Bliže se izbori, jeste li zadovoljni kako je protekla kampanja? Bila je to vaša prva kampanja i može se primijetiti kako niste sudjelovali u niskim udarcima i prljavoj kampanji poput vaših protukandidata, iako ste vrlo jasno govorili o gradskim problemima i svemu što nije dobro i mora bolje.

Višestranačje je natjecanje u izlaganju ideja i projekata. A rezultati izbora pokazuju koliko se koja stranka uspjela približiti građanima, sa svojim programima i porukama. Kompetitivnost za mene nije agresivnost, laganje i varanje, mislim da treba poštovati svoje protivnike. Javni interes treba staviti ispred svega. Dobro je što su manje-više sve stranke prepoznale probleme koje tište građane ovoga Grada pa će se oni s dobrom suradnjom između gradonačelnice i Gradskog vijeća nakon ovih izbora početi i rješavati.

Imate  bogato radno iskustvo i u  svakodnevnom ste kontaktu s poduzetnicima i realnim sektorom kroz to što vodite Gospodarsku komoru u Dubrovniku. Ističe li vas to iskustvo između drugih kandidata i hoće li vam pomoći  u daljnjem radu ako postanete gradonačelnica? 

Moje iskustvo će naravno biti dragocjeno. Gospodarski razvoj, razvijanje tržišta  i investicijski projekti su izuzetno važni. Bez gospodarskog rasta ne možemo osigurati niti ostanak mladih,  a time niti našu budućnost. Problemi poduzetnika su mnogobrojni, uglavnom su to administrativne prepreke, nedostatak financijskih sredstava. Ali, zar administracija i sporost sustava ne „muči“ i građane? Izuzetno je važan dijalog, uvažavanje mišljenja struke, konsenzus u važnim strateškim pitanjima. Nedovoljno pažnje poklanjamo poduzetnicima, zaboravlja se  kako je to svakodnevna borba za opstanak, od neizvjesnosti tržišta pa do kroničnog nedostatka radne snage. Grad mora „imati sluha“ za poduzetništvo, a  naročito za malo poduzetništvo. Sve odluke koje se donose trebale bi biti iskomunicirane upravo s njima. Naši poduzetnici su dobro organizirani, kroz cehove i strukovne udruge, i sigurno ih neću zaobilaziti.

Na predstavljanjima programa  sa svojim kandidatima za zamjenike bili ste vrlo konkretni. Bilo je tu jako zanimljivih prijedloga rješenja nekih gorućih problema, poput trećeg ulaza u Grad  radi smanjenja gužvi, do jednostavnih dobrih ideja u službi suvremenijeg obrazovanja naše djece, primjerice poklanjanja tablet računala djeci u trećim razredima. Obećali ste i besplatne vrtiće. Možemo krenuti upravo od najmlađih. Što ste za njih osmislili u svom programu?

U programu koji sam ponudila veliki broj mjera je upravo okrenut najmlađima. Besplatan vrtić i jaslice je odlično prihvaćen, a ostvarit ćemo ga nakon konačne naplate koncesije za žičaru. Također planiramo izgradnju novog vrtića jer dosadašnji kapaciteti nisu dostatni za provođenje pedagoškog standarda, posebno ćemo voditi računa o djeci s posebnim potrebama. Većina roditelja radi u turističkom sektoru pa treba omogućiti i boravak djece u vrtićima u dvije smjene. U osmogodišnjim školama, potrebno je osigurati cjelodnevni boravak do 4. razreda osnovne škole, jednosmjensku nastavu, dodatni program u popodnevnim satima, kao što su učenje stranih jezika, robotika i slično.

U svom programu nosite i POS stanove za mlade? Kolika će biti njihova cijena?

Visoka cijena kvadratnog metra stambenog prostora praktično je onemogućila mlade u kupnji stana, a pretvaranje „viška“ stambenog prostora u apartmane, reduciralo je i mogućnost podstanarstva. Imamo zemljišta koja su u vlasništvu grada i zemljišta koje se može otkupiti, na području Komolca, Mokošice, Orašca, Petrova Sela, Pobrežja. Odmah  ćemo  krenuti s pripremom dokumentacije. U dogovoru s bankama i građevinarima, kvadratni metar stana ne bi smio biti skuplji od 1.200 eura. Jedan od modela je i sufinanciranje kamata na stambene kredite, kako kamata ne bi bila viša od 2 posto.

