Do novog Zakona o mirovinskom Vvm je, ako ste korisnik mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, omogućen rad do polovice punog radnog vremena. Bez obustave primanja mirovine ste u slijedećim uvjetima.

Godine 2019. godine omogućeno umirovljenicima u starosnoj mirovini da rade na pola radnog vremena, a da zadrže puni iznos mirovine. Dvije godine kasnije to je omogućeno i korisnicima obiteljskih mirovina. Sljedeći korak bit će da se umirovljenicima omogući i rad u punom radnom vremenu – osam sati, ali uz isplatu pola iznosa mirovine, prenosi Dnevnik.hr.

To će biti uvršteno u novi Zakon o mirovinskom osiguranju.

Do tada ako ste korisnik mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju omogućen vam je rad do polovice punog radnog vremena, bez obustave primanja mirovine ako ste:

– korisnik starosne mirovine
– korisnik starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
– korisnik prijevremene starosne mirovine
– korisnik obiteljske mirovine

– korisnik kojem se umjesto pripadajuće isplaćuje najniža mirovina- 

Mirovina se ne obustavlja ako ste:

– korisnik starosne mirovine – ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i zaposlenika na poslovima razminiranja
– hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, korisnik starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili koji se tijekom korištenja prava zaposlio do polovice punog radnog vremena

– hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opća nesposobnosti za rad) zaposlen manje od 3,5 sati dnevno
-hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

Isplata mirovine obustavlja se ostalim korisnicima mirovina ostvarenim prema posebnim propisima (zastupnici u Hrvatskom saboru, bivši politički zatvorenici, sudionici NOR-a i drugi) za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje.

Ako se umirovljenik zaposli s punim radnim vremenom ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje i po toj osnovi navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja ima pravo na ponovno određivanje mirovine odnosno može steći novu mirovinu ako su ispunjeni uvjeti godina života i mirovinskog staža za stjecanje prava.

To pravo ima i korisnik prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji je nakon ostvarenog prava na mirovinu navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi zaposlenja do polovice punog radnog vremena.

Pravo na godišnji

Korisnicima mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena može se ponovno odrediti nova mirovina kada ispune zakonom propisani uvjet navršene jedne godine staža nakon umirovljenja, koji će u slučaju rada do polovice punog radnog vremena biti ispunjen tek nakon dvije godine rada s polovicom punog radnog vremena. Također mora biti ispunjen i uvjet staža i godina života propisan zakonom za stjecanje prava na novu mirovinu.

Pravo na ponovno određivanje mirovine ima i umirovljenik koji je ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi i ako je ispunjen uvjet godina života i mirovinskog staža za novu mirovinu. Omogućeno je i ponovno određivanje mirovine hrvatskog branitelja korisnika starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine ako po osnovi zaposlenja nakon umirovljenja navrše staž osiguranja od najmanje jednu godinu i uvjete za novu mirovinu.

Zahtjev za ponovno određivanje mirovine podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Važno je naglasiti da umirovljenici radeći na pola radnog vremena ostvaruju jednaka prava kao i drugi zaposlenici, a to je pravo na godišnji odmor. U slučaju godišnjeg odmora, nema nikakve razlike između radnika u nepunom i punom radnom vremenu.

Na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, odnosno 20 dana, imaju i umirovljenici koji rade do polovine radnog vremena.

Mirovina se neće obustaviti ako ste zaposleni i dulje od polovice punog radnog vremena, ako ste:

– korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (ostvarene prema prijašnjim propisima)
– korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

– korisnik koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno kojima je izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
– korisnik koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. primici prema ugovoru o djelu, primici za rad u skupštinama i nadzornim odborima, sudskog tumača, konzultanta, djelatnost poljoprivrede i šumarstva, domaća radinost i slično).