“U ekonomskoj politici treba napraviti stambenu, turističku, demografsku i industrijsku strategiju, a nakon toga odrediti kako balansirati između njih i države. Ovdje se događa obrnuto, reforme se provode zbog reformi pa one u konačnici ni nisu reforme”, rekao je Jurčić za N1. 

“Mora se znati koja je svrha poreza i kako će utjecati na sve kojih se tiče. Uz to, mora se jasno predstaviti i objasniti svima kojih se tiče. A ovako imamo javnost i poslovni sektor koji ne razumije što ih čeka. Kako i bi, ne znamo utjecaj novih poreza zato što nije bilo nikakve analize situacije pa je ovo što se obrazlaže samo procjena. Kao paušalni porez na turizam, koji se donio prije desetak godina pa se sada mijenja, a ne bi se mijenjao da nije uveden kao procjena situacije u odnosu na stvarnu situaciju. Do koje bi se došlo analizom. Uz to, taj je paušalni porez imao kao rezultat ograničenje razvoja suvremenog turizma pa imamo situaciju u kojoj hoteli čine tek deset posto svih noćenja. Također, doveo je do situacije u kojoj se isplatilo ulagati u apartmane, a sad bi to moglo izgubiti vrijednost”, dodao je. 

Stava je da se komunalna naknada treba zamijeniti porezom na nekretnine i imovinu, a procjenu oporezivanja po kvadraturi smatra promašajem. Ne vjeruje da će vlasnici praznih stanova krenuti s njima na tržište ili da će se spustiti cijene nekretnina.

“Netko može imati veliku kuću i zemljište koji na tržištu vrijede puno manje od manje kuće i zemljišta. To nije pošteno. Ponovno će na udaru biti oni koji imaju najmanje i ništa se neće postići od efekata koji se žele postići"; kazao je. 

Ipak, pozdravlja ideju uvođenja poreza na imovinu, ali kritizira samu pripremu.

“Radi se o lošem načinu primjene u dobroj namjeri. Zato bismo opet za pet godina mogli imati nove reforme. Ministar Marko Primorac je sjajan financijaš, jako dobro razumije svoj posao, ali financije su samo jedan dio priče, ne i temeljni. Njegova specijalnost nije porezni sustav. U izradi su aktivno morali sudjelovati i ministar gospodarstva i ministar turizma jer se porezna reforma direktno odnosi na njihove sektore. Kako nisu uključeni, za očekivati je da efekata u njihovim sektorima neće ni biti. Da bi postojali efekti, svi elementi moraju biti uključeni. Ovakav način oporezivanja možda je funkcionirao prije 200 ili 300 godina, ali u modernim društvima ne jer treba razmišljati o svakom dijelu društva i infrastrukture”, izjavio je. 

Ponudio je konkretne primjere zašto to misli. 

“Kroz sve ove godine smo navikli turiste na jeftiniji smještaj u apartmanima i takav tip gostiju nam dolazi. Tako nešto idealno je i za navike kojima svjedočimo posljednjih godina, da ljudi umjesto sedam, ostaju na jednom mjestu svega dva do tri dana, a potom odlaze drugdje. Iznajmljivači bi zato mogli podosta izgubiti. Naravno, ne mislim tu na one koji imaju deset ili 15 apartmana, njima je potencijalni novi trošak prihvatljiv. Onima koji imaju krevet do dva i iznajmljuju kako bi ostvarili neki dodatni dohodak, taj će trošak biti neodrživ pa će se prestati baviti tim poslom. Istovremeno, nemamo hotelski turizam. Po tome je jasno da se to ne uklapa u turističku strategiju”, kazao je. 

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.