POSLJEDNJE SUČELJAVANJE Franković i Vićan odmjerili stavove o važnim gradskim temama u gosparskom tonu

Razgovor vodile: Ivona Butjer Mratinović, Lucija Komaić 

Zašto smatrate da ste bolji gradonačelnički kandidat od vašeg oponenta? Što zamjerate drugom kandidatu s kojim ste se našli u izbornoj utrci i što smatrate njegovim nedostacima naspram vas? 

Franković: Crneći drugog da biste izdignuli sebe nikad nije bio način mog rada pa tako neće biti ni danas, ali ni u budućnosti. U posljednje četiri godine predano i časno sam služio našem gradu, iza nas je više od 300 realiziranih projekata, najvećim dijelom financiranih europskim sredstvima. Usudio bih se reći da od Domovinskog rata do današnjeg dana ni jedna gradska uprava u četverogodišnjem mandatu nije realizirala ovoliki broj projekata i to sve bez i jedne afere, bez i jednog problema. Nikom nisam podilazio da bih dobio glas više, radio sam svoj posao onako kako sam smatrao da treba - to sam ja, a na građanima je da u nedjelju sami zaključe jesam li zaslužio i dalje voditi naš Grad.  

Vićan: Puno sam iskusniji, u životu sam vodio višemilijunske projekte komunalne infrastrukture i u gospodarstvu. Ne postoji niti jedno područje života od Proračuna, Prostornih planova, investicija, ustroja gradske uprave do javnih ustanova u kulturi koje ja ne poznajem. Sigurno mogu puno bolje i kvalitetnije od mog protukandidata voditi Grad. Posebno će biti zahtjevne prve dvije godine vođenja Grada, dok će se još žestoko osjećati kriza zbog ove pandemije.

Izvanredno sam upoznat s problemima naših umirovljenika, mladih obitelji, koje bez pomoći Grada ne mogu riješiti svoje stambene probleme, predškolskog i školskog odgojno-obrazovnog sustava. Užasno smo zapustili i nemamo dovoljno empatije prema osobama s poteškoćama u razvoju bilo koje vrste. Ne postoji ni jedna udruga te vrste koja ne zaslužuje svjetsku nagradu. Udruga ima puno u Gradu, ali ni jedna nema kvalitetno rješenje svojih prostornih problema. Sve ćemo to riješiti u sklopu izgradnje velikog Doma umirovljenika s palijativom na Medarevu.

Zadnji kvalitetan športski objekat sagrađen u Gradu bio je prije gotovo 40 godina i ja sam jedan od ljudi koji je sudjelovao u toj izgradnji i koji je držao govor na otvaranju tog kapitalnog objekta. Ništa ne zamjeram svom protukandidatu, niti želim nabrajati bilo kakve njegove nedostatke, nego naprosto želim isticati svoje prednosti.

Kojih je to pet prvih poteza koje ćete napraviti ako pobijedite na izborima i što ćete napraviti u prvih 100 dana? Posljedice pandemije svakako će biti i dodatni izazov… 

Vićan: Pandemija će određenim dijelom uvjetovati poteze koje ću vući u prvih 100 dana. Sigurno slijedi reorganizacija gradske uprave, razgovori i dogovor oko problema Lapadske obale. To je zatim detaljno snimanje financijskog, kadrovskog i svakog stanja u komunalnim trgovačkim društvima u vlasništvu Grada.

Potrebna je detaljna snimka visine mirovina umirovljenika koji su cijeli radni vijek proveli u dubrovačkim firmama, a danas su na rubu egzistencije. Nastaviti sve započete projekte dosadašnje vlasti koji su dobri, raspisati međunarodni natječaj za izgradnju Arene Dubrovnik na postojećoj lapadskoj livadi (tzv. igralištu).

Ekipa ljudi koja će sa mnom doći u Grad je stručna i kvalificirana, uz napomenu da u Gradu već postoji solidan broj vrijednih, stručnih, sposobnih i marljivih djelatnika. Posla je zaista jako mnogo, ali jedino čega se ne bojim je posao.

