Projekt razvoja Zračne luke Dubrovnik jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata na dubrovačkom području, ali i u Hrvatskoj. U razdoblju od 2015. godine do danas u Zračnoj luci Dubrovnik u dvije faze realizirano je preko milijardu ipo kuna investicija financiranih većinom sredstvima Europske unije.

Ipak, za vrijeme direktora Roka Tolića, Zračna luka uspjela je uprskati više javnih nabava vezanih uz projekt, gotovo sve,  i samo u drugoj fazi izgubiti više od 100 milijuna kuna, koliko su iznosile utvrđene financijske korekcije, jedne  od najvećih dosad u Hrvatskoj,  odnosno penali koji su utvrđeni zbog nepravilnosti u provedbi projekta. O traljavostima u javnoj nabavi za vrijeme Tolićevog mandata, zbog kojih je aerodrom kažnjen s milijunskim korekcijama priča se godinama, ali još nigdje dosad nisu objavljeni detalji počinjenih nepravilnosti. Sam proces još uvijek nije ni u potpunosti gotov da bi se mogla podvući konačna crta nastale štete.

Razlog Tolićeve smjene

O tim nepravilnostima kao da je već nekoliko godina vladao zavjet šutnje, a u javnosti se špekuliralo štošta. Od toga da Republika Hrvatska namjerno prikriva Tolićeve malverzacije u jednom od najvećih infrastrukturnih  projekata financiranih europskim sredstvima, do toga da je upravo ovakva traljavost u provedbi projekta, uz neobjašnjiv nagli porast imovine uključenih aktera nakon završetaka projekta na aerodromu, zapravo bio razlog zbog kojeg Plenkovićeva Vlada nije produljila mandat Roku Toliću, a kasnije poništavala natječaje za direktora na koje se  on ponovno  prijavljivao.  

 S obzirom na to kako je bivši direktor krenuo u političku kampanju za župana, a u svim svojim javnim istupima uporno umanjuje činjenicu  milijunskih penala i izgubljenih sredstava zbog pogrešnog upravljanja europskim sredstvima, radi interesa javnosti bilo je važno provjeriti o čemu se tu zapravo radi. Potrebno je rasvijetliti činjenice kako bi javnost sama procijenila jesu li izgubljeni milijuni  menadžerski uspjeh, kako to Tolić predstavlja ili možda ipak pokazatelj nesposobnosti, ali i ne samo toga.

U okviru provedbe projekta razvoja Zračne luke u mandatu direktora Roka Tolića utvrđene su brojne nepravilnosti. Samo u drugoj fazi projekta Zračna luka je izgubila najmanje 70 milijuna kuna bespovratnih sredstava kroz dvadesetak različitih odluka o penalizaciji temeljenih na očitim nepravilnostima javne nabave. Sam iznos je znatno veći zbog kumulativnog učinka i prelazi iznos od 100 milijuna kuna, a samo u prvoj fazi bilo je također nepravilnosti zbog kojih je Zračna luka izgubila milijunske iznose, tako da se točan i ukupan iznos izgubljenih sredstava zbog pogrešnog vođenja projekta razvoja Zračne luke u vremenu Roka Tolića još uvijek zbraja. Ovom prilikom može se krenuti redom detaljnije o odlukama zbog kojih je Zračna luka zasad oštećena samo u drugoj fazi projekta.

Pogreške u javnoj nabavi upravljanja projektom

Javna nabava koja se odnosila na upravljanje samim projektom i administraciju bila je pogrešna u čak pet stavki, zbog čega je aerodrom izgubio maksimalnih 25 posto europskih sredstava od ukupnog iznosa od nešto više od 11 milijuna eura, što je bila jedinstvena korekcija za sve nepravilnosti. Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanjem bio je manji od zakonskog minimuma. S druge strane, uvjeti kojima su potencijalni natjecatelji za posao trebali dokazati svoju sposobnost bili su puno veći od minimuma, što samo po sebi ima predviđenu financijsku korekciju od 25 posto jer takve detaljne odredbe u natječaju uvijek mogu buditi sumnju u namještanje točno određenom natjecatelju. Tako je, primjerice, u javnom natječaju bilo navedeno da je natjecatelj baš u toj godini i prethodne tri morao biti nositelj usluge iz ugovora koji je morao sadržavati sve što je u toj točki bilo navedeno.

