Na prvoj tribini u četvrtak 11. siječnja predavanje „Stotinu godina od obnove Zborne crkve sv. Vlaha“ održat će povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.

Iako  je dubrovačkoj javnosti u još uvijek živome sjećanju velika poslijeratna obnova Zborne crkve sv. Vlaha završena naposljetku 2015.-2016. godine poznato je da je ova barokna crkva u prošlosti obnavljana otprilike svakih pola stoljeća. Najveća obnova crkve u 20. stoljeću trajala je tijekom 1924. godine i sastojala se od građevinskih popravaka i uređenja unutrašnjosti crkve te restauracije pokretne baštine. Ovaj je veliki zahvat na crkvi premašio radove uobičajenoga održavanja i donio je neke nove elemente u njezin izgled. Prilikom radova se slučajno došlo i do nekih novih znanstvenih saznanja kao što je otkriće oštećenoga slikanoga poliptiha iz stare crkve koja je nestala u požaru početkom 18. stoljeća. Nakon svečanoga blagoslova u studenome 1924. ova je obnova zaključena nabavkom četiriju novih zvona postavljenih pred Festu 1925. godine koja su do danas u  funkciji. Zanimljivost ove obnove jest da je u cjelini financirana dobrotvornim prilozima Dubrovčana iz zemlje i inozemstva. Povodom njezine stote obljetnice ovo će predavanje dati pregled tijeka obnove s naglascima na najvažnije zahvate te kontekst vremena u kojemu je ova obnova Parčeve crkve izvedena.

Na drugoj tribini gost predavač će biti mo. Josip degl’ Ivellio s predavanjem „Zaboravljena liturgijska glazbena baština na čast svetog Vlaha“.

U predavanju je riječ o otprilike 40 skladbi, misa, moteta i himni na čast sv. Vlaha od kojih su široj vjerničkoj pa i glazbenoj sceni poznate samo nekolicina (manje od 5), a koje su prisutne u liturgijskom i izvan liturgijskom (koncertnom) prostoru. Uz želju za predstavljanjem jednog od najbogatijih i kvalitetom najkvalitetnijih opusa na čast jednog gradskog sveca zaštitnika kod nas, a zasigurno i puno šire, u predavanju se govori o skladbama koje su nastajale uglavnom na početku 20. stoljeća, ali i o liturgijskim skladbama koje su nastale prije petnaestak godina uz poseban naglasak na one autore koji su rođenjem ili djelovanjem bili vezani za grad Dubrovnik (don P. Matijević, L. Rogowski, B. Bersa, J. M. Plumm, A. Furlotti,  fr. J. Kuničić OP., A. Ravasio, don K. SelakJ. Vlach Vruticky i dr.).

Predavanje pod nazivom „Sveti otok Daksa: Jeruzalem u Dubrovniku“ na trećoj tribini u četvrtak 25. siječnja održat će dr. Matko Matija Marušić, znanstveni suradnik Instituta za povijest umjetnosti.

U predavanju će se predstaviti najnovija istraživanja povjesničara umjetnosti o svetištu na otočiću Daksi i tamošnjim kapelicama Kalvarije podignutima po uzoru na sveta mjesta Kristove patnje u Jeruzalemu. Prema arhivskim izvorima i pjesmama dubrovačkih humanista, izložit će se kako je ovaj lijepi otočić pred gruškom lukom početkom 16. stoljeća bio pretvoren u mjesto koje je, riječima Ilije Crijevića, „hinilo da je Sveta zemlja i ravna mu družica”.  Iako ovih kapelica na Daksi  već odavno nema one su svojim višestoljetnim postojanjem izvršile veliki utjecaj na pasionsku pobožnost u starome Dubrovniku.

Tribine „Ususret Svetom Vlahu“ kao dalju pripravu za svetkovinu nebeskog zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.