Franković: Pandemija je ostavila najviše traga na kućnim budžetima naših sugrađana. Stoga ću, kako sam i obećao prilikom predstavljanja programa za naredni mandat, što prije omogućiti ukidanje poreznih davanja kao što su prirez, porez na potrošnju te ćemo također, uvesti besplatne vrtiće i produženi boravak u školama. Uz navedeno, omogućit ćemo i besplatan prijevoz, a umirovljenicima ćemo osigurati besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. 

To će svakoj obitelji omogućiti da im godišnje u kućnim budžetima ostanu dvije prosječne plaće. To mi je najbitnije. Kako nisam novi na poziciji, nemam potrebe za uhodavanjem u ovaj posao, a ono što nam je primarni cilj u ovom trenutku je osigurati početak turističke sezone za koju već danas možemo reći da je otpočela. Značajniji porast gostiju u Gradu očekujemo početkom srpnja s obzirom na to kako smo s avio kompanijama ispregovarali direktne linije, a s američkim tržištima i otvaranjem tržišta Velike Britanije osigurat ćemo da svi naši sugrađani u vrlo kratkom vremenu ponovno počnu zarađivati i toj je prioritet svih prioriteta. 

Puno se u proteklim mandatima govorilo o 'uhljebljivanju'. Jeste li vi ikad ikoga 'uhljebili' na čelo nekog gradskog poduzeća ili ustanove u kulturi? Jeste li ikad ikoga zaposlili, a da ste se pokajali nakon toga?

Franković: Više od milijardu kuna ugovorenih europskih i nacionalnih sredstava jasno govore o tome koliko je gradska uprava bila učinkovita u posljednje četiri godine. Susretali smo se s brojnim izazovima, tako je u jednom razdoblju bilo nužno imati zaposleni veći broj komunalnih i prometnih redara, a sve kako bismo što je više moguće osigurali mjeru i sklad u prostoru. 

U pandemijskom vremenu ti ljudi su preuzeli kontrolu provođenja mjera, čuvanje Opće bolnice Dubrovnik i slično. Ljudi koji mene poznaju, znaju jako dobro da volim raditi i u meni riječ uhljeb izaziva negativne osjećaje jer predstavlja ljude koji su se namjestili da ne bi radili. Je li i takvih ima u gradskoj upravi, sigurno da ih ima, ali duboko sam uvjeren da ni jedan jedini takav nije zaposlen u mom mandatu jer da jest ne bismo mi ostvarili rezultate koje smo ostvarili.

Vićan: Puno ljudi u svom dosadašnjem radnom vijeku sam zaposlio pa tako i pojedince u gradsku upravu ili javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada. Morate mi vjerovati da jako dobro razlikujem zaposlenje od uhljebljenja. Ako se dogodilo da sam kroz proces zaposlenja nekog uhljebio, to je bila slučajna greška i uvijek bih rekao: onaj koji ne zadovoljava svojim radom, znanjem, marljivošću, požrtvovnošću, ponašanjem, odnosom prema kolegama, odmah ga otpustite. 

Ne znam po koji put me pitate, ja uvijek isto odgovaram. Postojeća gradska uprava ima preveliki broj zaposlenih. Bože sačuvaj da mislim da među njima nema veliki broj kvalificiranih, stručnih i vrijednih koji sjajno rade svoj posao. S druge pak strane ima ne tako mali broj onih koji nisu takvi. Neću voditi nikakvu osvetničku politiku, niti ću bilo koga ostaviti bez kruha, ali ću biti rigorozan prema svakom pojedincu koji svojim radom neće pošteno zaraditi plaću, bez obzira koliko ona iznosi.