Također, Tolić i Zračna luka povrijedili su načelo tržišnog natjecanja i razmjernosti, odnosno nisu proveli nabavu uzimajući u obzir ekonomično trošenje javnih sredstava. Umjesto da su pojašnjavali ponudu, oni su isključili ponuditelja iz natjecanja. Zračna luka je tako na kraju prihvatila ponudu koja nije bila u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, umjesto da je zbog toga bila odbijena. Sama dokumentacija je bila nejasna, kako se navodi u objašnjenju financijskih korekcija, nisu određene stručne kvalifikacije koje moraju posjedovati stručnjaci koji se natječu, nije bilo jasnih uputa za pravilan način ispunjavanja troškovnika, niti je  obrazac troškovnika pripremljen sukladno zakonu. Iako su samo na ovoj stavci javnog natječaja za upravljanje projektom radilo o pet različitih korekcija od 5, 25, 10 pa još 10 posto, financijska korekcija je objedinjena na 25 posto vrijednosti ugovora i  Zračna luka je samo tu izgubila više od 21,5 milijun kuna, odnosno 16 milijuna kuna bespovratnih sredstava. No, moguće je da je dobila pobjednika natječaja kakvog je željela.

Penalizirani i zbog trake za prtljagu

Zračna luka penalizirana je i na javnom natječaju za 'Dobavu i ugradnju automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage', a za što je prethodno sklopljen ugovor na iznos od gotovo 99 milijuna kuna. Tu je Zračna luka izgubila 10 posto sredstva zbog financijske korekcije od kojih se jedna odnosila na restriktivne uvjete natječaja u kojemu je između ostaloga bilo navedeno kako direktor projekta mora imati minimalno 15 godina radnog iskustva. Zračna luka je tu izgubila gotovo 10 milijuna kuna bez PDV-a od čega bespovratna sredstava iznose preko 7 milijuna kuna.

Također, u javnoj nabavi koja se ticala 'Dobave i ugradnje automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage' za ugovor koji je sklopljen na iznos od gotovo 99 milijuna kuna izgubili su 10 posto bespovratnih sredstava i temeljem dodatnih nepravilnosti. Penalizirani su također zbog toga što se propisani uvjeti nisu mogli okarakterizirati kao minimalni i povezani s predmetom nabave, ni FIDIC uvjetima. Inače, radi se o međunarodnom standardu ugovaranja za građevinske i inženjerske radove koji se koristi u Hrvatskoj. Dodatna korekcija od pet posto, ali apsorbirana u prethodnoj odluci, primijenjena je zbog nezakonitih i/ili diskriminacijskih uvjeta sposobnosti koje su tražili na temelju potvrde hrvatskih institucija, što je stranim natjecateljima bila dodatna obaveza koja ih je stavila u nepovoljniji položaj. 

Puni iznos korekcije od 25 posto izgubljen je i u procesu nabave za Rekonstrukciju i privođenje konačnoj namjeni pristaništa zgrade Zračne luke, u iznosu od 8,5 milijuna kuna, odnosno preko 6 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Tolić i Zračna luka izmijenili su rok za izvršenje radova, ali ta bitna izmjena nije objavljena. Natječaj je imao restriktivne uvjete, tražio se stručnjak s minimalno 15 godina iskustva, uz navođenje točnih robnih marki u troškovniku.

