Na konferenciji za medije održane danas  u 11,30  na Trgu oružja kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Đuro Capor predstavio je dio programa koji se odnosi na urbano zelenilo.  Obnova urbanog zelenila, koje je donedavno predstavljalo povijesni kontinuitet Dubrovnika, jedan je od glavnih načina borbe protiv posljedica globalnog zatopljenja na zdravlje i kvalitetu života. Uništavanje zelenila na javnim i privatnim površinama tijekom proteklih godina uzima  sve više maha pa svjedočimo ogoljenim gradskim vizurama i prenamijenjenim i betoniranim povijesnim vrtovima. Taj smo scenarij vidjeli na primjerima plaže u Uvali Lapad, u vrtu hotela Park, u mnogim privatnim posjedima diljem Ulice hrvatskih branitelja, a prijeti i zelenilu na zemljištu Zaklade Mihanović. 

Sadnja stabala donosi mnoge socijalne i ekonomske koristi, uključujući smanjenje razine stresa i promicanje mentalnog blagostanja, povećanje vrijednosti imovine na tom području, ali i na razne druge načine pridonosi  očuvanju okoliša i poboljšanju kvalitete života. Zelene površine smanjuju temperaturu u gradovima, smanjuju zagađenje zraka i donose manje energetske troškove za okolne zgrade i osiguravanje staništa za divlje životinje, time pridonoseći očuvanju biološke raznolikosti – rekao je Capor.

Pariz će zasaditi 170 000 stabala, gdje je tu Dubrovnik?

O primjerima kako se  moderni europski gradovi odnose prema zelenilu govorila je Romana Tomić, kandidatkinja stranke Srđ je Grad na županijskoj listi, koordinatorica inicijative Posadi ljubav, i istaknula je primjer Pariza. Pariška gradska vlast započela je projekt ublažavanja klimatskih promjena 2014. godine kada su si zadali plan da do 2020. godine  trećinu zelenih površine prenamjene u urbane vrtove, a 2016. godine donijeli su novi zakon koji potiče stanovnike na ozelenjavanje terasa, fasada i krovova te na uređenje urbanih vrtova.

Osim toga, Pariz do 2026. želi postati najzelenija prijestolnica, u planu je sadnja novih 170 000 stabala. Ozelenjavanje Pariza jedan je od glavnih prioriteta pariške gradske uprave kako bi se njegovo stanovništvo u skoroj budućnosti moglo lakše nositi sa sve učestalijim i intenzivnijim toplinskim valovima te klimatskim promjenama. 

Svako je stablo postalo predmetom poštovanja; uklanjanje samo jednog izaziva pravu dramu, a sadnja novih stabala te uređenje svake nove pa i najmanje zelene površine ili parka povod je za svečanost. U suradnji sa stručnjacima i građanima donosi se „Bioklimatski“ prostorni plan pariške aglomeracije, očekuje se da će se prihvatiti na gradskom vijeću ovo ljeto. 

U suradnji sa građanima i stručnjacima, mi u Dubrovniku moramo provoditi nove zelene javne politike koje se oslanjaju na strategiju RH za ublažavanje klimatskih promjena do 2040. godine. 

Kao gradonačelnik Dubrovnika zalagat ću se za otporan, otvoren, održiv ugodan i zdraviji grad! Na kraju je poručio Đuro Capor.