Današnji preveliki broj zaposlenih u gradskoj upravi davno su počeli. Gradska uprava se pretvorila, što je meni jednom prilikom rekao bivši trener GOŠK-a, gospar Luka Bonačić: „Pere, svlačionica je magazin od žonte!“

Što mislite, koliko je u Dubrovniku podstanarskih obitelji? Trenutno je oko 250 korisnika subvencije za podstanarstvo, što znači da ima najmanje toliko još onih bez, kao i onih koji žive s roditeljima, a također imaju potrebu za vlastitom nekretninom. Koji je vaš stav o ovom velikom dubrovačkom problemu i kako ga riješiti?  

Vićan: U Dubrovniku nažalost ima puno više podstanarskih obitelji od onih koji koriste subvencije za podstanarstvo.  Mislim da ih ima šest do osam puta više, što je posebno porazno za mlade obitelji, a isto tako i za obitelji srednje životne dobi. Još su poraznije činjenice kad se mlada obitelj gura u malom stanu sa svojim roditeljima, jer nije u mogućnosti platiti podstanarstvo.

Ovo je zaista veliki problem i cijeli mandat će biti potreban da se radi na uklanjanju i rješenju tog problema. Uže područje Grada je zagušeno i kvadrati se zlatom plaćaju, a na područjima gdje se Grad treba širiti (Pobrežje, Osojnik, Gornja Sela, Orašac, Elafiti) moraju se stvoriti temeljne infrastrukturne pretpostavke, kao što su: struja, voda, cesta, kanalizacija, vrtići, škole. 

Sve to mora biti stručno osmišljeno i zato nam je potrebno formiranje Zavoda za urbanizam i prostorno planiranje Grada, kakvog smo nekada imali i koji je radio sjajan posao. Među postojećim zaposlenicima gradske uprave ima veliki broj ljudi koje ja vidim da u jednom tako ozbiljnom Zavodu mogu raditi. 

Poseban problem predstavljaju stručno medicinsko osoblje, ozbiljni doktori znanosti Sveučilišta. Inflacija doktorata budi podsmjeh kod ljudi. U zadnjih 30 godina nismo napravili niti jednu jedinu zgradu s deset socijalnih stanova. Najveći pak problem predstavljaju neriješeni i stambeno nezbrinuti invalidi Domovinskog rata, kojih nije mali broj.

Franković: Još u kampanji 2017. godine smo isticali problem stambenog pitanja naših mladih sugrađana, mladih obitelji. Prepoznali smo to kao veliki problem koji utječe i na demografsku sliku Grada. Stoga smo i pokrenuli projekt dubrovačke stanogradnje. Izgradili smo 43 stana u Novoj Mokošici i oni će uskoro biti useljeni. Pripremili smo sve potrebno za gradnju 50 stanova u Solitudu i stanova na Pobrežju. Također, imamo i projekt dodjele zemljišta na Pobrežju kako bi mlade obitelji same mogle graditi svoje obiteljske kuće. Svakako posebno želim istaknuti model 30 X 30 - dakle to je model prema kojem smo osmislili da mladim ljudima koji žele nadograditi obiteljske kuće, početi graditi kuće ili kupiti stan pomognemo s bespovratnih 30 000 eura. Tim modelom bi godišnje potpomagali 30 mladih obitelji što znači do kraja mandata samo ovim modelom pomogli bi 120 mladih obitelji. 

Jesu li izmjene GUP-a nužan potez Grada ili, kako neki kažu šminka s obzirom na to da je ostalo malo toga u gradu što se još može izgraditi? Hoćete li uvoditi nova pravila u prostorne planove? Tko je najveći krivac za devastaciju u prostoru, Šuica, Vlahušić ili netko treći? 

