formalnih razloga,  danas ostaje „u zraku“ ipak mogućnost potpisivanja samog ugovora, i to ni manje ni više nego na koncesiju od 40 godina. Što bi to značilo; ne moramo posebno naglašavati.

Sve političke stranke trebale bi biti suglasne u stavu kako putničkim terminalom mora upravljati konzorcij na čelu s Gradom, od Luke Dubrovnik, preko Atlantske plovidbe, Tramesa, PGM Ragusa, Alfa plan i sve male privatne zdrave tvrtke.  Nakon što je otplaćen višemilijunski kredit (50 milijuna EUR-a) u kojem je bila financirana Operativna obala za prihvat brodova na kružnim putovanjima, mi bismo sada dali na upravljanje „gotov proizvod“  u kojem bi netko treći „ubirao“ plodove te gradio trgovački centar, autobusni kolodvor, parking i slično.

I to prije nego što je donesena Strategija razvoja turizma u kojem se dionici tek moraju dogovoriti što je to što želimo u turizmu sljedećih desetak i više godina. Je li dubrovački turizam kreće još snažnije u pravcu kruzer turizma (predviđa se navodno broj od 2 milijuna putnika), a čine nam gužve i 800.000 turista koje bilježimo danas.

Nemam ništa protiv stranih investitora, dapače, investicije su nam itekako potrebne, jer samo povećanje BDP-a osigurava ostanak mladih, ali mora li sve biti netransparentno i bez dogovora s lokalnom samoupravom. Preduvjet je naravno da i sama gradska uprava zna što hoće u budućnosti od turizma.  Hoćemo li doista odrediti u Strategiji razvoja turizma – 10 milijuna turista, a od toga 2 milijuna s brodova na kružnim putovanjima? Ako to žele građani i struka, gradska uprava je tu kako bi to i realizirala.

3. GOLF NA SRĐU

Golf kao projekt započeo je kao ideja koja je podržana od svih prije 20 godina, a kao dobar način za obogaćivanje turističke ponude i produžetka sezone. Također i zapošljavanje građevinskih tvrtki i ostalog lokalnog stanovništva. Postojeća koncesija nije realizirana iz više razloga.

Posljednje odluke upravnog suda o Studiji utjecaja na okoliš i obuhvata zone nisu jasne. Je li Studija „oborena“ iz formalnih ili  drugih suštinskih razloga, i je li obuhvat sa zonom 310 ha u skladu sa Zakonom i tko je nadležan za proceduru vraćanja obuhvata na početno stanje?

Ukoliko je sve ili će biti usklađeno sa potrebnom zakonskom procedurom, ono što Gradu preostaje jest:

• inzistirati na tome da investitor financira sve što mu je infrastrukturno potrebno za ovaj projekt a iznad je iznosa uplaćenoga  komunalnog doprinosa,
•  posebnim ugovorom dogovoriti odnos između Grada i koncesionara o načinu, tj. modalitetu izgradnje, kako Golf ne bi bio isključivo nekretninski projekt, inzistirajući na pogodnostima koje idu prema građanima (Muzej domovinskog rata, izgradnja javnog i sportskog sadržaja  i slično)

Golf da, ali transparentno i po Zakonu.

4. PROSTORNO PLANIRANJE

Prostorno planiranje kao temeljni dokument čitavog našeg razvoja od Brsečina do Dubca, morao bi biti dobro razrađen te je potrebno izraditi potpuno novi. Nakon donošenja zadržati barem deset  godina u nepromijenjenom obliku, a pogotovo kada su kapitalni infrastrukturni projekti u pitanju. Grad se mora planski razvijati, a ne po potrebi. Prvi korak je saznati što želimo razvijati u gospodarskom smislu, koji su nam infrastrukturni projekti za to potrebni, što je potreba svih skupina našega grada (stanogradnja, komunalna i prometna infrastruktura, itd…), koje zone za što služe (nema lutanja kao primjer tehničko-tehnološki blok Pobrežja i slično….) to ucrtati po Zakonu i zadržati. Prostorni plan ne može se izrađivati na temelju pojedinačnih zahtjeva privatnika i investitora,a sve po strategiji koje će biti donešene konsenzusom.

U tom dokumentu potrebno je naročito posvetiti pozornosti – Planu upravljanja unutar gradskih zidina i neposrednoj blizini spomeničke cjeline. Čitav turizam baziran je upravo na toj jedinstvenoj spomeničkoj baštini. Podržavamo sve inicijative koje su do sada odrađene kako bi se rasteretirala povijesna jezgra, i na  tome ćemo i dalje inzistirati.

 I na kraju:

Izbori su demokratski proces u kojem je pravo svakog građanina izabrati onoga za kojeg smatra da će doprinjeti boljitku.

Problemi koje građani osjećaju su mnogobrojni, a ne samo izrečeni kroz ove četiri teme. Neke od ovih tema kao što je prostorno planiranje su izuzetno važni dokumenti koji daju pravnu podlogu našega budućeg dogovorenog razvoja.

Samo suradnjom možemo ove ciljeve i ostvariti. Stoga nudim timski rad, dijalog,  s građanima, suradnju s političkim opcijama imajući u vidu isključivo javni interes.