Kad se govori o socijalnim mjerama, ne smije se zaboraviti starije sugrađane i umirovljenike. Imate plan izgraditi još jedan novi dom za starije.

Itekako treba voditi računa o starijim osobama. Premda smo svjesni kako je najbolje kada starija osoba živi u svojoj obitelji. To nažalost danas iz više razloga nije moguće. Jesmo li kao društvo, kao najbogatiji grad u Hrvatskoj stvorili uvjete za naše roditelje kako bi dostojno živjeli svoju starost. Stoga predviđamo izgradnju Doma umirovljenika na području Medareva, hospicij i cjelodnevni boravak starijih osoba. Izradit ćemo potrebnu dokumentaciju, pokušati dobiti sredstva iz programa EU, ali mogućnosti financiranja su i kroz javno-privatno partnerstvo.

Mnogo se govori o održivom turizmu u ovoj kampanji. U svakodnevnom ste kontaktu s dubrovačkim poduzetnicima i znate probleme. Koje mjere ćete poduzeti i što ćete raditi po tom pitanju?

U odgovoru na pitanje što je to održivi turizam, moramo odgovoriti na temeljno pitanje: koliko možemo prihvatiti gostiju, a da svi čimbenici turizma taj broj mogu podnijeti bez stresa? Tu prije svega mislim na turističku, prometnu, komunalnu infrastrukturu, domaću radnu snagu, zaštitu okoliša, zaštitu kulturne baštine poštujući UNESCO-ve projekcije.

U tom smislu, mora se donijeti žurno strategija razvoja turizma, u kojoj ćemo definirati i segment brodova na kružnim putovanjima te novi način prijevoza putnika do same gradske jezgre. Strategija se mora „odraditi“ uz široku raspravu sa svom zainteresiranom javnošću. Ona se mora pokušati donijeti konsenzusom, kako bi takav dokument bio obveza za svaku buduću vladajuću opciju.

Spomenuli ste kako veliku perspektivu za razvoj gospodarstva vidite u ekološkoj poljoprivredi koja bi se razvijala na našim otocima i prigradskim naseljima.

Naše poljoprivredne površine nisu velike, ali su dragocjene. Danas su izuzetno na cijeni eko proizvodi, a naše tlo i klima su idealni za ovakvu proizvodnju. Preduvjet okrupnjavanja malih čestica je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, i tu ćemo dati maksimalnu potporu OPG-ovima koji se „upuste“ u ovaj složen i dugotrajan proces. Prvenstveno mislimo na proizvodnju maslinovog ulja, voćarstvo i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja.  Na ovaj način ćemo stimulirati povratak ljudi u ruralna i otočna područja te plasmanom ovih proizvoda kroz turističku ponudu,  ostvariti i multiplikativni efekt turizma.

Imate jasne stavove i o velikim investicijama i projektima u Dubrovniku, poput golfa na Srđu i terminala u Gružu. Više puta ste posebno po pitanju Gruža naglasili kako bi  takvu investiciju trebao realizirati konzorcij domaćih tvrtki. Možete li to pojasniti?

Oko terminala bi sve političke stranke trebale biti suglasne kako ovim područjem mora upravljati Konzorcij na čelu s Gradom, i to od Luke Dubrovnik, preko Atlantske plovidbe, Tramesa, Alfa plana, PGM Raguse, Sanitata, ali i sve male privatne zdrave tvrtke.  Nakon što je otplaćen kredit za Operativnu obalu za prihvat brodova na kružnim putovanjima, mi bismo sada dali na upravljanje ovaj prostor nekom drugom. I to sve i prije nego što sami znamo što hoćemo od turizma sljedećih desetak godina. Zar doista Dubrovnik ima „kapaciteta“ primiti dva milijuna turista s brodova na kružnim putovanjima, je li to održivi turizam?