Franković: Upiranje prstom u potencijalnog krivca ili krivce neće promijeniti situaciju u prostoru. Nad prolivenim mlijekom ne vrijedi plakati. Na nama je da zaustavimo kaos u prostoru te da osmislimo daljnji razvoj Grada koji će biti znatno promišljeniji od ovoga što imamo do sada. Kroz izmjene prostornog plana smo itekako umanjili mogućnost gradnje mega-građevina, ali i brojne makinacije u izgradnji, a što su dosadašnji prostorno-planski dokumenti omogućavali. Međutim, GUP grada Dubrovnika nije samo restriktivni dokument kako ga se doživljava posljednjih godina. GUP mora biti i razvojan, mora prepoznati nove zone življenja, počevši od Elafita preko Gornjih sela. GUP mora konačno odrediti i adekvatne lokacije za poduzetničke zone, i to zone u kojima će se razvijati razne industrije počevši od IT industrija, preko servisnih industrija, trgovačkih zona i slično. 

Zašto, primjerice, gradska poduzetnička zona ne bi imala razvijenu i medicinsku industriju poput Galenskog laboratorija nedavno izgrađenog u Dugopolju? Ono što je ključ jest to da na GUP-u trebaju raditi različiti stručnjaci, od urbanista, arhitekata, povjesničara, ali i demografa. Moramo promišljati Dubrovnik u narednih 50 godina.

Vićan: Zadnje izmjene GUP-a imale su za cilj jednim dijelom ublažiti probleme koji su nevjerojatnom brzinom eskalirali. Tu postoji problem usklađivanja prostorno-planskih dokumenata sa strogim UNESCO-ovim pravilima te našim zaštitarima. Pojedinci iz konzervatorskog odjela počeli su se pretvarati u svete krave i duboko poštujući njihovu namjeru da se štiti baština i prostor, moraju znati da oni nisu jedini čija je to obaveza. Vrlo često za ista pitanja nemaju jednake kriterije i sve to generira nezadovoljstvo takozvanih malih, običnih ljudi.

Mi u našim prostorno-planskim dokumentima kroz grafičke i tekstualne dijelove te provedbene odredbe, moramo jasno razlikovati i posebno naglasiti ako neki naš građanin želi sagraditi manju ili veću obiteljsku kuću na svojoj djedovini na Elafitima, Komolcu, Knežici, Mokošici, Lozici, Vrbici, Štikovici, Zatonu, Orašcu, Gornjim selima, od investitora koji radi za tržište 15, 20 ili 100 stanova. Ja sam cijeli život poduzetnik i apsolutno podržavam poduzetnike pa i one u graditeljstvu, ali i oni moraju biti zaštitnici prostora. Građevinska dozvola za obiteljske kuće normalne veličine na svojoj djedovini ne smije se čekati duže od 100 dana. Budite sigurni da će to tako biti kad ja budem gradonačelnik!

Teško je utvrditi najvećeg krivca za nered koji je nastao u prostoru jer je konačne odluke donosilo Gradsko vijeće. Gradsko vijeće mora prestati biti talac gradonačelnika. Građani u direktnim kontaktima i gradski vijećnici kao njihovi predstavnici bit će moji glavni partneri i svakodnevni suradnici u vođenju Grada. Jer sve ono što je javno, a toga je ipak najviše u ovome Gradu, je vlasništvo svih građana pa tako i onih tzv. običnih ljudi, kakav sam i sam.

Koja je vaša vizija po pitanju rješavanja problema prometnih gužvi i nedostatka parkirnih mjesta? 

Vićan: Vizije su potrebne, njih treba biti i moramo ih staviti u realne gabarite. Vizije također moraju biti provedive i ostvarive. Problem prometa u kretanju i mirovanju je jedan od ozbiljnih izazova s kojim ćemo se morati baviti. Neke stvari ćemo moći ozbiljno poboljšati, a neke probleme ćemo pokušati ublažiti. Kroz određene režime prometovanja, posebno ljudi koji žive na užem području Grada, korištenjem javnog gradskog i taksi prijevoza. Prometni i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, njihovi najstručniji ljudi, morat će nam u tome pomoći kako bismo ne ljetne, nego i zimske nesnosne gužve ublažili.

