Sve više mladih planira napustiti Hrvatsku na više godina ili za stalno, pokazala je nova studija provedena u 12 zemalja jugoistočne Europe, piše Index.

Istraživanje koje je provela Zaklada Friedrich Ebert u suradnji s Institutom za društvena istraživanja (IDIZ) pokušalo je odgovoriti na pitanja što se promijenilo u usporedbi s prethodnom studijom iz 2018. godine. U istraživanju je sudjelovalo 717 mladih iz cijele Hrvatske u dobi između 14 i 29 godina.

Korupcija kao problem broj jedan 

Studija pokazuje kako je korupcija najveći problem hrvatskog društva. Udio mladih koji se slažu da postoje slučajevi korupcije u visokoobrazovnim institucijama u Hrvatskoj povećao se s 48% 2018. na čak 65% 2024. Nažalost, sve je više mladih nezadovoljnih kvalitetom obrazovnog sustava, a najmanje su zadovoljni studenti diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija.

Financijska nesigurnost

Od 2018. do 2024. značajno se povećao broj mladih koji razmišljaju o iseljavanju. Pritom se smanjio broj onih koji bi to učinili u manje od šest mjeseci, a povećao broj onih koji bi to učinili u dvije do deset godina. Korupcija nije glavni razlog želje za odlaskom, većinu motivira potraga za boljim životnim standardom. Došlo je i do pada u udjelu mladih koji izražavaju zadovoljstvo svojim životom te do porasta broja onih koji izražavaju pesimizam.

Problemi u zapošljavanju

Nešto više od polovine mladih u Hrvatskoj zaposleno je na poslovima koji su sukladni njihovom stupnju obrazovanja, a više od četvrtine na poslovima koji zahtijevaju niže stupnjeve obrazovanja. Prosječna plaća značajnog dijela mladih bliža je nacionalnom minimalcu od 677 eura neto nego prosječnoj plaći koja iznosi 1326 eura. Tek 3.8% prima više od 1600 eura mjesečno.

Problem osamostaljivanja

Postotak mladih koji žive sami povećao se u odnosu na 2018., no unatoč tome mladi se i dalje najviše uzdaju u obiteljske ekonomske resurse, pa polovina njih živi s roditeljima jer im je to najjednostavnije i najkomotnije rješenje. Nešto više od jedne trećine htjelo bi se osamostaliti i napustiti roditeljski dom kad bi im to uvjeti dozvoljavali. Oko 13% mladih živi u siromašnim kućanstvima, a oko 18% u kućanstvima bez ikakvih financijskih briga. 

Mladi su blago desno, ali sve manje žele djecu

Što se ideologije i politike tiče, istraživanje pokazuje kako se mladi na ideološkoj ljestvici u prosjeku smještaju blago desno. Došlo je do blage liberalizacije odnosa mladih spram homoseksualnosti i abortusa, no zabilježena je polarizacija oko stavova prema pravu gej parova na brak i odgoj djece.

Gvozdanović kaže da su značajno oslabjele i tradicionalističke vrijednosti, koje se očituju u želji za osnivanjem obitelji i brakom, kao i materijalističke vrijednosti, odnosno želje za bogatstvom i markiranom odjećom.

"Znatno se povećao broj onih koji ne žele imati potomstvo. Različiti su razlozi tome, no vjerojatno su vezani za raširenost individualističkih vrijednosti koje naglašavaju želju za osobnim postignućem i realizacijom, ali i za racionalan pristup u promišljanju vlastite budućnosti s obzirom na socio-ekonomsku situaciju", kaže Gvozdenović.

Istraživanje je utvrdilo da se mladi uglavnom informiraju na društvenim mrežama, a nijedna društvena i politička institucija nema natpolovično povjerenje mladih. Zabilježen je snažan pad povjerenja u medije, policiju i vojsku. 

Registriran je i porast straha od rata te od previše imigranata i izbjeglica.