Nikada nisam imala ništa protiv investicija, bilo domaćih ili stranih, dapače one su nam ako želimo povećati novostvorenu vrijednost itekako potrebne, ali postavljam pitanje: mora li sve biti netransparentno i bez dogovora s lokalnom samoupravom?

Imate li rješenje za goruće pitanje otpada?

Nažalost, suočeni smo s ozbiljnim problemom, kojega neki nisu dovoljno svjesni. Valjda je Grabovica daleko od naših očiju. Grad će uskoro imati znatne troškove za odvoz smeća, cca 9 milijuna kuna. Po direktivama EU moramo smanjiti količinu otpada za sljedeće tri godine za 50 posto, ili ćemo u protivnom plaćati velike kazne. S obzirom na to da smo konačno saznali kako otpad nije sve što bacamo, moramo ubrzati edukaciju od najranije dobi. Kroz reciklažna dvorišta manjeg obima (200 m2) u svakom kvartu omogućiti odvajanje otpada, a kompostere za sva domaćinstva gdje za to postoje uvjeti. Mogućnost smanjenja otpada je i biorazgradivi otpad, jer je učešće istoga oko 30 posto. Kada se stvore svi preduvjeti, komunalni redari će morati „prići“ i nepopularnoj mjeri kažnjavanja, jer manje će nas koštati komunalni redari nego kazne zbog EU direktive. Kroz projekt DDS-a „katastar podzemnih komunalnih instalacija“, a čemu prethodi rješavanje imovinsko pravnih odnosa, omogućit ćemo i Čistoći  izgradnju podzemnih kontejnera. Također, podržat ćemo na Pobrežju bioplinsko postrojenje od 5.000 m2, i to nakon izmjene Prostornog plana i izgradnje prilazne ceste. Projekt Lučinog razdolja treba preispitati, ako postoje i najmanje mogućnosti ekoloških posljedica na malostonski zaljev.

Možda ste se jedini u kampanji više puta dotakli obrazovanja mladih za 21. stoljeće i STEM revolucije. Koliko Grad može utjecati na suvremenije obrazovanje djece u školama?

Prava je šteta što se zbog političkog prepucavanja, reforma obrazovanja nije završila, mada svi ističu kako je ona nužna. Najavljuje se od jeseni uvođenje informatike već u niže razrede osnovne škole. U našem programu predvidjeli smo nabavku tablet računala u 3. razredu osnovne škole, kao pred korak suvremenijem obrazovanju. Na  Sveučilištu imamo smjer elektrotehnike i računarstva pa ćemo dogovoriti i taj vid suradnje kako bismo educirali naše učenike - studentima stipendije, a zaposlenike Sveučilišta stimulirati za  STEM revoluciju. Potaknut ćemo prihvaćanje robotike u svim školama.  Oduvijek smo bili predvodnici u školovanju i edukaciji, red je da to i nastavimo.

Koji je vaš plan za kulturu u Dubrovniku, spominjali ste važne infrastrukturne projekte poput koncertne dvorane?

Znamo kako ovo nisu prioritetni projekti, no ako želimo biti Grad kulture, moramo imati i kulturnu infrastrukturu. Ona je potrebna i za kvalitetu turističke ponude.  Ovdje je riječ o dvorani koja će zadovoljiti prvenstveno komornu koncertnu djelatnost, ali se može projektirati i za zadovoljenje specifičnih zahtjeva kao što su skupovi, prijemi, manji simpoziji. To zahtijeva znatna financijska sredstva, no za početak izradit ćemo kompletnu projektnu dokumentaciju, a nakon pronalaženja primjerenog zemljišta i dugoročnog usvajanja prostornog plana, ponuditi javno – privatno partnerstvo te aplicirati na programe EU. Moramo znati kako su uvjeti u gradskoj knjižnici doista katastrofalni te je jedan od planiranih objekata i moderna knjižnica. Ono što možemo napraviti odmah, to je „vraćanje“ plaća svim kulturnim djelatnicima te im tako priznati njihovu neizmjernu ulogu u kulturnom životu Grada.

Cijeli intervju pročitajte u besplatnom Vodiču kroz izbore 2017. Dubrovačkog dnevnika kojeg možete pronaći u Pemovim butigama i na kioscima Tiska!

Razgovarala: Lucija Komaić