Svakim danom proizvodnja otpada kućanstava se povećava. U Hrvatskoj je Zakon o gospodarenju otpadom stupio na snagu još 2013. godine. Dakako, potpuna provedba tog zakona podrazumijeva svijest građana o važnosti razvrstavanja otpada, ali čak i važnije od toga dobru infrastrukturu (od adekvatnih kontejnera pa do adekvatnog načina zbrinjavanja smeća na gradskim odlagalištima) gospodarenja otpadom. Između ostalog Hrvatska kao članica EU je imala i obavezu modernizirati gradska odlagališta otpada.

Kod nas se otpad na odlagalištima još uvijek zbrinjava na hrpu. Jeste li možda znali da je dovoljno da se u tonama odloženog otpada nađe baterija ručnog sata da izazove potencijalnu katastrofu? Ovaj primjer ukazuje na važnost dobrog gospodarenja otpadom koji počinje razvrstavanja kućnog otpada, a završava njegovim adekvatnim zbrinjavanjem prema suvremenim standardima.

Ali kako je započela implementacija tog Zakona? Započela je uvođenjem raznobojnih kanti za smeće (plavi za papir, žuti za plastiku i zeleni za miješani komunalni otpad) i edukacijom građana o važnosti razvrstavanja otpada već u kućanstvima. A kako završava provedba ovog Zakona? Završava tako da se otpad razvrstan po kantama za smeće opet pomiješa zajedno najprije u kamionu, a zatim na gradskom odlagalištu.

Koji je smisao da građani Dubrovnika u svoje domove nabave (barem tri) kućne kante, marljivo i savjesno razvrstavaju kućni otpad, a zatim isti iznose u tri različite vrećice do odlagališta, kada taj isti otpad završava kao da nikada nije niti bio razvrstan?

Pitamo vas ima li onda smisla da Dubrovčani razvrstavaju kućni otpad dok se ne riješi način zbrinjavanja otpada na odlagalištima?

Željko Raguž

Predsjednik Dubrovačke stranke