Sirovine i energenti pojeftinili su, no to nije utjecalo na cijene glavnih prehrambenih proizvoda. Čini se da je nerealno očekivati da će se cijene vratiti na razine prije pandemije, ali ni znatno manji rast inflacije u mjesecima koji dolaze jer potražnja za hranom i uslugama i dalje će biti velika.

Ulje je nekad stajalo malo više od eura. Cijena mu se onda bila opasno približila iznosu od 3 eura, a danas izdvajamo euro i pol za litru. Cijene nekih proizvoda padaju, no u Hrvatskoj ipak sporije nego u ostatku eurozone.  

- Hrvatske junice da bi bile konkurente u Italiji moraju imati određenu cijenu, isto tako i talijansko mlijeko u Hrvatskoj, ili tjestenina, jer će uvijek doći nekakav Nijemac, Mađar, Slovak i ponuditi po povoljnijim cijenama. Tržište tu napravi svoj dio balansa, a sad koliko to traje to je očito pitanje koliko je neka zemlja konkurentna, koliko su proizvođači jaki, u čijim su rukama trgovački lanci, rekao je Ivan Malić, konzultant za poljoprivredu za HRT. 

No dok hrana dođe od polja do stola - prođe kroz mnoge ruke. Teško je uprijeti prstom na onoga tko je u tom lancu podignuo cijenu više nego što je možda bilo realno.  

- Ako su proizvođačke cijene pale, oko 1%, a potrošačke su rasle preko 4%, onda znamo da je tu negdje na tom putu između proizvođača do potrošača došlo do rasta cijena. To je uzrokovano da mi imamo dosta visoke troškove distribucije, cijela Hrvatska je logistički dosta teška, više od 50% naših potreba namirujemo iz uvoza, naglasila je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivrednu i prehrambenu politiku.

No ono što ne pada jest potrošnja. Dok neke europske zemlje bilježe pad potrošnje u maloprodaji, primjerice Slovenci - 11%, Hrvatska predvodi - u prosincu smo bili zemlja s najvećim rastom potrošnje u Uniji. Nema ni pada količina. 

- Očito je da građani i dalje, kad gledamo realnu potrošnju, kad maknemo inflaciju, troše više nego bilo koji građanin u bilo kojoj zemlji EU. Očito je da na kraju te cijene i nisu tako strašne, rekao je Dragutin Munjiza, stručnjak za maloprodaju.

A količine u maloprodaji zasigurno će rasti u sezoni. Uz to, rast će i potražnja za uslugama, koje bi mogle poskupjeti.  

- Dolazak sezone bi mogao taj momentum dalje potencirati, vidjet ćemo što će se događati. Prošle godine kao što znate su značajno porasle cijene upravo u tom dijelu usluga, a cijene rastu sve dok se ne susretnu s opadajućim potražnjom, kada ljudi više nisu spremni platiti takve cijene, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Tješi pak procjena HNB-a da bi inflacija u posljednjim mjesecima ove godine ipak mogla usporiti, pa bi godišnja stopa bila na razini od 3,5%, zaključuje HRT.