Rumunjska je imala drugi najveći rast u EU, 6.8 posto, a Bugarska treći s rastom cijene kave od 6.6 posto. Na razini cijele EU rast je bio minimalnih 1 posto, a brojne države su zabilježile snažan pad cijene - piše Index. 

Tako je u Finskoj cijena kave u ožujku ove godine bila čak 15.7 posto manja nego u ožujku prošle godine, Litvi 15.4 posto, Norveškoj 7.7 posto, Danskoj 7.5 posto, Češkoj 6.5 posto, Švedskoj 6 posto itd.

Vrhunac godišnjeg rasta cijena kave u Hrvatskoj je bio u studenom 2022., kada je iznosio 25.8 posto. Na razini EU je vrhunac bio u listopadu iste godine, s rastom od 17.4 posto.

U Hrvatskoj je zadnjih godina bilo pravilo da se cijena kave povećava od početka do sredine godine, tj. kako se približava vrhunac sezone. Ove godine se vidi isti trend, pa je rast u siječnju iznosio 5.9 posto na godišnjoj razini, u ožujku je narastao na 7.4 posto, a za očekivati je još veći rast u travnju, svibnju i lipnju.

EU je veliki neto izvoznik hrane i prehrambenih proizvoda. 2023. je izvezeno 230 milijardi eura, a uvezeno 159 milijardi. Ali po pitanju kave je veliki uvoznik, iako se dio nakon uvoza i prerade izveze u druge države, primarno SAD.

Kava u EU primarno stiže iz Brazila i Vijetnama. Cijena kave kao sirovine na svjetskim tržištima nije rekordna, kao što je bila u prvoj polovici 2022. i sredinom 2011., ali je na većoj razini od višegodišnjeg prosjeka.

Do kraja godine je moguć rast veleprodajne cijene zbog neobično velike količine oborina u vijetnamskoj pokrajini Dak Lak, značajnom području uzgoja kave, i zbog suše u brazilskoj pokrajini Minas Gerais koja je odgovorna za oko 30 posto uroda kave arabike u toj zemlji - piše Index.