Porezna reforma i dalje izaziva podosta reakcija, prvenstveno dio koji se tiče nekretnina i još uvijek nije potpuno jasan jer tek treba kao konačni prijedlog otići na glasanje u Sabor pa potom i u proceduru. Ali, njegov početni nacrt daje određenu sliku kako će izgledati. 

Upravo to brine iznajmljivače obiteljskog smještaja. Uvjereni su da će im opterećenje biti preveliko, što bi moglo dovesti do kontraefekta u odnosu na cilj – smanjiti cijene na tržištu nekretnina i uvesti reda.

“Zakon o turizmu sadrži klauzule o zabrani izdavanja novih rješenja za legalno iznajmljivanje smještaja turistima ako se prema određenoj metodologiji zaključi da je destinacija u prekomjernom turizmu. To na prvu zvuči čak i razumno, ali se pri kreiranju takvog zaključka uzimaju u obzir samo registrirani turistički kapaciteti, kao oni na koje se restrikcija odnosi iako u izračunu opterećenja čak i veću težinu imaju tzv. nekomercijalni turistički kapaciteti, odnosno stanovi i kuće za povremeni boravak, za odmor”, žali se za N1 Nedo Pinezić, konzultant za privatni smještaj.

Naime, kako kaže, zakon ne predviđa restrikciju izgradnje takvih stanova za prodaju niti novih turističkih kapaciteta u tzv. skupnom smještaju kao što su hoteli, kampovi, aparthoteli i slično.

“Restrikcije se odnose na (ne)izdavanje kategorizacije – legalizacije smještaja turista – za postojeće objekte rezidenata, domicilnog stanovništva. Drugi zakon, Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi restrikciju i penalizaciju onim vlasnicima stanovima koji ih namjeravaju iznajmljivati turistima.”

Da bi iznajmljivači mogli legalno iznajmljivati takav stan moraju ishoditi suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade.

“Ako ishoduju takvu suglasnost i iznajmljuju stan turistima onda plaćaju duplu pričuvu. To se odnosi na sve zgrade s više od četiri stana koji imaju različite vlasnike. Zakon o lokalnim porezima je izmijenjen na način da se dio zgrade koji se povremeno iznajmljuje tretira kao kuća za odmor i na njega se obračunava porez na kuće za odmor, uskoro porez na nekretnine iako se već za kompletnu zgradu obračunavaju komunalna naknada i odvoz otpada po tarifi za poslovne subjekte”, govori Pinezić o teretu koji iznajmljivači već imaju pa nastavlja:

“Iako se na te dijelove zgrade koji se povremeno iznajmljuju plaća paušalni porez na dohodak od imovine. Konačno Zakon o porezu na dohodak će se mijenjati tako da će se razredi paušalnog poreza na iznajmljivanje smještaja turistima povisiti za 630 posto. Umjesto donje granice od 20 eura po kreveta uvodi se minimum od 150 eura, umjesto gornje granice od 199 eura uvodi se gornja granica od 300 eura.”

To se prvenstveno odnosi na razvijena turistička mjesta, koja čine 90 posto ukupne ponude smještaja u domaćinstvu.

“Iz svega je razvidno da se zacrtana strategija smanjenja i uništenja obiteljskog smještaja provodi u djelo kroz cijeli niz zakona kojima će se stjecanje drugog dohotka na taj način učiniti neisplativim. Treba napomenuti da su iznajmljivači obiteljskog smješta u Hrvatskoj gotovo u potpunosti hrvatski građani rezidenti jer nerezidentima su izdana samo 4300 rješenja od ukupno 120.000. Uz to trećina nositelja rješenja o kategorizaciji su umirovljenici, trećina nositelji samostalne djelatnosti ili zaposlenici u turizmu i trećina zaposlenici u javnom i realnom sektoru.”

Prosječno, naglašava Pinezić, hrvatski iznajmljivač obiteljskog smještaja ima šest postelja za iznajmljivanje i prosječno ostvaruje 5500 eura tog drugog dohotka od imovine.

“Naravno, većina kapaciteta se nalazi na obali i otocima te u većim gradovima, na atraktivnim lokacijama. S obzirom na to da je prva u javnosti iznesena inicijativa za ovakva rješenja došla od HUP-a i SDP-a, a da ju provodi koalicija predvođena HDZ-om, postavlja se pitanje tko zapravo stoji iza ovog sjajno zamišljenog plana i tko će imati izravne koristi od rezultata njegovog provođenja”, pita se na kraju konzultant.