Ovo događanje je u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama i održat će se u Saloči od zrcala s početkom u 18 sati. Na Okruglom stolu će sudjelovati: povjesničar i dominikanac dr. Stjepan Krasić, prof. Maja Milošević, novinarka i urednica Nila Miličić Vukosavić te književnica i predsjednica USUD-a Ana Bašić.

Knjigu kao knjigu može se podijeliti po svojoj namjeni na književno djelo, školsku knjigu i znanstvenu. Knjiga zauzima u svom nedigitalnom obliku kroz povijest značajno mjesto pri razvoju društva. Analizirati knjige i davati recenzije može se po oblicima, sadržaju i njenoj svrsi.Postavljaju se razna pitanja poput: „Na koje probleme nailaze autori da bi rukopis dospio u tisak?“ i „Koliko i kako, dakle u kojoj mjeri štetno djeluje e- knjiga i njena obrada na internetu, odnosno čitaju li mladi više lektiru ili ne?“.

Knjige od osobitog značaja za razvoj jednog društva nailaze na razne probleme kao što je prijevod knjige na strani jezik (engleski) kako bi se neko otkriće podijelilo sa svjetskom zajednicom. Kako takva djela postaju dostupna općoj javnosti povijesnom razumijevanju novih otkrića? Što u pogledu vraćanja knjige kao prioriteta u obrazovanju mogu učiniti suvremenici kao što su Knjižnice, Udruge, Škole, Vrtići, Mediji i uopće pojedinci, a što i koliko Odjeli za kulturu Gradova, Županije, Ministarstvo kulture RH?  Činimo li kao zajednica dovoljno kako bi knjiga imala posebno mjesto u kreiranju društva? Koja je uloga medija u promicanju čitanja i uporabe knjige? Potiče li se dovoljno stvaralaštvo (pisanje) i koliko to poticanje daje rezultata? Koliko se dobiva prostora u medijima za knjigu i uopće umjetnost (monografija je također knjiga)? Koliko utječe ekonomsko stanje u Državi, a koliko utječe demografsko stanje na čitanost knjige? Brojna su pitanja koja se nameću, a svaki kao i osnovni, da knjigu treba znati zadržati u njenom izvornom obliku.

Nakon Okruglog stola uslijedit će promocija „Dubrovačkog spomenara“, zbirke poezije i proze, na kojoj će sudjelovati Zvjezdana Macura, Nada Lušić, Katica Protić, Antun Anđelić, Stanka Sršen, Ane Deranja, Nika Sršen i Ana Bašić. Dubrovački spomenar 2023. djelomično se oslanja na tradicionalnu književnost, no po svemu je osoban i moderan. Po svojoj kvaliteti pripada suvremenim tokovima u književnosti. Ove godine svoje radove objavilo je 13 autora, kako Dubrovčana, tako i umjetnika koji pripadaju dubrovačkom literarnom krugu. Kreću se od konciznosti do naracije, od lirike do objektivne stvarnosti, dok zemljopisno obuhvaćaju RH.

Za kraj događanja održat će se rasprava o temi između gostiju i voditelja Okruglog stola.