Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku.

Provedba Ankete usklađena je s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions). Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.

U 2023. za dio prikupljenog dohotka korišteni su administrativni izvori podataka. Kako je time došlo do promjene izvora prikupljenih podataka, određeni podaci predstavljaju prekid u vremenskoj seriji u odnosu na prethodne godine u kojima su se podaci prikupljali isključivo anketiranjem kućanstava.

Prema podacima Ankete, stopa rizika od siromaštva u 2023. iznosila je 19,3%.

Prag rizika od siromaštva u 2023. za jednočlano kućanstvo iznosio je 5 924 eura na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 12 440 eura na godinu.

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2023., u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 20,7% osoba.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8%.

Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 64 godine) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2023. iznosio je 5,5%.

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,3% na stopu od 24,4%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 38,4%.

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je 18 843 eura u 2023., dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 10 891 euro.

Veličina uzorka, na kojem je provedena Anketa u 2023., pribavlja podatke za izračun statistički pouzdanih pokazatelja na razini Republike Hrvatske te na nižim prostornim razinama: četiri prostorne jedinice za statistiku 2. razine – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku.

Stopa rizika od siromaštva u 2023. za Panonsku Hrvatsku iznosila je 29,4%, za Jadransku Hrvatsku 17,5%, za Grad Zagreb 10,5% i za Sjevernu Hrvatsku 17,7%.

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Panonsku Hrvatsku u 2023. iznosio je 31,3%, za Jadransku Hrvatsku 18,9%, za Grad Zagreb 11,9%, a za Sjevernu Hrvatsku 18,6%.

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2023. najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8%, a u muškaraca 29,3%. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6%. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8%, a u žena 12,5%.

Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunana je za osobe u dobi od 18 ili više godina. Najčešći status aktivnosti osobe jest onaj u kojem je osoba provela najmanje sedam mjeseci u referentnom razdoblju.

U 2023. stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 45,2%. Za nezaposlene muškarce iznosila je 53,2%, a za nezaposlene žene 37,8%. Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti bila je najmanja za zaposlenike, 5,8%. Za žene je iznosila 5,6%, a za muškarce 6,0%.

Više na stranicama Državnog zavoda za statistiku.