Franković: Rješenje prometnih gužvi i nedostatka parking mjesta leži u izgradnji garaža za domaće stanovništvo dok za sve posjetitelje treba osigurati parking na vanjskim točkama grada. Za garažu iza OTP-a uskoro ćemo dobiti građevinsku dozvolu, a u planu su garaže u Zlatnom potoku, Mokošici za koje već imamo izrađeno idejno rješenje, potom u TUP-ovom naselju, Kineskom zidu, Lapadu, Hladnici kao i drugim povoljnim površinama u Gradu. Na ovakav način, uklanjanjem parking mjesta, oslobodit će se cestovni koridori i povećati protočnost prometa. Uz navedeno, svim našim sugrađanima omogućit će se besplatan javni gradski prijevoz. Izradili smo projekt te ćemo uređenjem Park 'n' Ride parkirališta na Pobrežju biti korak bliže planiranom ograničenju pristupa automobilima do granica kontaktne zone povijesne jezgre za sve osim za lokalno stanovništvo, a u budućnosti se nadamo još jednom takvom parkiralištu na Dupcu.

Zašto Dubrovnik dosad nije dobio novi stadion u Lapadu, što stoji na putu, koji je najveći problem? Koliko bi takav projekt mogao koštati i tko će to platiti? 

Franković: Sukladno usvojenoj Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture, nakon dugo godina ova gradska uprava krenula je s ulaganjem u sportsku infrastrukturu, a Lapadski stadion je jedan od ključnih projekata za koji smo riješili sve imovinsko pravne odnose, pronašli modele te za koji se kroz mjesec dana očekuje odluka o raspisivanju natječaja za projektiranje i gradnju. Lapadski stadion će se, a ja vam to jamčim, izgraditi do kraja mog idućeg mandata na ponos našeg Grada. 

Vićan: Puno je faktora i krivaca zašto danas nemamo ni Lapadsko igralište, nego golu lapadsku livadu. Siguran sam da novac nije uzrok toga. Kad smo prije pet, šest godina bili pred početkom realizacije, onda su tadašnji vlastodršci zbog svojih uskih osobnih interesa i pogodovanja tadašnjem velikom hrvatskom trgovačkom divu, da mu ne dođe ozbiljna konkurencija iz Europe, to srušili. Budite sigurni da će izgradnja Arene Dubrovnik na postojećoj lapadskoj livadi biti jedan od mojih prioriteta, ali prije svega novcem zainteresiranih investitora kroz proces provođenja međunarodnog javnog natječaja. Mi smo relativno mali grad, takvi trebamo i ostati i nama treba mala Arena s cca. 4.000, ali ne više od 5.000 mjesta, koja mora biti 5 plus zvjezdica i koja će biti u funkciji više od 200 dana godišnje, bilo za sport ili druge aktivnosti u interesu naših građana.

Smatrate li da je grad dovoljno pristupačan za kretanje i snalaženje osoba s invaliditetom i imate li što u planu za te skupine o kojima se nekako uvijek malo govori? 

Vićan: Točna je konstatacija da koliko god  Grad, ustanova ili pojedinac osobno učini za osobe s teškoćama u razvoju, to nikad nije dovoljno. Ako razgovarate s roditeljima osoba koje imaju teškoće u razvoju, posebno u onim težim slučajevima, njihova je zabrinutost veća što će se s tim osobama događati nakon smrti roditelja. Nemamo nikakve izgrađene, osmišljene i artikulirane kapacitete za boravak, rad, druženje i smještaj takvih osoba. Jedno društvo je humano i demokratsko, socijalno osjetljivo i pošteno onoliko koliku brigu pokazuje za tu svoju populaciju. Pojedinci lošijeg imovnog stanja se ponekad teško nose s tim problemima pa tome moramo ubuduće posvetiti još više pažnje. 

