'

HDZ pobijedio, SDP osvojio 4 mandat, Domovinski pokret i Možemo po jedan, Most, Kolakušić i Sinčić nisu prešli prag

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: EUPARLAMENT.EU
HDZ je s najvećim brojem osvojenih glasova, 34,60 posto pobjednik izbora za Europski parlament, osvojili su šest mandata, odnosno dva više u odnosu na izbore 2019. godine, a nositelj liste Andrej Plenković osvojio je najviše preferencijalnih glasova, njih 101.721. Na izbore u Hrvatskoj izašlo je nešto više od 21 posto birača. SDP je osovjio četriri mandata, Možemo i DOmovinski pokret po jedan.

S liste HDZ-a mandate su osvojili još i Davor Ivo Stier s 25.334 glasova, s trećeg mjesta na listi, Dubravka Šuica, bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac, Karlo Ressler i Željana Zovko. Marijana Petir s posljednjeg mjesta na listi i osvojenih 21505 preferencijalnih glasova ipak nije uspjela doći do mandata. Još preostaje vidjeti kome će svoje mjesto  prepustiti premijer Plenković. 

Nositeljica SDP-ove liste i dosadašnja europarlamentarka Biljana Borzan osvojila je 83.588 preferencijalnih glasova, a do novog mandata u Europskom parlamentu s posljednjeg mjesta došao je i Tonino Picula koji je u izbornu utrku ušao s posljednjeg mjesta na listi. Treći po broju preferencijalnih glasova je i dosadašnji europarlamentarac Predrag Fred Matić sa 17.222 glasa, a četvrta Dalija Orešković s 11.549 glasova, no bez osvojenog mandata jer je briselsku fotelju osigurala i treća na SDP-ovoj listi Romana Jerković Kraljić s 1.005 glasova.

Stephen Nikola Bartulica s liste  Domovinskog pokreta osvojio je 35.238 glasova unatoč aferi s imovinskom karticom, kreditom i prihodima. 

Ivana Kekin s posljednjeg mjesta na listi Možemo osvojila je mandat temeljem 11.300 glasova birača, no svoje je mjesto odlučila prepustiti noistelju liste, Gordanu Bosancu koji je osvojio 6,126 glasova.

Most nije prešao izborni prag, kao ni dosadašnji Europarlamentarci Mislav Kolakušić i Ivan Bilibor Sinčić. 

Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto danih glasova birača. Preferencijalni glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Međutim, ako kandidati nisu osvojili 10 posto glasova od ukupnog broja glasova koji je dobila ta lista, u Europski parlament biraju se članovi na temelju rednog broja na listi.

Zbog toga, primjerice, Marijana Petir s 21.056 ne ulazi u EU parlament jer nije osvojila 10 posto od ukupnog broja glasova na HDZ-ovoj listi pa je u EU parlament ušla Željana Zovko koja je dobila tri puta manje glasova, kao i Karlo Ressler.

Hrvatska je na mandat od pet godina izabrala ukupno 12 zastupnika koji će zastupati njezine interese u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Prema privremenim podacima DIP-a, na izborima za EU parlament glasalo je 21,33 posto birača što je dosta manje nego na posljednjim izborima 2019. godine kada je glasalo 29,85 posto birača.

U Europski parlament ulazi ukupno 720 zastupnika iz svih zemalja članica. Glasanje je trajalo četiri dana, a posljednji su glasali Talijani kod kojih su se birališta zatvorila u nedjelju u 23 sata.

Popularni Članci