Nepravilnosti vezane uz nadzor

Ugovor za 'Nadzor tijekom procesa izgradnje' iznosio je gotovo 30 milijuna kuna bez PDV-a i sklopljen je u rujnu 2017. I tu je Tolić izgubio 25 posto ukupnog iznosa zbog penala pripisanih zbog nedostatka transparentnosti i jednakog postupanja. Zahtjev za sudjelovanjem u prvoj fazi javne nabave bila su dostavila tri kandidata. Naručitelj je iz daljnje procedure izbacio jednu zajednicu ponuditelja, tako što su im prethodno uputili Zahtjev za otklanjanjem nedostatka vezano uz  ispunjenje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti.  Nakon što su se oni očitovali, naručitelj je donio odluku kako oni ne ispunjavaju određene uvjete za nadmetanje, što se pokazalo kao potez bez valjane pravne osnove. Također su propustili utvrditi da predloženi FIDIC stručnjak nije ispunjavao  zahtjev minimalnog stručnog iskustva, odnosno da je bio voditelj tima stručnog nadzora, odnosno inženjera po FIDIC-u. Natjecateljima nisu pružili mogućnost da putem instituta pojašnjenja i upotpunjavanja uklone nedostatke, nego su jednog isključili bez da su mu uputili zahtjev za pojašnjenje, dok su od drugoga zatražili pojašnjenje te utvrdili kako ne ispunjava uvjete. Zaključak je svega kako nije postojala valjana pravna osnova za isključenje sudionika nadmetanja, slijedom čega je Zračna luka opet izgubila četvrtinu, odnosno 7,5 milijun kuna, od čega bespovratnih sredstava 5,5 milijuna kuna koje je mogla dobiti, i to objedinjeno, jer to nisu bili jedine nepravilnosti u ovoj javnoj nabavi.

Odabrana zajednica ponuditelja do potpisa ugovora nije bila dostavila tražene potvrde od nadležnih komora koje dokazuju stručnost nadzornih inženjera, s obzirom na to da je nakon potpisivanja ugovora došlo do zamjene stručnjaka glavnih nadzornih inženjera. Zbog ovoga je Zračna luka morala poništiti cjelokupnu javnu nabavu i raspisati je ponovno zato što se takvo postupanje trebalo  okarakterizirati kao odustajanje od ponude.  Riječ je o nepravilnosti izmjene uvjeta sposobnosti nakon otvaranja ponuda što je dovelo do pogrešnog prihvaćanja ponuditelja. Samo za ovu nepravilnost predviđen je gubitak 25 posto sredstava.

Zračna luka penalizirana je i  kod javne nabave koja se odnosila na ''Građenje infrastrukture i suprastrukture zračne luke Dubrovnik''. Tu je sklopljen Ugovor na iznos od gotovo 900 milijuna kuna bez PDV-a, a za proces javne nabave utvrđen je nedostatak transparentnosti tijekom ocjene zbog toga što u pozivu za nadmetanje nisu određeni mjerljivi kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude sukladno Zakonu. Zračna luka izgubila je dio bespovratnih sredstava i kod nabave vozila za spašavanje i gašenje, kroz korekciju od 5 posto zbog navođenja naziva robnih marki bez da je pritom postojala opravdanost predmetom nabave, kao i zbog odabira ponude koja nije zadovoljavala tražene tehničke specifikacije. Penalizirani su i kod nabave aviomostova, a detalje pročitajte u novini Dubrovački dnevnik petkom. 

'Ako je ovo loše, što je dobro?'

Roko Tolić u svojim javnim istupima rekao je kako je 'visina penala samo 7 posto investicije' uz retoričko pitanje – ako je ovo loše, što je onda dobro. A dobro bi vjerojatno značilo raspisivati javne nabave i odabirati najbolje ponuditelje sukladno međunarodnim standardima i uz poštivanje svih smjernica koje su posebno važne kad su u pitanju europska sredstva. Možda se svi ovi vrtoglavi milijunski iznosi koje Zračna luka zbog Tolićevih pogrešaka nije dobila iz fondova i koje je morala ili će tek morati namiriti iz vlastitih sredstava njemu čine malo. Možda to i nije bilo previše  onih rekordnih godina.

No, sada je jasno kako se radi o iznosu koji bi mogao dodatno otežati ionako tešku situaciju u kojoj se nalaze svi subjekti koji su vezani uz zračni promet pa i Zračna luka Dubrovnik. Posebno ako se pokažu točnima informacije kako ovo nisu jedine dubioze vezane uz projekte u Zračnoj luci iz Tolićevog vremena, a čiji financijski epilog još nije uslijedio. Uz izgubljena sredstva zbog plaćenih penala postavlja se logično pitanje koliko bi možda i predmetne ponude bile povoljnije da su javne nabave bile transparentne i bez nepravilnosti.

Inače, u okviru druge faze temeljem ugovora vrijednog 900 milijuna kuna radove su izvodili Strabag i PZC Split te Elektrocentar Petek, posljednjih mjeseci poznatiji kao akter afere JANAF u kontekstu davanja mita za pobjede na natječajima.  

Cijeli tekst pročitajte u novini Dubrovački dnevnik Petkom.