Sredinom veljače policija je prema nalogu Ureda europskog javnog tužitelja upala u Ministarstvo kulture i medija vezano uz istragu nezakonitog trošenja novca iz fondova EU na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Pretreseni su ne samo uredi, već i domovi visoko rangiranih dužnosnika Ministarstva, među kojima i Davora Trupkovića, koji je u to vrijeme bio v.d. pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, a inače je godinama bio desna ruka ministrice Nine Obuljen Koržinek. Trupković se provjerava zbog sumnji u plaćanje napuhanih faktura Geodetskog fakulteta i tvrtki bliskih njegovim nekadašnjim čelnim ljudima za 3D skeniranje zgrada uništenih u potresu. 

Zanimljivo da je Trupković 3D skeniranje planirao provesti i u Dubrovniku. Još tamo 2018. godine, prilikom predstavljanja javnosti odluka Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a o stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika, Trupković je govoreći o temi konzervacije zidina istaknuo kako će Ministarstvo kulture, u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Društvom prijatelja dubrovačke starine, izraditi cjelovitu 3D dokumentaciju zidina gdje će se uočiti sve neprimjerene intervencije iz 50-tih i 60-tih godina. Kako sada iz ovog kuta odzvanja ta informacija. 

Kako je skinuta zaštita sa zgrade Remize? 

No, nažalost, to nije jedina sumnjivost koja se tiče Dubrovnika i Trupkovića. Dubrovački dnevnik prvi je pisao još tamo davne 2017. godine kako je od strane tvrtke Pemo (s)rušena upravna zgrada Dubrovačkih električnih željeznica na prostoru Remize. Spomenuta zgrada na Remizi građena je 1913. godine po projektu praškog arhitekta Václava Vítězslava Chytrýa i bila je zaštićena kao kulturno dobro o čemu je svjedočio članak 69. Urbanističkog plana uređenja Radeljević-Libertas, koji je usvojen na sjednici Gradskog vijeća u travnju 2011. godine. U njemu pod nazivom Preventivno zaštićeni objekt bivše upravne zgrade Dubrovačkoga električnog tramvaja (rješenje Klasa: UP/I-612-08/08-05/05) – registrirano kulturno dobro, u sklopu konzervatorskih smjernica, stoji: 

- Općim uvjetima zaštite i očuvanja za upravnu zgradu ''Dubrovačke električne željeznice'', predviđa se očuvanje osnovnih karakteristika arhitekture secesijskoga obilježja, nastale početkom 20. stoljeća. Polazna postavka za bilo koji zahvat izrada je dokumentacije postojećega stanja. Obnovu građevine potrebno je planirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, uvažavajući osobitosti secesijske arhitekture uz očuvanje i rekonstrukciju oblikovnih elemenata pročelja. U postupku obnove potrebno je zadržati plastičnost i raščlanjenost zidnoga plašta te očuvati oblik i obradu izvornih otvora pročelja. Potrebno je ispitati mogućnost rekonstrukcije razdjelnih vijenaca i elemenata balustrade balkonskih ograda prema izvornoj projektnoj dokumentaciji. Kod rekonstrukcije svih elemenata moraju se koristiti izvorni materijali i tehnika gradnje. Obnovom je potrebno predvidjeti očuvanje postojećega stubišta s kvalitetnim elementima kovane ograde – pisalo je u Urbanističkom planu uređenja Radeljević-Libertas. 

No, u samo nekoliko godina skinuta je zaštita sa zgrade o čemu svjedoči dopis koji je potpisao upravo Davor Trupković. 

-Dana 19. siječnja 2017. uvidom u Registar kulturnih dobara RH ustanovili smo kako bivša upravna zgrada Dubrovačke električne željeznice nije upisana u predmetni registar, te stoga ne podliježe odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – među ostalim stoji u odgovoru Uprave za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture s potpisom Trupkovića tvrtki Pemo koja se raspitivala o zaštiti zgrade odnosno smije li se rušiti. 

Brojne nepravilnosti na zaštićenim objektima 

Prema odgovoru resornog Ministarstva Pemo je zgradu srušio legalno, ali postavlja se pitanje tko je skinuo zaštitu sa zgrade? Je li Davor Trupković bio upetljan? Kako je oznaka zaštite samo tako nestala? Naravno da je odgovornost na dubrovačkim konzervatorima i nadležnima iz Ministarstva kulture. 

Nadalje, Dubrovački dnevnik pisao je o brojnim nepravilnostima na dubrovačkim gradilištima koji su bili pod kulturnom zaštitom, a za čiju je gradnju trebala suglasnost konzervatora. Podsjetimo, rekonstrukcija Peskarije, gradnja apartmana na Pločama, rekonstrukcija objekta investitora Mije Rešetar, kuća Benković-Bumbić, Restićev ljetnikovac u Susjepanu, ljetnikovac Kaboga Zec u Gružu – svim ovim građevinskim projektima zajedničko je da se rade na zaštićenoj kulturnoj baštini, sve ove investicije projektirala je tvrtka Omega Engineering arhitektice Jelice Peković, svi ovi projekti dobili su suglasnost dubrovačkih konzervatora te – najvažnije od svega – na svim ovim projektima utvrđene su brojne nepravilnosti, a radovi su (privremeno) obustavljeni. Dubrovački dnevnik prvi je objavio izvješće višeg građevinskog inspektora Damira Čenića gdje su popisane brojne nepravilnosti na ovim gradilištima, a u kojem je, među ostalim, prozvana i projektantica Jelica Peković protiv koje je podnesen optužni prijedlog prekršajnom sudu u Dubrovniku zbog izrade projekata protivno propisima! 

Nakon svih ovih afera Žana Baća sletjela je s mjesta šefice dubrovačkih konzervatora, isto kao i bivša pročelnica gradskog odjela za izdavanje dozvola Silva Vlašić. Davora Trupkovića svojevremeno su mediji pitali što misli o svim ovim nezakonitostima na zaštićenim dubrovačkim građevinama. Njegov odgovor Dubrovačkoj televiziji nema veze s mozgom. 

-Imate uvijek mogućnosti i svako pravo građana da ustvari iznesu slažu li se s nekim postojećim… Mislim da to prinosi, na kraju krajeva, uljuđenoj Europi, da dođemo do puno boljih rješenja... Stvar je građevinske inspekcije i nadležnih tijela da provjere je li sve građeno u skladu sa zakonom. Projektna dokumentacija postoji, nije se nigdje radilo bez projektne dokumentacije, ali činjenica je ta da mi kao konzervatori nismo ti koji zabranjujemo da se ništa ne može, nego upravljamo prihvatljivim promjenama – rekao je Trupković tom prilikom ništa posebno ne kazavši, odnosno nabacujući se samo floskulama. 

Nevjerojatno je kako je naposljetku baš on postavljen na dužnost v.d. pročelnika dubrovačkih konzervatora gdje bi možda i ostao da u priču nisu uletjeli europski istražitelji. Sada je na mjestu v.d. pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku na službenim stranicama Ministarstva zavedeno ime Bruna Diklića. 

Ostaje za vidjeti hoće li se istraga u slučaju Trupkovića proširiti i na Dubrovnik, iako, kako stvari stoje, malo je vjerojatno, jer se ovi sumnjivi projekti u Dubrovniku nisu provodili europskim novcem pa europski istražitelji nemaju interesa. Ali zato bi DORH mogao odgovoriti na još dodatnih pitanja nakon što zgotovi istragu za koje im je dostavljeno više kaznenih prijava. 

*Objavljeno u tiskanom izdanju Dubrovačkog dnevnika