Franković: Trudimo se konstantno poboljšati uvjete i osigurati pristupačnost i lakše snalaženje naših sugrađana, osoba s invaliditetom. Uz dosadašnje programe i projekte u planu nam je u nadolazećem razdoblju izgraditi objekt i osnovati Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju za osobe s teškoćama u razvoju i program poludnevnog boravka za osobe s intelektualnim teškoćama iznad 21 godine kao i osnivanje stambenih zajednica za osobe s invaliditetom. Također, uz navedeno uvest ćemo i dodatak na mirovine za osobe s invaliditetom.

U proteklom mandatu ste bili u koaliciji, no ona je pukla, barem službeno. Mnogi drže da ste nakon toga, bez obzira na razmirice koje su nastale, ostali u 'tihoj koaliciji'. Nije bilo smjena, micanja direktora, a i gospar Vićan je kazao kako ga gradonačelnik Franković nikada nije razočarao. Oko čega ste se ustvari razišli?

Franković: Poznato je da smo se razišli u Vijeću međutim, ja nisam osoba koja tjera ili je zlopamtilo. Nastavili smo daljnju programsku suradnju iako je ona politička izostala. Moja vizija Hrvatske demokratske zajednice nije vizija stranke koja treba razjedinjavati već upravo suprotno - one koja spaja. Naš Grad nije i ne smije biti grad strančarenja niti ideoloških podjela nego grad u kojem se znamo i možemo svi uhvatiti za jedan štap i zajednički rješavati sva ključna pitanja u najboljem interesu za naš Grad i njegove građane.  

Vićan: Riječ koalicija je varljiva. A tiha koalicija još varljivija. Bez obzira kad, kako i zašto se pojedinac s drugim raziđe ili stranka sa strankom, to ne znači da to nužno mora generirati sukob i nesnošljivost. DDS nije imao puno, kako vi kažete, direktora, pa se nije puno toga moglo ni smijeniti, a oni koji su zadržali svoju funkciju, nije bila posljedica tihe koalicije, nego sposobnosti tih ljudi. Velika sreća DDS-a jest što najveći broj ili gotovo svi njegovi ljudi s liste, u pravilu, ne trebaju ni zaposlenje, a kamoli uhljebljenje. 

Hoće li Dubrovnik 2025. godine u vašem mandatu imati: 

-azil za životinje

Franković: Grad će imati najmoderniji azil za životinje u cijeloj Hrvatskoj, a i šire. Riješili smo sve prepreke te prethodno proveli sve potrebne procedure i preduvjete te kroz dva mjeseca očekujemo izdavanje građevinske dozvole za gradnju azilu. Tako da će on biti izgrađen dosta prije te godine.

Vićan: Sto posto garantiram da će azil za životinje konačno biti sagrađen u mom narednom četverogodišnjem mandatu, bez traženja krivca zašto to već nije učinjeno.

-Lapadski stadion

Franković: O ovom se projektu govori desetljećima, a ja vam jamčim kako ćemo „lapadsku ljepoticu“, kao i niz drugih dugo sanjanih projekata, napraviti do kraja mog drugog mandata. Očekujem da će stadion biti gotov i prije 2025.godine.

Vićan: Međunarodni javni natječaj koji će se odmah raspisati za Arenu Dubrovnik je vjerujem predmet interesa ozbiljnih ulagača. Moguće je da do 2025. godine Arena Dubrovnik zablista.

-novu sportsku dvoranu u Gospinom polju

Franković: Grad će dobiti multifunkcionalnu dvoranu već u 2024. godini. To je zasigurno jedno od najvećih ulaganja u sportsku infrastrukturu, a prvi veliki događaj u njoj će biti Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. godine. 

Vićan: Sve preuzete međunarodne obveze oko sportske dvorane morat će se poštivati. 

-POS Pobrežje

Franković: Do 2025. godine će u stanovima „dubrovačke stanogradnje“ na Pobrežju već živjeti deseci naših mladih sugrađana i njihove djece.

Vićan: Da. 

-POS Solitudo

Franković: I u Solitudu će do te godine u 50 stanova već živjeti mlade dubrovačke obitelji, a čija će djeca ići u vrtić kojega ćemo u tom dijelu Grada sagraditi.

