Najviše mladih, pokazalo je istraživanje Crobarometra, trenutno bi na mjestu predsjednika i dalje htjelo Zorana Milanovića. Slijedi Marija Selak Raspudić, dok je Dragan Primorac na trećem mjestu podrške mladih prema istraživanju.

Da bi svi oni formalno postali kandidati, morat će prikupiti barem 10.000 potpisa birača.

Trenutno oko deset osoba u javnom prostoru pretendira za predsjednika ili predsjednicu Hrvatske. Svi oni još nisu službeni kandidati dok se formalno ne raspišu izbori i ne prikupe bar 10.000 potpisa građana. Ankete javnog mijenja o kandidatima već se provode, a ono posljednje pokazalo je kako mladi razmišljaju o ovim izborima.

Politolog Nikola Baketa je u programu N1 rekao kako podrška bivšoj Mostovki, danas nezavisnoj kandidatkinji, ne bi trebala čuditi s obzirom da mladi u Hrvatskoj “naginju malo udesno.”

Milanović najpopularniji, iza njega Selak-Raspudić

Istraživanje Crobarometra, kako je prenio Dnevnik Nove TV, pokazalo je da bi među ispitanicima do 30 godina najviše njih, 32 posto, glas dalo aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću (podrška SDP-a). Slijedi Marija Selak Raspudić (nezavisna) za koju bi se odlučilo 22 posto mladih, a treći je Dragan Primorac (podrška HDZ-a) sa 16 posto podrške mladih prema istraživanju.

Slijedi Ivana Kekin (Možemo!) s devet posto podrške, zatim Miro Bulj (saborski zastupnik Mosta) s pet posto podrške i Mislav Kolakušić za kojeg se odlučilo jedan posto mladih. Ostali su, navodi Nova TV, ili za nekog drugog ili su neodlučni. Samo istraživanje provedeno je između 1. i 22. listopada na reprezentativnom uzorku od 980 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a moguće je odstupanje 3,3 posto.

Tko će u drugi krug?

Predsjednik će se birati na izborima krajem ove ili početkom sljedeće godine na razdoblje od pet godina.

Izbori za predsjednika obično se odvijaju u dva kruga. Kako bi neki kandidat mogao pobijediti u prvom krugu, trebao bi prikupiti podršku 50 posto svih birača koji su izašli na izbore. Ako se to ne dogodi, drugi krug održava se dva tjedna nakon i to s dva kandidata koja su ostvarila najviše glasova. Na glasanju birači zaokružuju samo jednog od ponuđenih kandidata.

U provođenju izbora sudjeluju i birački odbori u kojem sudjeluju građani, a rad za to obično znači i novčanu naknadu. Nedavno su iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) objavili kako se zainteresirane osobe za sudjelovanje u radu biračkog odbora mogu obratiti nadležnom općinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, odnosno Gradskom izbornom povjerenstvu Grada Zagreba.