Bakšiš, manča, tringelt, napojnica - mnogo je naziva za najljepši trenutak ugostiteljskog posla. Nagrada za dobru uslugu donedavno se davala na ruke po principu 'pare na sunce' – ali nakon uvođenja neoporezivih napojnica na kartice i fiskalizacije gotovinskih, sunce konobare grije sve manje, a problema je sve više.

"Izdaš račun i kad ti god gost ostavi napojnicu moraš ga stornirati da bi mogao unijeti napojnicu ponovno u sustav. I kako tu funkcionira? Dosta problematično, ali snalazimo se", objašnjava za RTL konobar Joško.

Kod plaćanja karticama to još nekako ide, ali problem nastaje zbog napojnica u kešu koje se moraju evidentirati i uvesti u sustav koliko god sitne bile…Čak i 50 eurocenti napojnice koju konobari dobiju mora se prijaviti što je u gužvama gotovo nemoguća misija pa su mnogi primorani raditi u sivoj zoni. Oni koji napojnice ne prijave u sustav, ne smiju ih uzeti. Ako konobar bakšiš stavi u džep, visoke kazne plaća poslodavac.

"Zakon je malo možda bio ishitren, bez obzira što su mnogi tražili da napojnica bude neoporeziva", krizitira predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, Ivica Zanetti.

Zbog svih birokratskih peripetija – neki su od napojnica i odustali, potvrđuje i poznati zagrebački frizer i predsjednik udruženja obrtnika.

"Kad je kartično poslovanje to je možda jednostavno, ali kad je mali, sitni novac, cent i to, vi morate dva fiskalizirati računa tako da spajati ih birokratski i tehnički je to jako jako teško i komplicirano tako da evo ja sam sa svojim djelatnicima dogovorio da neće primati tringelte", govori Ivica Zanetti.

Prema podacima Porezne, u prvih 5 mjeseci ugostitelji su prijavili preko milijun računa s napojnicom. Frizeri gotovo 22 tisuće, taksisti 55 tisuća. Prosječno su Hrvati ugostiteljima ostavljali euro i 60, frizerima više od dva eura, a najkraćih rukava ostali su taksisti koji dobivaju manje od jednog eura nagrade po vožnji.

Mnogi ugostitelji i obrtnici i dalje ne znaju što im je točno činiti pa svoje POS uređaje nisu ni nadogradili za kartično plaćanje napojnica. Upravo zato u udruzi Glas poduzetnika pozivaju državi da olakša i pojednostavi proceduru.

"Zakone obično pišu profesori s fakulteta koji nažalost nisu u svom vlastitom biznisu pa ne znaju kako taj biznis funkcionira i onda donose rješenja koja su jednostavno suluda i imaju previše birokratiziranja", upozorava Boris Podobnik iz UGP-a.

Gotovo pola godine od uvođenja novih pravila - ugostitelji strahuju od sezone, velikih gužvi, ali i inspekcija. Tražili su jednostavnije poslovanje i dobili nova birokratska pravila.