Vićan: Ne, ima prioritetnijih stvari.

-Park and Ride na Pobrežju

Franković: To je jako značajan projekt kojim ćemo znatno smanjiti prometne gužve po gradskim prometnicama. Za navedeni projekt imamo izrađenu dokumentaciju i on će, uvjeren sam,  biti završen već kroz naredne dvije godine.

Vićan: To pitanje treba temeljito izučiti i u dogovoru s autobuserima i Libertasom donijeti najoptimalniju odluku.

-Dom umirovljenika na Medarevu

Franković: Dom na Medarevu će biti završen i njegove će usluge koristiti 275 umirovljenika - 200 u stalnom i 75 u dnevnom boravku. To će, nakon uređenja Doma umirovljenika u Gružu, biti prva gradnja novih kapaciteta za umirovljenike od 70-ih godina prošlog stoljeća.

Vićan: Sigurno, ali s palijativom i svim radno smještajnim prostorima za sve kategorije osoba s poteškoćama.

-kongresnu/ koncertnu dvoranu 

Franković: Kongresna/koncertna dvorana će biti dijelom multifunkcionalne dvorane u Gospinu polju. I, da, bit će gotova već 2024. godine.

Vićan: Prednost dajem koncertnoj dvorani ispred kongresne jer imamo dosta kapaciteta kongresnog karaktera.

-rivu u Gružu bez prometa 

Franković: Ovo je iznimno zahtjevan projekt u kojemu osim Grada sudjeluje i niz drugih dionika. Nadam se da ćemo do te godine pripremiti sve potrebno, dokumentaciju i osigurati financijska sredstva, te započeti s radovima. Riva u Gružu dio je Integriranog razvojnog programa Dubrovnik 2030 projekta koji je dobio potporu Vlade RH.

Vićan: Teško će biti izmjestiti i pronaći alternativnu cestu. Prošećite Rivom u Gružu, dovoljno je široka.

-vodu i kanalizaciju u svim mjestima

Franković: Budući nas je 2017. godine dočekala činjenica da je na području Grada nedostajalo čak 70 posto kanalizacijske i 30 posto vodovodne mreže, nadam se da ćemo veći dio tog zaostatka nadoknaditi. Putem projekta 'Aglomeracija' osigurali smo 880 milijuna kuna iz EU fondova za projekte vodoopskrbe i odvodnje čime Dubrovnik dobiva moderan i dugoročno održiv sustav.

Vićan: Teško da će biti sve do tada riješeno, ali ono što je zadnje tri, četiri godine učinio Vodovod, u suradnji s Gradom, vrijedno je svake hvale.

-besplatne vrtiće

Franković: I mnogo ranije od 2025. godine ćemo uvesti besplatne vrtiće za sve. Osigurat ćemo to tako što ćemo sve infrastrukturne projekte raditi kroz EU fondove, a proračunska sredstva, preusmjeriti na konkretno poboljšanje financijske situacije dubrovačkih obitelji. Pa tako i za besplatne vrtiće.

Vićan: U mom programu jasno stoji potpuno besplatni vrtići od 1. siječnja 2022. godine.

Koliko će Dubrovnik 2025. godine imati:

-visinu proračuna

Vićan: Više od milijardu kuna.

Franković: Preko milijardu kuna.

-turista godišnje

Vićan: Broj ne treba značajno povećavati.

Franković: Preko 1,6 milijuna uz cjelogodišnju turističku sezonu.

-kreveta u hotelima i privatnom smještaju

Vićan: Treba obnoviti Plat, Kupare i određene sitne hotelske interpolacije.

Franković: Do 30 tisuća. 

-zaposlenika u gradskoj upravi

Vićan: 1. siječnja 2022. godine 99 (devedeset devet) pa ćemo stvar pratiti dalje.

Franković: 220. 

Sve njihove odgovore na sva pitanja pročitajte u novini Dubrovački dnevnik petkom!