'

Ravnatelj DHMZ-a: i prije je bilo vruće, ali toplinskih valova je bilo manje i trajali su kraće

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Grgo Jelavić/pixsell
Güttler kaže kako je na pomolu novi toplinski val. “Već smo ga početkom tjedna najavljivali, to je treći toplinski val ove godine. Imao polje povišenog tlaka iznad Mediterana i to znači porast temperature. Vjerojatno dolazimo na temperature 35 stupnjeva, već oko vikenda”, rekao je.

Ravnatelj DHMZ-a, Ivan Güttler, gostovao je u N1 studiju uživo gdje je otkrio kakav nas ostatak ljeta čeka.

Güttler kaže kako je na pomolu novi toplinski val. “Već smo ga početkom tjedna najavljivali, to je treći toplinski val ove godine. Imao polje povišenog tlaka iznad Mediterana i to znači porast temperature. Vjerojatno dolazimo na temperature 35 stupnjeva, već oko vikenda”, rekao je.

Toplinski val bi trebao trajati do sredine sljedećeg tjedna. “Možemo i tjedan dana unaprijed vidjeti kada oni nastaju i jačaju, za razliku od oluja. Nije nužno da nakon svakog toplinskog vala stiže oluja”, dodao je.

Regija s klimatskim promjenama

Napominje da nije u svakom dijelu Hrvatske jednaka mogućnost nastanka oluje ili tuče. “Sjever Italije je zanimljiva regija gdje se imaju jedan oblik klimatskih promjena koji je vrlo lokalan, a to je da im se od 50-ih ili 60-ih godina prošloga stoljeća povećala vjerojatnost nastanka velikih dimenzija tuče za 300 posto. Mi smo na rubnoj zoni i onda nekada ti oblaci idu čak i do Rumunjske”, naveo je.

“Imali smo ove godine jednu situaciju gdje smo aktivirali SRUUK. Na području BiH su bili oblaci 15 km visine s puno intenzivnih procesa i tuče i bilo je nejasno oće li preći preko Save, ali srećom nisu”, istaknuo je.

“Kada govorimo o klimatskim promjenama, najočitije su u porastu broja toplinskih valova kojih sada imamo češće. Dijelovi Hrvatske se mogu i za pola stupnja godišnje zagrijati tijekom 10 godina. Kada govorimo o ekstremima kao što su oluje i tuče, ne postoji puno dijelova svijeta gdje je sindrom promjena toliko snažan, sjever Italije je anomalija, a mi smo u njegovoj rubnoj zoni”, rekao je.

Imamo područje nizine koji se zagrijava kao i ostatak Mediterana, i onda svaki hladan zrak koji se prelije preko Alpa uzrokuje nestabilnost”, objasnio je.

Kakav će biti kraj ljeta?

Kaže da ljudi koji tvrde da smo i prije imali visoke temperature nisu u krivu. “Oni govore točno, i prije smo imali visoke temperature, ali se s klimatskim promjenama ti događaji događaju češće i traju dulje te zahvaćaju veće površine. Ekstremni događaji koji su se prije rjeđe događali, sada se događaju češće”, dodao je.

Napominje kako se sjever Europe susreće sa sve većim padalinama, a jug sa sušom. “Padaline će po godinama u prosjeku izgledati isto, ali će biti razlika kada će te padaline padati”, naveo je.

“Ljeto u Hrvatskoj je toplije od prosjeka, na obali je malo raznolikije, ali tek ćemo na kraju ljeta imati potpunu sliku”, ustvrdio je.

Na pitanje što nas čeka na kraju ljeta kaže da su sezonske prognoze manje precizne, ali da će i jesen i zima biti topliji od prosjeka.

Popularni Članci