Prvi je imao riječ Rodoljub Lalić iz uprave HEP-a koji je ukratko predstavio sam projekt. Prema njegovim riječima, radi se o projektu koji se razvija preko 20 godina, a „koristan je i za HEP, i za Republiku Hrvatsku, i za lokalno stanovništvo“. Osim što će se uvoz smanjiti od 6 do 8 posto, naglašava kako se radi o projektu koji je povoljan za ekosustav budući da se njime smanjuje ispuštanje ugljičnog dioksida, a ekonomski je isplativ zbog toga što će cijena od 69 eura gigavata po satu pasti na 42 eura. Također je kazao kako će pomoći i pri zapošaljavanju ljudi jer „dok se projekt bude razvijao, tu će netko i raditi“.

Navodi kako je '99. godine doneseno i valjano rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a projekt je također sukladan i s ostalim strategijama. Također je provedeno istraživanje o špiljskoj fauni, utjecaju na šišmiše i ribe, a u kojem je sudjelovala i Europska komisija. Govoreći o dozvolama, Lalić je naglasio kako su probavljenje sve potrebne, kako građevinske, tako i od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode. Ombla se vodom napaja s teritorija dugačkog 800 kilometara kvadratnih, koji je većim dijelom u BiH, a u studijama poseban naglasak se stavljao na utjecaj na špiljski eko sustav, šišmiše i istočne submediteranske suhe travnjake na koje hidroelektrana nema utjecaj.

Nakon toga riječ su imali predstavnici dviju britanskih tvrtki koji su izjavili kako „javnosti treba pružiti pravu informaciju“ te su ukratko predstavili sam projekt, utjecaj na razine voda, a najzanimljivije je izlaganje po pitanju utjecaja na ekosustav, šišmiše i vrste koje žive su nastanjene na tom području također podsjetivši kako se radi o jednom od najbogatijih staništa na svijetu. Tako je špilja podijeljena na nekoliko razina – donju, srednju i gornju. Gornja razina je najbogatija, najdulja i na nju nema utjecaja, prema njihovim riječima. U srednjem sloju se izgradnjom hidroelektrane gubi 800 metara staništa, ali se taj utjecaj ublažava tako što će se izgraditi kopneno stanište koje će primiti nastanjene vrste. Prema riječima Željka Raguža, najbolji dokaz kako će plan biti uspješan je što su se već sada u izbušenom tunelu nastanile vrste što je, kako kaže, primjer na lokaciji. Također dodaje i to kako objektivno ne postoji nijedna izgradnja koja nema utjecaj na okoliš, ali da je cilj te promjene maksimalno ublažiti.

Za riječ se javio aktualni gradonačelnik Andro Vlahušić koji je podržao navedeni projekt za koji kaže kako ne vidi nijednu lošu stranu. „Drago mi je da je došlo do predstavljanje ove vrste jer jedno je web, a drugo javnost“, započeo je svoj govor te naveo sve prednosti samog projekta koje se tiču ekologije, ekonomije i energetike. „Veliki je problem što u većem dijelu godine na ovom području nema pitke vode. Zamućena je uslijed obilnijih padalina, no sad će građani dobiti pročistač koji neće morati platiti, voda će postati kvalitetnija za građane, ali bit će i dobar izvozni proizvod“, kazao je. Također naglašava kako će se tijekom izgradnje, a i nakon nje zapošljavati ljudi, što je još jedna, prema njegovim riječima, velika prednost. „Kad se digne voda na 100 metara, sigurna je opskrba i otoka i Primorja“, zaključio je gradonačelnik.